3
Olionga Lapane olio paa konopu mondolemo mele kanayo. Olio konopu awili tepa mondopalie nilimomone, yuni imbi lepa oliondo “Nanga ambolangoma.” nilimo. Pe olio paa sike aku sipu molemolo. We yembomane olio Kirasinge yembomando ‘Pulu Yemonga ambolangoma.’ ningu naa pilimelemonga pulumu niembo. Enone ou Yesusi kanokolie ‘Yu Pulu Yemonga Malo.’ ningu naa pilieringi mele kinié aku mele olio ‘Pulu Yemonga ambolangoma.’ ningu naa lapilimele.
Nane konopu mondolio pulu lemo yemboma, kinié olio Pulu Yemonga ambolangoma molemolo nalo pe olio molomolo mele isili-ou naa pilimolo. Naa pilimolo nalo pe Kirasi yando omba mona molomba kinie yu molemo mele kanopolie nimolomone, ‘olio yu molemo mele aku sipu molomolo lemo.’ nimbu pilipu molemolo. Yembo “Yu ombá.” ningu yu nokoko molemelemane pali “Kirasi yu konopu kake tepili molemo mele olio aku sipu molamili.” ningu enonga konopukundu kulumiye toko molemele.
Ulu pulu keri telemele yembomane Pulu Yemonga ungu manema liku su siku pulue tolemele. Ulu pulu kerimenga pulumu isipe: Pulu Yemonga ungu manema liku su siku pulue tolemele aku ulumu ulu pulu kerimenga pulu akumu.* Kirasini ‘Ulu pulu kerime manie pupili.’ nimbe mana manie orumu eno pilimele. Ulu pulu keri teluri kepe yu-kinie paa naa pelemo. Yu-kinie tapu toko molemele yemboma ulu pulu kerime teko mololiku naa pulimele. Yembo ulu pulu kerime teko mololiku pulimele yemboma Kirasi naa kanoko naa pilimele.
Nanga ambolango nanama, yembo tene eno kondi topa ulsu memba pumbe kene nokoko kondoko molangi. Yembo te ulu sumbi nili ulume telemo yembomo Kirasi ye sumbi nilimu molemo mele yu aku sipe molemola. Ou-pulu-pulu kepe kinié kepe ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone ulu pulu kerime terimu telemomonga kinié ulu pulu keri telemele yemboma depelemonga yemboma molemele. Pulu Yemonga Malone depelemonga kongonomo topa manie mundumbendo mana omba kongono terimu. Pulu Yemone merimu yunge ambolango molemo yembomo Pulu Yemo yu molemo mele ulu pulumu aku yembomo kinie pelemomonga aku yembomone ulu pulu kerime manda alieli pilipe naa telemo temba. Pulu Yemone aku yembomo merimu-na yuni ulu pulu kerime tepa molomba aulke te naa pelemo. 10 Akumunge yemboma kanopolie, ‘Iyembomo Pulu Yemonga ambolangomo lemo. Imu depelemonga ambolangomo lemo.’ nimbu manda kanopo apurulimolo. Yembo tene Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu pulume naa telemo yembomo yu Pulu Yemone merimu ambolango te molo. Yembo tene yunge angenumu kanopa konopu naa mondolemo yembomo yu Pulu Yemonga ambolango te molola.
3:11-5:21 OLIONE YU-MELE-MELE YEMBOMA PAA SIKE KONOPU MONDAMILI UNGU TE
3:11-18(-24) Konopu Paa Sike Mondonge Mele Ungu Te
11 Ou-pulu-pulu pilku moloringi mele yandopa yandopa kinié pilku molemele ungumu isipe: Olio “Anjo yando konopu mondangi.” nirimu ungu kanumu. 12 Ye Kénene terimu mele manda manjipu tepo naa molamili. Yu ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥ munge§ ye te molopalie nirimumuni, angenu topa kondorumu.* Nambemune topa kondorumuye? Yu ulu pulu kerime terimu, angenu ulu pulu kake telime terimu kulu yu topa kondorumu kanumu.
