23
23:1-5 Romo Gapomano Ye Nomi Paillatene Yesusinge Kote Pilierimu Temanemo*
Aku ningulie Juda yembomanga ye awilime pali eno ola angilku Yesusi liku mengo puku ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumune mengo puku kote tenderingi. Yu kote tendekolie Paillatendo ningendo: “I yemone nimbendo: “Romo gapomanomone olio Juda yemboma naa nokopili.” nimbe, “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamo kou takisi naa tangi.” nimbe, “Yu yuyu “Pulu Yemone olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye Kirasimu, ye nomi kingimu molio.” nimbe molemomo olio pilipu kanolemolo.” niringi.
Eno aku siku niringi kinie pilipelie Paillatene ⸤Yesusinge kotemo⸥ yu walsipe pilipelie nimbendo: “Nu Juda yembomanga ye nomi kingimu molo moloye?” nirimu.
Yesusini topondopa nimbendo: “Sike nikinu. Akumu na.” nirimu.
Yuni aku nirimu kinie pilipelie Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, we yemboma akune liku maku toringime kinie, enondo nimbendo: “I yemo ulu te naa tepa kenjemu.” nirimu.
Nalo enone karaye teko tondolo munduku ningendo: “Yuni ungu mane sipelie “We yemboma ulu teko kenjiku, mongo liku teangi.” nimbe mane sirimu. Yuni ou-pulu-pulu kolea Gallilli disiriki ungu akumu mane sipe, pe yandopa kolea Judia disiriki koleama pali silipe andopalie, pe kamu ya kolea awili Jerusalleme omba ungu akumu mane sipe molemo.” niringi.
23:6-12 Ye Nomi Kingi Erote Molorumune Yesusi Mengo Puringi Temanemo
“Kolea Gallilli” niringi kinie pilipelie Paillatene enondo walsipe pilipelie nimbendo: “I yemo yu Gallilli ye teye?” nirimu kinie enone “E.” niringi pilipelie yuni nimbendo: “⸤Ye nomi kingi⸥ Erote, Gallilli disiriki nokoli yemo, Yesusinge kotemo yuni piliepili yu molemona mengo paa.” nirimu. Aku walemonga kanu ⸤ye nomi kingi⸥ Erote yu Jerusalleme omba molorumu kulu pilipelie, “Yu molemona mengo paa.” nirimu. ⸤Paillate yu Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki nokorumu yemo.⸥
Erote ⸤molorumune mengo puringi kinie⸥ yu Yesusi kanopalie konopu sirimu. Yu Yesusini ulu terimu mele ungu awisili pilipelie, ‘Kanu yemo kanamboa!’ nimbe molopa, ‘Yuni ulu tondolo te tepili kanamboa!’ konopu lepa molorumu kulu yu orumu kinie kanopa konopu sirimu.
Akumunge Erote Yesusi ungu awisili walsipe pilierimu nalo Yesusini ungu te topondopa naa nimbe we molorumu. 10 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,§ akune angilkulie enone Erotendo ningendo: “Yesusini isipe ungu nimbe kenjipe, isipe ulu awisili tepa kenjipe molemo.” ningu tondolo munduku niringi. 11 Kanu kinie Erote kinie yunge ami yema kinie enone ‘Yesusi yu ye nomi molo, yu we yere.’ ningu ye nomimene pakolemele mulumbale komindi te liku pakondoko, yu ungu taka tondoko tawe teringi. Kanu kinie Paillate molorumune Erotene Yesusi lipe yando mundorumu.
12 Paillatene Erote molorumune Yesusi ou naa lipe mundopili Paillate kinie Erote elo opa pulue moloringili. Nalo Yesusi aku teringili walemonga pe elo angenungulu mele moloringili.
23:13-25 Paillate Kote Pilipe Molopa Yesusinge Kotemo Pilipelie “Kolopili.” Nirimu Temanemo*
13 Yesusi Paillate molorumune yando mengo oringi kinie Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie, we yemboma kinie, enondo “Waa.” nimbelie nimbendo: 14 “Enone “I yemone yembomando ‘Romo gapomanomo olio naa nokopili.’ nimbe ‘Eno mongo liku teangi.’ nimbe molemo.” ningu na moliona mengo ongi. Kanu kinie enokanoko molangi nane kote pilipulie enone ‘Yu tepa kenjerimu.’ ningi mele na ulu te naa pilkiru. 15 ⸤Gallilli disiriki ye nomi kingi⸥ Erote, yu pea iyemo ulu te tepa kenjerimu te naa lapilipelie yu altopa yando mundomu. Pilkimiliye? Yu ulu te tepa naa kenjemu. Yu we nambemune topo kondomoloye? 16 Ulu te tepa naa kenjemumunge nane yu we kopene topolie “Kelko pu.” niembo.” nirimu.
