5
5:1-11 Yesusini Pulu Polopa Ye Mare “Na Lombili Waa.” Nirimu Temanemo*
Walse, Yesusi nomu Geneserete, ⸤akumundu ‘Nomu Gallilli’ niringila kanumu,⸥ aku nomu kélona angilipe yemboma Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimu kinie pilingendo eno yu angilierimune puku maku toko nondoko nondoko puku ekelepa teko molko pilieringi. Kanu kinie yuni nona andoli sipi talo nomu kélona lierimuselo kanopalie, oma lili yema koronga nomu kélona wendo puku enonga oma lili walema kulumiye toko moloringi kanorumu. Sipi te Saimono Pitanga, akune sukundu pupelie yuni yundu mawa tepalie nimbendo: “Sipimu laye kolte paka toko nona sukundu mundou.” nirimu. Paka topa nona sukundu mundorumu kinie aku sipimunge suku yu manie molopalie nirimumuni, no kélona liku maku toko moloringi yemboma ungu mane sirimu.
Eno ungu mane sipe pora sipelie yuni Saimonondo nimbendo: “Sipimu nomu awi-suku-singine kunduku mengo pukulie oma lili walema nona manie mundou.” nirimu.
Saimonone topondopa nimbendo: “Ye Nomimu, sumbulu telu oma lili kongono tondolo mundupu tepo molopo tangondopolie oma te paa naa limulu. Nalo aku nikinu kene walemo nona manie mundembo.” nirimu.
Kanu kinie walema nona manie mundoringi kinie oma awisili walemanga sukundu puringi kulu walema nomu sipine sukundu linge teringi kinie sungu nimbé terimu. Walema sungu nimbé terimu kanokolie enone enonga oma lili kongono pea tapu toko teringi yema, sipi tenga moloringime walsikulie “Ongo liku tapondangi waa.” niringi. Oringi kinie sipi talo pea peko siringi umbune tepa nona manie pumbe terimu.
Aku ulumu kanopalie Saimono Pita Yesusinge kumbikerena omba manie molopa tamalu pepalie nimbendo: “Ye Awilimu,§ na ulu pulu keri ambololi yemo ⸤nu kake teli yemo⸥. ⸤Telune molkombolo kapola naa tekemo⸥ kene anjo puku nu lupe molou.” nirimu. Yu kinie, yu kinie pea moloringime kinie, enone oma awisili walsikele tangoli lsingi kanokolie eno suru ningu mini-wale mundoringi kulu ⸤Saimonone aku sipe nirimu⸥. 10 Seperinge malo Jemisi kinie Jonoselo elo Saimono Pita kinie kongono telune tapu toko teringili yeselo, elo pea mini-wale mundoringilila.
Kanu kinie Saimonone nirimumu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Nu pipili naa koloyo. Kinié oma linindu oma lili wale liku nona manie mundulino kinie omama walena omba pelemo mele, pe nanga kongono tendenindu nanga ungumu pilku ningu siliku andoni kinie yemboma nanga talapena sukundu ongo molonge.” nirimu. 11 Kanu kinie enonga sipiselo nomu kélona mengo ulsu ongolie, sipiselo melema pali liepili munduku siye kolko Yesusi lombili puringi.*
5:12-16 Yesusini Kuru Kendi Norumu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo
12 ⸤Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu⸥ koleamanga tenga Yesusi molorumu kinie ye te kuru kendi awili tepa nomba perimumu omba Yesusi kanopalie manie molopa tamalu pepa yu mawa tepalie nimbendo: “Awilimu, nunge konopumuni na ‘Konde pambo.’ konopu lienu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu kinie 13 Yesusini yemo kini ambolopalie yundu nimbendo: “ ‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pu.” nirimu kinie tamburumbu kuru kendimu nomba kelierimu.
14 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yembo telurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tondoli yemo nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe ungu mane sirimumu lku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu melemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yembomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili-ou te-pou.” nirimu.
