3
3:1-11 ‘Kirasi Sike’ Nilimele Yemboma Mindi Paa Yembo Sumbi Nilime Molemele. Aulke Te Lupe Naa Lemo Ungu Te
Nanga angokeme, ipepámo topo pora simbondo isipu nikiru: Eno Awilimu kinie “tapu toko molemelemonga” konopu siku molangi.
Ou pepá te topo “liepi-liepi topo” nirindu mele altopo pepá tombo kinie siye naa temba. Aku tembo kinie eno lipe tapondomba “kene altopo niembo”:
Ye owa takera mele molemelema kanoko kondoko molayo. Kanu yema eno teko kenjinge yema,* kangimu kopisiku teko kenjilimele yema. Olio Kirasinge yemboma mindi paa sike kangi kopiseli Isirele yemboma molemolo. Olio Pulu Yemonga Minimuni lipe tapondolemomonga Pulu Yemo popo tolemolo yemboma molemolo. Kirasi Yesusinge imbimu mindi lipu ola mundundupu, ‘kangikundu uluri telemele akumu olio naa lipe tapondolemo.’ nimbu pilimolo yemboma molemolo. Kangikundu ulumene manda lipe tapondolkanje ‘Na Pulu Yemone uluri naa temba. Molopo kondombo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu pipili naa kolka.
Yembo marene ‘Kangikundu uluri telemolomonga sike kapola molomolo.’ ningu tondolo munduku pilimele liemo nane kepe aku sipu manda ‘Sike.’ nimbu olandopa tondolo mundupu pilimbo. Amane na merimu kinie wale yepoko pakera omba purumu kinie engaki sipemonga nanga kangi kopiseringi. Na Isirele ye tela, Isirelene merimu ye Benjaminini kalopa lsimu ye te; ama tataselo Ipuru§ yemboselo, na Ipuru kangomola. Na Parisi ye te* molopo Parisi yemane Pulu Yemonga ungu manema pilku tondolo munduku telemele mele aku sipu pilipu paa terindu. ‘Pulu Yemonga ungumu tondolo mundupu pilipu tepo, yu paa lipu tapondambo.’ nimbu Kirasinge yembo talapemo tepo kenjipu mindili sirindu.§ “Na Kirasinge yemo naa molopolie” Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema pali paa mimi sipu pilipu lipu terindumunge ‘Nane ulu te lawa teko, teko kenjikinu.’ ningu paa naa kanoringi.* “Kangikundu aku sipu tepo molorundumunge kangikundu telemele mele uluri lipe tapondolkanje na paa sike lipe tapondolka.”
Nalo kinié Kirasinge yemo molopo yu lombili pupu kongono tendembomonga “Kirasi na molorundune naa opili” ou molorundu mele kinie terindu mele kinie “paa olandopa lipe tapondolka ulume” ‘Tondolo te naa pelemo. Uluri molo. “Aku sipu tepo molorundu ulume Pulu Yemone kanopa peanga kanomba ulu te naa pelemo.” ’ nimbu pilio. 8-9 Nane Juda yembomanga ulu pulumendo mindi naa nikiru. ‘Kirasi Yesusi nanga Awilimu paa pilipu paa tapu topo molembolo aku ulumu paa peanga.’ nimbu we melema kinie ulume waka naa kolopo ‘uluri molo’ nimbu mundupu siye kolopo yu mindi lombili pulio. ‘Kirasi mindi ambolopo yunge ungume tondolo mundupu pilipu lipu tepo, yu kinie tapu topo molambili.’ nimbu ‘we ulume langi purupe lkupendi tolemo kinie toko ltelemele melema mele lemo.’ nimbu pilipu molio. Kinié nane ‘Ungu manema pilipu lipu terindumunge na Pulu Yemone ‘na ye sumbi nilimu.’ nimbe kanolemo.’ nimbu naa pilio. “ ‘Na ye sumbi nilimu molambo.’ nimbu aulke te lupe pulio.” ‘Kirasi “kinie yuni ‘nanga’ nimbe tenderimumu kinie” sike.’ nimbu tondolo mundupu pilio akumu mindi ye sumbi nilimu molio aulkemo akisindilimo. ‘Kirasi sike’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma mindi Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo. 10 ‘Na Kirasi molemo mele paa pilipu, yu kinie paa tapu topo kapola kapola molambili.’ konopu lekero. ‘Kirasi kolopa lomboropa ola molopalie tondolo te lsimu aku tondolomone na molopo tembo mele paa lipe tapondopili. Yu kolombando mindili norumu mele na yu kinie pea tapu topo mindili nambo. Kolombando konopuni pilipe molorumu mele na aku sipu molambo. 11 Pe kamu kolombo kinie yuni na “Lomboroko ola molou.” paa nipili.’ konopu lekero.§