17-19 (Kolea awili Jerusalleme sukundu ye te, yunge imbi Barapasi, ⸤yu kinie ye mare kinie⸥ ‘Romo gapomanomone olio Juda yemboma naa nokopili.’ ningu ou Romo gapomanomo kinie opa tekolie yembo mare toko kondoringimunge yu ka siringi. ⸤Romo gapomano ka ulkena kanu ye Barapasi we pepili Juda ye awilimene Yesusi kote tenderingi⸥. Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walemo wendo orumu kinie Romo gapomano ye awilimuni ka ye te ka ulkena wendo lipe mundupe “Pu.” nirimu.)§ ⸤Aku sipe terimu mele pilieringimunge Paillatene “Yesusindu “Pu.” niembo.” nirimu kinie pilkulie⸥ enone pali yundu tondolo mundukulie ningendo: “I yemo molo. Yu ⸤kolopili⸥ mengo pukulie, Barapasi, ⸤ka ulkena⸥ wendo liku si.” niringi.
20 Paillatene ‘Yesusi we pupili.’ nimbelie enondo ungu te pea nirimu 21 nalo enone yundu wale awisili tondolo munduku ningendo: “Yu kolopili unjo perana uku toko panjei!” ningu moloringi.
22 Aku niringi kinie yuni enondo altopa wale yepoko sipe walsipelie nimbendo: “Aku nambemuneye? Yu mongo nambolka mongore limuye? Yu ulu te tepa naa kenjemu. Yu we nambemune topo kondomoloye? Nane yu we kopene topolie “Kelko pu.” niembo.” nirimu.
23 Nalo enone karaye teko ungu tondolo mundukulie ningendo: “Yu kolopili unjo perana uku toko panjei!” niringi kinie enone tondolo munduku niringi mele pilipelie Paillatene eno niringi mele temba terimu.
24 Kanu kinie Paillatene kote pilipelie enone yu-kinie “Paa tei.” ningu karaye teko mawa teringi mele ‘Aku sipe tepili.’ nirimu kinie 25 ⸤ye Barapasi,⸥ ‘Romo gapomanomone olio Juda yemboma naa nokopili.’ nimbe ou Romo gapomanomo kinie opa tepalie yembo mare topa kondorumumunge ka ulkena perimu kanu yemo, wendo lipe eno sipelie nirimumuni, pe enone ‘Yesusi kolopili.’ niringi mele pilipelie “Yu toko kondangi.” nimbe ami yema sirimu.
23:26-56 Yesusi Toringi Kolorumu Kinie Ono Teringi Temanemo
23:26-43 Yesusi Unjo Perana Ola Uku Toko Panjeringi. Unjo Perana Pepili Juda Yembomane Yu Ungu Taka Tondoringi Temanemo*
26 ⸤Romo ami yemane⸥ Yesusi mengo punge pukulie niringimuni, kolea Sairini ye te, yunge imbi Saimono, yu Jerusalleme pumbe orumu kinie kanoko yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unjo peramo liku pendekona ola nosindikulie “I mu mendeko yu lombili akiliku pu.” niringi.
27 Yembo awisili yu lombili puringi. Ambo mare yu tongemonga kola teliku puringi. 28 Kanu kinie Yesusini topele topa kanu ambomando nimbendo: “Jerusalleme amboma, eno na kolombomonga pilkulie kola naa teangi. Eno enono kinie enonga ambolangoma kinie ulu pe wendo ombámonga pilkulie kola teangi. 29 Aku sipu nikirumu, nambemune nikiruye? Niembo: Walse eno Jerusalleme yemboma mongo simbe walemo wendo ombá kinie eno kinie enonga ambolangoma kinie mindili nonge kinie yembomane ningendo: “Ambo ambolango te naa mengo, ambolango ame naa siku, waengono molemele amboma, enonga ambolango te mindili nomba eno naa kanongemonga eno malo.” ninge.§ 30 Pe
‘yembomane kelko mulu awili polemomando
“Ma ange topa olio topili.” ningu,
ma pangimendo
“Ma ange topa olio aki topili.” ninge.’ ”*
⸤nirimu.⸥ 31 ⸤Nimbelie pe kamu ungu iko te topa enondo nimbendo:⸥ “Unjo konde angilimomo peke tokomele. Pe unjo kololimu nambe-engeye? Akumunge ⸤enone eno akusiku umbune singe, mindili nonge⸥.” nirimu.
32 Ye talo pea ‘Yesusi kinie kolangi.’ ningu unjona ola uku toko panjingendo mengo puringi. Aku yeselo mongo lsingili yeselo.
