6
6:1-10 Kirasinge Ungu Manemo* Pilipu Lipu Temolo Mele Ungu Te
Angokeme, enonga angenu tene ulu pulu keri te temba kinie kanokolie eno ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimo mele pilku liku molko kondolemele yembomane kanu yembomo ‘Konopu alowa tepa altopa Pulu Yemo kinie kapola molopili.’ ningu liku tapondongendo yu kondo kolko taka liku, liku tapondayo. Eno kepe yu mele mele ‘Na aku sipe kondi ka temba kinie itekemo mele tembone naa tembone?’ ningu pilkulie kanu yembo ulu keri te tembamo iri naa toko taka liku liku tapondayo. ‘Kirasini ungu mane sipe “Teaa.” nirimu aku mele teamili.’ ningu enone angenalinge umbune we wendo omba pemba ulume eno pea mendayo. Yembo tene yu imbi ola naa molemo kinie ‘Na imbi ola molemo akumunge ⸤nanga angenu naa lipu tapondombo⸥.’ konopu lemomo yu yuyu kolo topalie ‘yunge imbi sike ola molemo.’ nimbe konopuni pilimo. Aku sipe konopu lemba kapola naa temba kene yembomane yu mele mele konopu leko ulu telemelema manda manjiku apuruku ‘Nane imu tepo kondokoro molo imu tepo kenjikiruye?’ ningu eno enono yu mele mele piliengi! Yembo tene yuyu mindi kanopa pilipelie tepa kondombamanga ‘Paa tekero.’ nimbe manda kapi nimbe konopu simbe. Akumu peanga. Yunge kepe yembo lupemanga kepe telune tere lepa manda manjipe apurupe kanopalie ‘Nanga peanga, enonga keri.’ nimbe apurumbe akumu keri.§ Yemboma yu mele mele ulu telemelemonga umbune wendo ombáma enono yu mele mele umbune menge kene ⸤aku siku teangi⸥.*
⸤Kirasinge⸥ ungume mane sili yembo tenga ungumu pilku molemele yembomane kanu yembomo ‘Lipu tapondamili.’ ningu enonga mele peanga ⸤nosilimele⸥ ma moke teko yu siengi.
‘Nane ungu nimbu konopu lepo ulu temboma Pulu Yemone naa kanomba.’ ningu pilku enonga enono konopune kolo toko naa pilieyo. Yemboma Pulu Yemone naa pilipe naa kanomba tenga manda lopi naa teko, Pulu Yemo manda kolo toko naa singe kanumu. Yembomane poniena mele-umbu mundulimelemanga mindi melema tolemo inie toko yando limele aku mele, yembomane telemele mele yuni apurupe pilipelie mare tepa kenjipe mare tepa kondomba. Mele keri tenga umbu poniena panjilimelanje mele keri te wendo olka inie toko limela mele aku sipe yembo tene yunge ou-we-konopumuni § pilipe konopu sipe telemo yembomo aku telemomonga langi keri purulimo mele aku sipe kanu yembomo yu mini pali molopa kenjimbe. Yembo tene ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimo mele konopu sipe pilipe lipe telemo yembomo aku telemomonga langi umbu peanga te mundulimo mele telemomonga Minimuni yu mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu simbe.*
Yembomane langi umbume panjikulie, ‘Ombá.’ ningu siye naa kolko taka liku nokoko molemele mele olio aku sipu ulu peangama temolondo siye naa kolamili. Langi umbu panjilimele kinie pe sike wendo omba langi tolemo, liku nolemele mele olio ulu peangama temolondo tondolo mundupu tepo ou we siye naa kolopo molomulu liemo pe Pulu Yemone pilimbe walemo kinie sike yuni mele peangama simbe limolo. 10 Akumunge, yemboma lipu tapondomolo aulke te mona lemba kinie kanopolie eno pali lipu tapondamili. Nalo Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma kumbi lepo lipu tapondamili.
6:11-18 Kangikundu Ulume Telemele Ulumene Naa Lipe Tapondolemo; Kirasi Kolorumu Unjo Peramone Mindi Manda Yemboma Lipe Tapondolemo Kene Akumu Mindi Kapi Niemili Ungu Te
11 Kinié ipepámo nanu ya topo imbi paa awili tepo tokoro mele kanayo.
12 Yemane tondolo munduku ‘Kangi te kopisiee.’§ nilimele ye kanumene ‘⸤Juda yembomane⸥ olio kanoko peanga kanangi.’ ningulie aku telemele. Eno pipili kolkolie “Kirasini sike ⸤olionga nimbe⸥ unjo perana ⸤kolondorumu⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele ⸤Juda yembomane pilkulie⸥ pilku keri pilku olio teko kenjiku mindili naa siengi.’ ningu aku telemele. We naa telemele.* 13 Kangi kopisilimele yemane kepe ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume naa pilku liku telemele nalo ‘⸤Juda yembomane⸥ olio temolo mele kanokolie olio kapi niengi.’ ningulie eno ⸤Kirasinge Gallesia yemboma⸥ ndo “Kangi te kopisiengi.” nilimele.