15 Nalo yuni terimu mele anjo anjo yembo awisilini pilkulie niringimuni, yu molorumune sukundu-sukundu ongo yu temane peanga topa nirimumu pilingendo ongo, yuni ‘Eno tepa konde lipili.’ ningu oringi kanopalie 16 yu eno oringine mundupe siye kolopa kolea ku lieli tenga pupe Pulu Yemo kinie ungu nirimu.
5:17-26 Yesusini Kimbu-Ki Kolopa Pora Sirimu Ye Tenga Ulu Pulu Kerime Mundupe Siye Kolondopa, Yu Tepa Konde Lsimu Temanemo§
17 Walse Yesusi yuni yemboma ungu mane sipe molorumu. Kuru toli yemboma tepa konde lili tondolomo yu-kinie pepili molorumu. Pulu Yemone kanu tondolomo yu sirimu. Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,* yu ungu mane sirimume pilku moloringila. Kanu yema, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringime kinie, kolea Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringime kinie, kolea awili Jerusalleme moloringime kinie, Yesusi molorumune ongo maku toko yu ungu mane sirimume pilku moloringi.
18-19 Yu molorumune ye marene kimbu-ki kolopa pora sirimu ye te taropola teko mengo onge oringi nalo yembo awisili ulke kerepulune ekelepa teko angilieringi kulu ulkena suku Yesusi molorumune nondoko mengo punge aulke te naa kanokolie niringimuni, ulke imune mengo ola pukulie Yesusi molorumune ⸤kana-kana ulkemo tekisikulie⸥ yemo taropola pali moko toko manie mundoringi. 20 ‘Yesusini iyemo manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilkulie yu mengo oringi kanopa pilipelie Yesusini kanu yemondo nimbendo: “Kangomo, nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, we siye kolkoro.” nirimu.
21 Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Yesusini aku nirimu pilkulie ⸤pilku keri pilku⸥ konopu kimbú sikulie, “I ye Pulu Yemo marake tekemo yemo naweye? Yembomane ulu pulu keri telemelema nawene ‘Manie pupili, we siye kolkoro.’ manda nimbeye? Pulu Yemone mindi manda telemo.” ningu enono ningu pilku molko konopu kimbu siringi.
22 Kanu kinie Yesusini eno aku siku konopu kimbú siku moloringi mele pilipelie enondo nimbendo: “Enone ⸤nane nikirumunge⸥ aku siku nambemune konopu kimbú sikimiliye? 23 Iyemondo “Nunge ulu pulu kerime manie pupili, we siye kolkoro.” nimbo kinie eno ulu te naa kanokolie ‘We-we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu kongono teko andou.” nimbo kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje?’ konopu lengeye? 24 Nalo “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma koleana yembomanga ulu pulu kerime “Manie pupili, siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu ⸤aku sipu nindu⸥.” nirimu.
Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbendo: “Nane ‘Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pu.’ nikiru.” nirimu. 25 Aku nirimu kinie eno kanoko molangi yemo sumbi sipe ola angilipe yunge kunungumu lipe memba omba pena pupelie Pulu Yemo kapi nilipe ulkendo purumu. 26 ⸤Yu aku terimu kanokolie⸥ eno suru ningu mini-wale munduku Pulu Yemo paa pipili kolko yunge imbi liku ola mundunduku yu kapi ningulie ningendo: “Olio iulu wendo okomo kanokomolomo ulu paa te lupe lepamo.” niringi.
5:27-32 Yesusini Ye Mateyu LLipaindu “Na Lombili Ou.” Nirimu Temanemo§
27 Kanu kinie Yesusi ⸤ulkemo mundupe siye kolopa⸥ pena pupelie nirimumuni, kou takisi lsimu ye te, yunge imbi LLipai, kou takisi lipe molorumu kanopalie yundu “Na-kinie pea pambili lombili ou.” nirimu. 28 Kanu kinie LLipai yu ola angilipe kou takisi melema we liepili mundupe siye kolopa yu lombili purumu.