33 Kolea ‘Penge Ombele’ niline oringi kinie yu kinie mongo lsingili yeselo kinie unjo pera yepokonga ola uku toko panjeringi. Mongo lsingili yeselonga te Yesusi yunge ki-umbukundu uku toko, te Yesusi yunge ki-tarokondo uku toko panjeringi. 34 Aku teringi kinie Yesusini nimbendo: “Tata, na-kinie tekemele mele tekemele yembomane naa pilkimili kene nuni tekemelemonga mongo naa siku siye kolou.” nirimu. ⸤Aku tekolie, ou unjona ola uku toko naa panjikulie⸥ yunge mulumbale ⸤kulunduku noseringime⸥ ‘Moke teamili.’ ningu eno yu mele mele linge mele pilingendo kou-kate teko pe mulumbalema lsingi.
35 We yemboma enone yu teringi mele kanoko we angilieringi nalo enonga ye awilimene yundu ungu taka tondoko ningendo: “Yu yembo wema ‘Naa kolko konde pangi.’ nimbe lipe tapondorumu mele kinié yuni ‘Naa kolopo unjo perana wendo pambo.’ nimbe yu yuyu lipe tapondopa unjo perana wendo opili. Yu sike Pulu Yemone mako topa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimbe lipe mundorumu ye nomi Kirasimu omba molomu liemo kinié yu yuyu aku sipe lipe tapondopili.” niringi.
36 Ami yema pea yu ungu taka tondoko molkolie no waene kombili teli te ‘Nopili siemili.’ ningulie 37 yundu ningendo: “Nu Juda yembomanga ye nomi kingi molonu liemo ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondou.” niringi. 38 ‘Yu mongo lsimu mele yemboma kanangi.’ ningu
IYEMO JUDA YEMBOMANGA YE NOMI KINGIMU
ningu imbi toko unjona ola mondoringi.
39 Mongo lsingili yeselo unjo perana ola uku toko panjeringi yeselonga tene Yesusindu ungu-taka tondopalie nimbendo: “Nuni “Pulu Yemone mako topa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimbe lipe mundorumu ye nomi Kirasimu ⸤molio.” nilino mele sike molo moloye? Sike aku siku⸥ moleno liemo nu kinie olto kinie pea ‘Naa kolamili.’ ningu liku tapondoko unjo perana wendo li.” nirimu.
40 Nalo mongo lsingili yeselonga tene yuni nirimu mele pilipelie yu iri topalie nimbendo: “Nu kinie yu kinie mongo telu siku mele singimunge Pulu Yemo pipili naa kolkonoye? 41 Nu kinie olto tepo kenjerimbulumunge mongo papu singi. Nalo iyemo yu mongo te naa lsimu.” nirimu.
42 Aku nimbelie yuni ⸤Yesusindu⸥ nimbendo: “Yesusi, nuye nomi kingimu molko melema nokokolie ninimuni, na konopu liku mundou.” nirimu kinie
43 Yesusini topondopa yundu nimbendo: “Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Kinié nu na-kinie pea Yemboma Molko Kondolemele Kolea Peangana pupu molombolo lemo.” nirimu.
23:44-49 Yesusi Kolorumu Temanemo§
44-45 Yesusi unjo perana ola we pepili awi-tangoli ena tuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie pe ipupene ena tere killoko kinie ena kelepa topa kolea tangorumu. ⸤Ulu awili te walsikele wendo orumula. Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembele ⸤Jerusalleme suku angilierimu akune sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake telimunge kerepulune ⸤‘Yemboma sukundu naa pangi.’ ningu ou alieli⸥ mulumbale awili tene pipi siku panjeringi angilierimu. Kanu mulumbalemo awi-suku-singine olá torumu.*
46 Yesusini ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Tata, nanga minimu ‘Nu molenona opili.’ nimbu nu sikiru.” nirimu. Aku nimbelie yu kolorumu.
47 ⸤Romo⸥ ami ye wane anderete nokorumu ye te Yesusi toringi ami yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie yuni Pulu Yemo kapi nimbelie nimbendo: “I yemo yu paasike ye konopu sumbi nili te lepamo.” nirimu.
48 Kanu kinie ‘Yu unjo perana uku toko panjinge kanomolo.’ ningu ou liku maku toringi yemboma yu terimu mele kanoko bulu-balu ningu ungu awisili konopu liku munduku kondo kololiku ulkendo puringi. 49 Yu-kinie ou tapu toko andoringi yema kinie, kolea Gallilli disiriki munduku siye kolko yu lombili andoko ⸤Jerusalleme⸥ pea oringi amboma kinie enone ⸤yu toringi kolorumu mele⸥ sulu teko kanoko angilieringi.