14 ⸤Nalo⸥ nane ‘Nanga imbi ola molopili.’ molo ‘Yembo tenga imbi ola molopili.’ molo ‘Ulu tenga imbi ola molopili.’ nimbulie paa kapi naa nimbo. Awili Yesusi Kirasi olionga nimbe kolondorumu unjo peramo mindi na konopu sipu kapi nimbu imbi lipu ola mundundumbo. Melte lupe paa molo! Yu unjo perana kolondorumu akumuni na ye kololimu mele moliomonga ma koleamanga ulumene na uluri manda naa telemo; ma kolea ulume kepe unjo perena kolopa pora sirimu none telemomonga nane kanu ulume naa konopu mondopo moliola.§ 15 ⸤Juda yembomane⸥ kangi te kopisilimele molo ⸤yembo lupemane⸥ kangi te naa kopisilimele akumu uluri molo.* ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Olio yembo kondema molangi.’ nilimo aku ulumu mindi sike ulu te pelemo. ⸤Aku ulumu mindi Pulu Yemone kanopalie yemboma kanopa imbi silimo.⸥ 16 Ya nikiru mele ‘Sike.’ ningu pilku liku telemele yemboma eno Pulu Yemonga ⸤sike⸥ Isirele yemboma molemele. Kanu yemboma konopu pe nipili molangi; Pulu Yemone eno kondo kolopa, ou teko kenjeringi mele mundupe siye kolopa ‘Pundu tangi.’ naa nipili.
17 Ungu te kamu niembo: Na Yesusinge ⸤kongonomo andopo tenderindumunge⸥ na toringi makoma nanga kangine pelemo kene yembo tene na tepa kenjipe umbune te naa sipili.
18 Angokeme, olionga Awili Yesusi Kirasini§ enonga minime we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipe sike tepili.
⸤Aku pea nikiru.⸥
* 6: Jono 14:15, 15:12, Ou Korini 9:21, Jemisi 2:8. 6:2 Kirasinge ungu manemo nambolkanje? ‘Akumu “Anjo yando konopu mondangi.” nimbe ungu mane sirimu akumu.’ konopu lemolo. Jono 14:15, 15:12 k na. Jemisi 2:8, inie yakondo 5:14, Mateyu 22:37-40, Jono Kumbi-Lepamo 4:21 kananila. Molo Kirasini we mane sirimu ungumenga palindu Pollone nirimunje? 6:2 Romo 15:1-3. § 6:4 Mateyu 7:1, LLuku 6:37. * 6:5 akumu Romo 14:12, Pe Korini 5:10 kinie molemo melemondo nikimunje? Molo sumbi sipe mele nikimunje? 6:6 Nambolka melemando nirimunje? Akumunge ungu pulu te Pillipai 4:14-19 molemonje? 6:7 bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”. § 6:8 bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. * 6:8 Pe Korini 9:6-10, Jono 4:36-38. 6:10 Mateyu 25:31-46, Ipuru 13:1-3. 6:11 ‘Pollonga mongoselo keri lierimu, yu mimi sipe naa kanorumumunge yuni pep topa sirimume yuyu kini naa torumu. Ye tene tondorumu.’ ningu pilimele. Molo ‘Paa kanoko piliengi!’ nimbe yuni yuyu 6:11-18 imbi awili tepa torumunje? Naa pilimolo. § 6:12 bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. * 6:12 Ou Korini 1:17,31, 2:2. 6:13 bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. 6:14 inie yakondo 3:20; Romo 6:6. § 6:14 Jemisi 4:4, Jono Kumbi Lepamo 2:15. * 6:15 inie yakondo 3:28. 6:16 Isirelene kalopa lsimu Juda yembomando naa nirimu. Kirasinge yembomando nirimu; Romo 9:6-9, inie yakondo 3:29, 4:28-31. 6:17 Lipe Mundorumu Yema 14:19, 16:22, Pe Korini 11:25. § 6:18 14 bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.