29 Pe LLipaini yunge ulkena Yesusinge langi awisili kalondorumu. Akune kou takisi lili ye awisili kinie, we ye mare kinie, eno Yesusi LLipaiselo kinie pea manie molko kanu langime noringi. 30 Aku teringi kanokolie Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,* enone Yesusi yu lombili andolimendo ningendo: “Eno kou takisi lili yema kinie ulu pulu kerime teli wema kinie eno pea nambemune langi nokomeleye?” niringi.
31 Aku siku niringi pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kuru naa tolemo yemboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yemboma mindi doketana pulimele kanumu. 32 Nane ‘Yembo sumbi nilime na molombona wangi.’ nimbondo ma koleana naa orundu. Ulu pulu keri teli yemboma ⸤lipu tapondopo⸥ enondo ‘Eno ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa teko ⸤na molombona wangi⸥.’ nimbondo orundu.” nirimu.
5:33-39 Yembomane Walse Walse Langi Naa Nongo Mi Tolemele Ulumunge Ungu Te
33 ⸤Kanu kinie⸥ enone Yesusindu walsiku pilkulie ningendo: “⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andolime kinie, Parisi yema lombili andolime kinie, enone walse-walse langi mi toko naa nongo§ Pulu Yemo kinie mawa telemele nalo nu lombili andolimene aku siku naa telemele, langi kinie nokinie we nolemele. ⸤Pe nu lombili andolimene telemele mele papuye⸥?” niringi.
34 Aku siku niringi pilipelie Yesusini topondopa enondo ⸤ungu iko te topa yu-kinie ulu te wendo ombá mele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie eno konopu sikulie “Langi mi topo naa namili.” manda ningeye? Manda naa ninge. 35 Pe mindi, ambo limbe yemo* eno molongena ongo wendo linge kinie kanu walemanga sike ⸤konopu keri panjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili-ou molo.⸥” nirimu.
36 Yesusini aku nimbelie nirimumuni, ⸤‘Ou Juda yembomane ulu teringi ulume kinie pe ulu konde wendo okomomo kinie telune manda naa pengele mele paa piliengi!’ nimbe⸥ ungu iko talo topalie nimbendo:
“Mulumbale ou te sungu nilimo kinie olione mulumbale paakonde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yembo tene aku sipe topa tambulkenje kanu mulumbalemo nona panjilke kinie mulumbale konde kopiselimu kanga lepa lli nimbelie mulumbale oumu kelepa kamu awili tepa sungu nilke. Ulu te isipela: Mulumbale oumu kinie mulu kopiseli kondemo telu sipe molo akumunge kapola kapola molo.
37 Kongi meme kalumuni teli mingi ou tenga no-waene konde naa kolemolo kanumu. Yembo tene mingi ou tenga no waene konde te kolkanje kanu no-waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka. 38 Akumunge no-waene konde kongi meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu.
39 Ye tene no-waene ou te nombalie kanu waene oumu nomba peanga pilipelie no-waene konde waka naa kolemo.” nirimu.
* 5: Mateyu 1:16-20, Mako 4:18-22. 5:5 bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”. 5:5 Ipulueli mindi oma lsingi kanumu. Tangoli omama tenga puringimunge linge aulke te naa lierimu. § 5:8 bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”. * 5:11 bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. 5:11 Mateyu 8:2-4, Mako 1:40-45 yetelumu; inie anjokondo 17:11-19 ye rureponga talo tepa konde lsimu. 5:14 bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”. § 5:16 Mateyu 9:1-8, Mako 2:1-12. * 5:17 bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “41. saveman”. 5:18-19 ulke pikisa te Mako 13:15 molemo. 5:21 inie anjokondo 7:48-49. § 5:26 Mateyu 9:9-13, Mako 2:13-17. * 5:30 ungu pulu te ya 5:17*. 5:32 ungu pulu te Mako 2:17*. 5:32 Mateyu 9:14-17, Mako 2:18-22. § 5:33 ungu pulu te Mateyu 9:14*. * 5:35 ungu pulu te Mateyu 9:15*. 5:37 5:39 Jono 2:10.