23:50-56 Yesusi Ono Teringi Temanemo
50-51 Yesusi kolorumu kinie ye te, yunge imbi Josepo, yu Juda yembomanga kanjollo ye awili te molopa, ulu peangama manjipe tepa molorumu. Yu konopu sumbi nili ye te, kolea Judia disiriki Arimatia taono yemo. Yu ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa olio nokomba walemo§ wendo opili.’ nimbe nokopa molorumu yemo. Yu Juda yembomanga kanjollomo sike molorumu, nalo kanjollo yemane ⸤ou eno enono kote pilkulie⸥ “Yesusi kolopili.” niringi kinie* yuni “E.” naa nimbe we molorumu. 52 Kanu yemone ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumune pupelie “Yesusinge onomo na si.” nimbe mawa terimu.
53 Paillatene “Kapola.” nirimu kinie Josepo pupe onomo manie lipe, mulu konde tene lipe kulupi topalie, kou kande tenga memba pupe suku noserimu. Kanu kou kandena yembo ono te ou naa noseringi, yu mindi pulu-pulu noserimu. 54 Yesusi ono terimu walemo yu kinié mele, opali mele ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele, melema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, akuwalemonga Yesusi ono teringi.
55 Ou Yesusi kinie kolea Gallilli disiriki munduku siye kolko yu pea ⸤Jerusalleme⸥ oringi amboma Josepone Yesusi ono terimu kou-kandemo kanoko akune suku onomo noserimu mele neme-neme ningu kanokolie niringimuni, 56 pe kanoko pora sikulie yando ongo, ‘Yunge onona kopongo-welema kinie mele lupe mune tolime kinie kandondamili.’ ningu teko mimi teringi. Nalo Sambate walemo wendo orumu kinie Pulu Yemonga ungu manemone
‘Sambate wale kinie koro molangi.’
nirimu mele pilku likulie mele teko mimi teringi melema sumbi siku ono koleana naa mengo pukulie we nosiku koro moloringi.
* 23: akumunge 23:1-3 Mateyu 27:1-2,11-14, Mako 15:1-5, Jono 18:29-37. 23:2 inie yakondo 20:22-26. 23:8 inie yakondo 9:9. § 23:10 4 bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”. * 23:12 akumunge 23:18-25 Mateyu 27:15-26, Mako 15:6-15, Jono 18:39-19:16. 23:14 inie yakondo nondopa 23:5. 23:17-19 Inie yakondo 22:1; ungu pulumu bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”. § 23:17-19 Pilipe konginjeli peli yembo marene pilkulie, ya palana sukundu ( ) 23:17 ungu akumu ‘LLukuni naa torumu. Yembo tene lupe pe torumu.’ ningu pilimelemonga Pisini ungu bokune kinie Ingillisi ungu boku marenga kepe munduku siye koloringi. Ya 23:25, Mako 16:6-8 kanani. * 23:25 akumunge 23:33-43 Mateyu 27:33-44, Mako 15:22-32, Jono 19:17-24. 23:26 ungu pulu te Mateyu 27:32*. 23:28 Ipe wendo omb mondo nirimu ungu pokore ibokune 13:35, 19:43-44, 21:6,20-24. § 23:29 inie yakondo 21:23. * 23:30 Osia 10:8, Aisaya 2:19, Lipe Ora Sirimu 6:16. 23:31 Yuni aku sipe nirimumunge ungu pulumu isipenje: Yesusiyu unjo kondemo, Juda yemboma unjo kololimunje. Yesusi Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Kirasimu, wale telu kepe ulu te tepa naa kenjerimu nalo mindili awili teko siringi. Akumunge Jerusalleme yembomane paa awili-teko teko kenjeringimunge eno mindilila paa awisili olandopa singe nonge, akumundu nirimu. 23:43 Yemboma Molko Kondolemele Kolea Peanga kanu koleamondo Giriki ungune ‘Paradaisi’ nilimele. § 23:43 Mateyu 45-56, Mako 15:33-41, Jono 19:28-30 * 23:44-45 Olakondo maniendo sipe ol torumu mele Mateyu 27:51, Mako 15:38. Mulumunge ungu pulumu Mateyu 27:51*. 23:49 Ambomanga imbime inie 8:2-3, 24:10, Mateyu 27:55-56, Mako 15:40-41, Jono 19:25. 23:49 Mateyu 27:57-61, Mako 15:42-47, Jono 19:38-42. § 23:50-51 bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. Ya Arimatia yemone ‘wendo opili.’ nimbe nokopa molorumu mele kinie, inie yakondo 2:25 Simionone kanombando nokopa molorumu mele kinie, telumunje? * 23:50-51 Mateyu 26:66. 23:54 bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. 23:56 Ou Pulu Pulu 2:3, Wendo Oringi 20:10, Ungu Manema 5:14.