2
2:1-7 Mariane Yesusi Merimu Temanemo
⸤Jono pamemo molopili⸥ Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine ‘Sisa Okasitasi’ nilimuni ungu mane te nimbe panjipelie “Romo gapomanomone nokolemo koleamanga molemele yemboma pali imbi tamili.” nirimu. (Kiriniasi kolea Siria poropinji nokorumu yemo molopili Romo gapomanomone yembomanga imbime pulu-pulu torumu.) ⸤Ungu mane akumu Okasitasini nimbe panjerimu kinie⸥ yemboma pali enonga anda-kolepalimene kalko lsingi koleamanga yu mele mele eno puringi.
Ye Josepo kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona molopa, ⸤Romo ye nomimuni ‘Yemboma imbi tamili.’ nirimu⸥ pilipelie nirimumuni, Nasarete mundupe siye kolopa, yu kalopa lsimu anda-kolepa Depisi ou perimu kolea Judia disiriki pupe Betellieme taonona* purumu. Akune “Oltonga imbiselo tangi pambili.” ningulu yu nondopa limbe ambo Maria kinie elo akune puringili. Maria ulke pelimu pea puringili. 6-7 Betellieme suku pukululie, yembo ponenge ongo pe-pou-pou teringi ulkemo si nirimu kulu ⸤elo kongi dongi kinie kaoma panjeringi ulkena puku peringili. Akune peringili kinie⸥ Maria ambolango mini torumu. Pe kango te kanopa lsimu. Aku kangomo yunge komolayemo. Kanopa lipelie mulu wambale marene lipe kangomo okopa, kongime langi noli kete tenga suku noserimu.
2:8-15 Mulu Koleana Angello Te Manie Omba Kongi Sipisipi Tapu Ye Mare Ye Nomi Kirasimu Meringi Mele Nimbe Sirimu Temanemo
⸤Betellieme⸥ ulsukundu kongi sipisipi tapu ye mare era poniemanga ipulueli enonga sipisipime tapu teko moloringi. Kanu kinie eno moloringine Awilimunge angello te omba mona angilierimu kanoko, Awilimunge patondolo tepa telimu omba eno moloringi kolea paterimu kanokolie, eno mini-wale awili teko mundoringi.
10 Nalo angellomone nimbendo: “Nane eno temane peanga te topo simbo okoro kene pipili naa kolayo. Itemanemo yemboma pali konopu singe temanemo. 11 Kinié ⸤ou molorumu ye nomi kingi⸥ Depisinge taonona ambo tene kango te memu. Yu Yemboma Lipe Tapondopa Mindili Nongo Molko Kenjilimele Aulkena Wendo Lipe, Kapola Molko Kondonge Aulkena Lipe Mondomba Kangomo;§ yu Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu; yu Awilimu.* 12 Sike nikiru molo kolo tokoronje eno puku kanangi mele nimbu siembo. Ambolango kiki te mulu wambalene okoko, kongime langi noli kete tenga nosengi puku kanoko lendenge. Aku siku kanoko lendekolie nane ‘Sike nimu lemo.’ ningu pilinge.” nirimu.
13 Aku nirimu kinie tamburumbu mulu koleana angello paa awisili ou orumu angellomo angilierimune ongo mona angilkulie niringimuni, Pulu Yemonga imbi liku ola mundunduku yu kapi ningulie ningendo:
14 “Mulu Koleana Paa Olandopa Pulu Yemonga imbi
paa ola molopili.
Mana yembo yuni kanopa peanga kanolemo yemboma,
konopu waengo siku molangi.” niringi.
2:15-21 Kongi Sipisipi Tapu Yema Yesusi Mengo Nosiku Moloringi Mele Puku Kano-Poringi Temanemo
15 Aku ningulie eno kongi sipisipi tapu yema munduku siye kolko mulu koleana kelko olando puringi.
Angelloma kelko mulu koleana olando puringi kinie sipisipi tapu yemane anjo yando ningendo: “Olio Betellieme pupu iulu kinié wendo okomo mele Awilimuni nimbe simumu kano-pamolo.” niringi. 16 Aku ningulie popenge teko pukulie niringimuni, Maria Joseposelo moloringili kanoko, ambolango kikimu kongimenga langi noli ketena suku lierimu kanoko lenderingi. 17 Yu kanokolie, ou angellomone eno aku ambolangomondo nimbe sirimu mele yemboma ningu siringi.
18 Kanu kinie sipisipi tapu yemane ningu siringi mele pilkulie yembomane konopu awisili liku mundoringi. 19 Nalo Maria iungume kinie ulu wendo orumume pali konopune panjipelie, pe kepe konopu kimbu sipe molorumu.
20 Sipisipi tapu yema kelko yando ongolie niringimuni, angellomone nimbe sirimu mele pali pilku kanoringimunge Pulu Yemo kapi niliku yunge imbi liku ola mundunduliku yando oringi.