13 Angokeme, we yembomane eno sike konopu keri panjilimele nalo “Nambemune aku telemeleye?” ningu walsiku naa pilieme. Aku siku teringi mele telemele tenge mindi. 14 ‘Olio angenupili konopu mondopo molemolo-na olio kolomolo aulkemo mundupu siye kolopolie, molopo mindi pumolo aulkena molemolo.’. nimbu pilimolo. Yembo angenupili konopu naa mondopa molemo yembomo yu kololi aulkemonga molemo. 15 Yembo angenu konopu keri panjilimo yembomo yu yemboma topa kondoli yembomo.§ Akumunge pilipulie ‘Yemboma topa kondoli yembo te molopa kondopa mindi puli ulu pulumu yunge konopune naa pelemo.’ nimbu pilipu molemolo.
16 Konopu mondoli ulu pulumu pilimolo mele isipe: Yesusi Kirasi yu olionga ‘Kolo wangopo kolondambo.’ nimbelie kolorumu. Akumu olio paa konopu mondopalie we lipe tapondorumu.* Pe kinié akumu pilipulie olio ‘Angenupilinge kolo wangopo kolondamili.’ nilimelanje papu. 17 Yembo tene mana melema nosipe molopalie angenu te melte molo tomba kinie kanopalie kondo naa kolomu liemo Pulu Yemonga konopu mondoli ulu pulumu yunge konopune nambepa pelemoye? ⸤Naa pelemo.⸥
18 Ambolango nanama, “Na yemboma konopu mondopo molio.” nimbu keremone mindi nimbu naa molamili. Yemboma paa sike konopu mondomolondo eno kondo kolopo enonga ulume tendepo molamili.
3:19-24 Konopu Mondolemele Yemboma Pulu Yemo
19-20 Yemboma paa sike konopu mondopo kondo kolopo molomulu liemo ‘Olio ungu sikemo pilipu lipu molemolo lemo.’ nimbu pilimolo. Kanu kinie ulu te temolomondo olionga konopumene pilipulie ‘Aku sipu tekemolomo tepo kenjikimulu.’ konopu lepolie nimolomone, kelepo nimolondo: ‘Olionga konopumene apurulimele mele maniendopa; Pulu Yemone mindi ulume pali mimi sipe pilipelie yuni mindi ⸤olione telemolo⸥ ulume pilipe lipe apurulimo mele olandopa kene yemboma konopu mondopo kondo kolopolie olio ungu sike pelemo aulkena pupu ulu telemolomando konopumene ‘Tepo kenjikimulu.’ nimbu pilimolo mele naa pilipu, aku ulume konopu lipu naa mundemili.’ nimbulie nimolomone, mini-wale naa mundupu yunge kumbi-kerena pipili naa kolopo pupu molomolo.
21 Nanga pulu lemo yemboma, olionga konopumene ‘I siku i siku tengime teko kenjengi.’ ni naa ningi liemo ‘Olio Pulu Yemone uluri naa temba.’ nimbu pilipu yunge kumbi-kerena mini-wale paa naa mundupu we molomolo. 22 Kanu kinie, yuni “Teaa.” nirimu mele pilipu lipu tepo, yu kanopa peanga kanolemo ulume tepolie yundu “Si.” nimbu mawa temolo melema pali yuni simbe limolo. 23 Yuni “Teaa.” nirimu mele isipe: “Nanga Malo Yesusi Kirasi ou terimu, kinié manda temba mele ‘Paa sike aku terimu, paa sike aku manda temba.’ ningu tondolo munduku pilku yu mondoko pilku, yuni ‘Enono anjo yando konopu mondaa.’ nirimu mele aku siku teaa.” nirimu. 24 Yembo Pulu Yemone “Teaa.” nirimu mele pilku liku telemele yemboma pali eno Pulu Yemo kinie tapu toko molemele, yu eno kinie tapu topa molemo.§ Yuni yunge Minimu olio sirimu akumunge ‘Yu olio kinie tapu topa molemo.’ nimbu pilimolo.
* 3:4 Ou Pulu Pulu 3. 3:8 Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”. 3:10 Jono 13:34-35, 15:9-17; Jono Kumbi Lepamo inie 4:7-21. § 3:12 bokumunge alsena anjokondo “42.4. wanpela samting nogut”. * 3:12 Ou Pulu Pulu 4:1-16. 3:13 Jono 15:18-25. 3:14 bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. § 3:15 Mateyu 5:21,22. * 3:16 Jono 15:13-14, Romo 5:6. 3:23 bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”, “23. Krais”, “28. nem”. 3:23 bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. § 3:24 Jono 14:15-21, 15:10; Jono Kumbi Lepamo inie 2:3, 4:13.