2:21 Yesusi Imbi Siringi Temanemo
21 Kangomo kanoko liku nosiku molangi wale yepoko pakera omba purumu kinie wale engaki sipemonga yunge kangi te kopisiku makaye tekolie, anumuni yu olona naa mondopili angellomone nirimu mele pilkulie yunge imbi “Yesusi” ningu lieringi.
2:22-38 Josepo Kinie Mariaselo Kango Yesusi Mengolo Jerusallemendo Pukulu Ulke Tembelena Sukundu Puringili Kinie Ulu Mare Wendo Orumu Temanemo
22-24 Josepo kinie Mariaselo, elo kamu kake tepili molongele walemo wendo orumu kinie, Mosisini ungu mane sirimu te pilku liku tengelendo kolea awili Jerusalleme pukululie niringilimuni, kake tepili molongelendo Pulu Yemo popo toko kalo-poringili. Awilimunge ungu mane te ou sirimu perimu akumu isipe:
⸤‘Ambo tene ambolango kanopa lipelie
yu pena pemba mele molomba.
Pena pemba walema pora nimbé kinie
kake tepili molombando⸥
kera waembono mele talo molo kera imili mele talo
Pulu Yemo popo topa kalopa sipili.’§
nimbe ungu mane aku sipe nimbe perimu kanumu pilkulie tengelendo puringili. Awilimunge ungu mane nimbe perimu te pea pilku liku tengelendo puringilila. Aku ungu manemo isipe:
‘Kango komo kanoko lingema pali
“Awilimunge” ningu yu siengi.’*
nimbe perimu kanumu. Aku ungu manemo nimbe perimu kulu pilkululie ‘Oltonga kango komomo Pulu Ye Awilimu siembili.’ ningululie Jerusalleme pungelendo Yesusi mengo puringilila.
25 Ye anda te Jerusalleme molopili elo puringili, yunge imbi Simiono. Yu sumbi nirimu yemo; yu Pulu Yemonga ungu pilipe alieli Pulu Yemo kinie ungu nirimu yemo; yu Isirele yemboma kapola kapola molangi omba tendemba yemo kanombando nokopa molorumu; Mini Kake Telimu yunge konopune sukundu molorumu. 26 Mini Kake Telimuni yundu ungu te ou nimbendo: “Nu ou we naa koloni. Nu ou Awilimuni “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu kanokolie pe koloni.” nirimu. 27 Mini Kake Telimuni Simiono yu lipe mundorumu kulu yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena purumu.
Kanu kinie Yesusi anumu lapaselo ungu manemone kangomando “Teaa.” nimbe sirimu mele tengelendo kango Yesusi mengolo ulke tembelena sukundu puringili kinie 28 Simionone omba kangomo kangulupe lipe Pulu Yemonga imbi lipe ola mundundupelie nimbendo:
29-30 “Ye Awili Tondolo Olandopamo,
yemboma lipe tapondopa
mindili nolemela aulkena wendo lipe
nu-kinie pea molko kondonge aulkena
lipe mondomba ye sikinumu
na kinié nanga mongone kanokoro kinie
ou nando ningu panjerinu mele wendo okomo kene
kinié na nunge kendemande yemo
konopu pe nipili kolombo.” nirimu.
31 “ ‘Kanu lipe tapondopa wendo lili ulumu
koleamanga pali yembomane kanangi.’ ningu tekeno.
32 Yu Isirele yembomanga ulsu
molemele yembomanga patendepa,
nunge Isirele yembomanga imbi
lipe ola mundundumbendo
patendeli mélemo molemo.”
nirimu.
33 Anumu lapaselo Simionone kango Yesusindu nirimumele pilkululie konopu awisili liku mundoringili.
34 Simionone “Pulu Yemone eno tepa kondopili.” nimbelie Yesusi anumu Mariando nimbendo: “Pílie. Ikangomo molombamonga Isirele yembo awisili imbi oumolorumume pe manie pungela; awisili imbi ou naa molorumume pe kinié imbi molombala. Yu molomba kinie yembomane kanokolie bulu siku ungu taka tondonge. 35 Ambomo, nu kepe ulu te wendo ombá. Nunge kamelena mindili awili tepa temba kinie yembo awisili konopu lenge mele mona lemba.” nirimu.
36 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ambo te, yunge imbi Ana, yu Juda yembomanga talape kanga Asa, ye Panuelenga lemenu; yu paa ambou lierimu; yunge menu yemo pea molangili ponie yepoko pakera omba purumu, pe yunge menu kolorumu kinie yu wayemo molorumu. 37 Yu mana molopili yunge ponie paono kise kelepa yepoko omba pupe paono kise kelepa kise sipemonga yu we molorumu. Yu ulke tembelemo mundupe siye naa kolopalie alieli kanune mindi molopa ipulueli kepe tangoli kepe Pulu Yemonga popo topa imbi lipe ola mundundumbendo taki-teki langi naa nomba Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepa mindi molorumu. 38 Simionone Yesusindu ungu nimbe molopili eno moloringine kanu ambomo yu ombalie ⸤Pulu Yemone kanu kangomo Juda yemboma sirimumunge⸥ Pulu Yemo kinie “Ange, papu tekeno.” nirimu. Kanu kinie pe Jerusalleme yemboma lipe tapondopa, umbune tene eno ambolorumu-ne mindili nongo moloringi kanu umbunemonga wendo limbendo§ ombá yemo ‘Ombá.’ ningu nokoko moloringi yembomando Ana yuni kango akumu orumu mele kinie temba mele kinie nimbe sirimu.
2:39-40 Josepo Kelepa Nasaretendo Purumu Temanemo
39 Josepo Mariaselo elone Awilimunge ungu maneselo nimbe perimu mele pali pilku liku tekololie niringilimuni, elo Yesusi kinie kelko kolea Gallilli disiriki pukulu elonga kolea kanga Nasarete yando oringili.
40 Kangomo awi lepa enge nimbe molopa yunge konopune pilipe konginjeli awisili omba pepili molorumu, Pulu Yemone yu kanopa peanga kanopa yu tepa kondorumu.*
2:41-52 Kango Yesusi Ulke Tembelena Pupe Terimu Mele Temanemo
41 Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilku ulu mare teringi kanu walema Yesusi anumu lapaselo kepe ‘Kanu walemo piliembili.’ ningulu ponie tenga tenga Jerusalleme olando puringili. 42 Kango Yesusi molopili yu ponie engaki rurepo omba purumu kinie kanu wale ‘Pulu Yemonga wale.’ ningu koro moloringi walemo altopa wendo orumu kinie alieli Juda yemboma Jerusalleme puringi mele Yesusi anumu lapaselo kinie yu kinie pea olando puringi.
43 ⸤Jerusalleme puku⸥ kanu ulumu pilieringi walema pali pora nirimu kinie anumu lapaselo ulkendo pungele puringili kinie kango Yesusi anjo molorumu elo naa kanoringili. 44 ‘Olionga yembo mare kinie okomo.’ konopu lekolo wale telumunge we pukululie niringilimuni, pe ipupene kolea kalá torumu kinie puku aulkena pengendo elonga pulu lierimu yemboma kinie we yemboma kinie pea puku moloringimendo walsiku piliku andoko kororingili. 45 Yu naa kanoko lendekolie Jerusalleme altoko puku koro-poringili.
46 Wale talo koroko kelkololie niringilimuni, pe wale yepoko sipemonga ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena puku kanoringili kinie yu akune suku molorumu kanoko lenderingili. Yu ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie pea moloringi, yuni enonga unguniringime pilipelie, anjo enondo walsipe pilierimula. 47 Yuenone niringime mimi sipe pilierimu mele kepe, topondopa nimbe kondorumu mele kepe, yembo moloringimene pilkulie enone ‘Yunge pilipe konginjeli paapepamo.’ ningu pilku konopu liku munduku mini-wale mundoringi.
48 Elone yu kanu ulkena molorumu puku kanokololie suru ningulu anumuni yundu nimbendo: “Kangomo, olto kinie pea pamili ou naa oli, nambemune tenuye? Lanie olto mini-wale mundulipulu nu andopo koropo keliembulu.” nirimu.
49 Aku nirimu kinie yuni anumu lapaselondo nimbendo: “Elo ⸤koleamanga pali⸥ nambemune na andoko korongiliye? ‘Na ya Tatanga ulkena molemo.’ konopu naa liengiliye?” nirimu. 50 Nalo yuni nirimu ungu pulumu elone naa pilieringili.
51 Yu elo kinie Nasarete taono maniendo pupelie nirimumuni, elonga ungume pilipe tenge panjipe molorumu. Yunge anumuni kanu ulume konopune panjipe pilipe mindi molorumu.
52 Yesusi yu awi lemba lierimu kinie yu pilipe konginjeli olandopa olandopa pemba perimu; Pulu Yemo kinie yemboma kinie yu kanoko paa peanga kanoko moloringila.§
* 2:4 Giriki ungune “Depisinge taono” nimbe molemo (ya 2:11). Ou Samuele 16:1,4,13,18-19, 20:28. Inie anjokondo 3:31, bokumunge alsena anjokondo “32.1. Pikinini Bilong Devit”. 2:6-7 bokumunge alsena anjokondo “44.2. sipsip”. 2:11 Betellieme kanumu (ya 2:4). Depisinge ungu pulu te 2:4*. § 2:11 ungu pulu te inie yakondo 1:46-47*. * 2:11 bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “23. bikpela”. 2:21 bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. 2:22-24 bokumunge alsena anjokondo “26.1. lo”. § 2:22-24 LLipai 12. * 2:22-24 Wendo Oringi 12:2,12,15. 2:25 ungu pulu te inie anjokondo 23:51*. 2:29-30 bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”. § 2:38 inie nondopa 1:68, bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”. * 2:40 inie nondopa 2:21,52. 2:41 bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”. 2:46 bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”. § 2:52 inie yakondo 2:21,40 (Yesusi), 1:80 (Jono).