3:12-4:1 Pollone Nimbendo: “Yemboma Melte Lingendo Kere-Kuru Liku Lkisiku Pulimele Mele Na Aku Sipu Melte Limbondo Tondolo Mundupu Lkisipu Pulio.” Nirimu Ungu Te
12 Nalo ‘Na isipu isipu molambo.’ nikiru akumu* ‘ou aku sipu molkoro.’ nimbulie naa nikiru. ‘Ye paa peanga ulu pulu keri naa pelimu molio.’ naa lanikiru. Kirasini na ‘molopo kondambo.’ nimbe na ambolorumumunge ‘na aku sipu ulu akumu paa ambolambo.’ nimbu kongono tondolo mundupu tepo molio. 13-14 Angokeme, ‘Ulu akumu ou ambolopo molio.’ nimbu naa pilkiru. Nalo ulu te sike tepo molio, akumu isipe: Yembomane melte singe kinie lingendo mako tolemele owena ‘Na ou kumbi lepo lkisipu pupu liemboa.’ ningu kere-kuru liku lkisilimele mele na aku sipu ‘Kirasi Yesusini olionga nimbu tenderimumunge Pulu Yemone ‘na konde molko kondoko mindi pani ou.’ nirimu ulumu paa liembo.’ nimbu na umbune sipe ambolemo melema wendo wendo lipu mundupu siye kolopo, mulu naa pilipu we mele lupema konopuni naa pilipu owe torumu owena pumbondo tondolo mundupu lkisilio.
15 Olio Kirasinge yembo pilipe konginjeli molemoloma pali aku sipu nimbu pilipu molomulu liemo papu. Molo enonga yembo marene inikiru mele ‘Sike nikimu.’ ningu naa pilku konopu lupe liengi liemo eno konopuni sike ungu pilinge mele Pulu Yemone lipe sumbi sindimbe. 16 Nalo ‘ulu peangama teamili.’ isili-ou nimbu tepo molemolo mele mundupu siye naa kolopo paa kamu aku sipu tondolo mundupu tepo molamili.
17 Angokeme, enone pali nane telio mele manda manjiku teko molangi. Olio tepo molemolo mele mimi siku manda manjiku teko molemele yemboma mimi siku kanoko molangi. 18 Ou wale awisili nane enondo nimbondo: “Yembo awisili Kirasi kolorumu unjo-peramo kinie opa puluema molemele. “Kanu yembomane teko kenjilimele ulumene Kirasi unjo-perana olionga nimbe kolondorumu tondolomo ‘uluri naa telemo.’ nilimele.” ” nimbu sirindu akumu kinié altopo kola tepo eno nimbu sikiru. 19 Eno ‘kalkundu ulume enonga pulu yemo mele’ ningu pilimelemonga alieli molko kenjiku mindi puli kolea kerine punge. Eno pipili kolemela ulume kapi ningu ‘ulu peangama’ ningu, mana melema mindi konopu kimbu siku molemele. 20 Nalo ‘olio mulu koleana yemboma molemolo. Olio Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limo Ye,§ akumu Awili Yesusi Kirasi, yu aku koleamo mundupe siye kolopa ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo. 21 Kanu yemo “omba olio lipelie nimbemone”, yunge tondolo pelemomone yu melema pali topa manie mundupe yu ye awilimu molomba tondolo akumuni olionga kangi kerime alowa tendepa yunge kangi paa peanga olandopa pulimo mele olio kangime simbe.
* 3:2 Pe-Korini 11:13. 3:3 2,5 bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. 3:5 ungu pulu te Ou-Pulu-Pulu 35:16-26. § 3:5 Ipuru yemboma kinie, Isirele yemboma kinie, Juda yemboma kinie, sike imbi lupe-lupe nalo eno yembo meme telumu. * 3:5 bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. 3:5 bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. 3:6 bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. § 3:6 Lipe Mundorumu Yema 8:1,3, 9:1-2,13, 22:4-5,19, 26:9-11, Ou-Korini 15:9, Gallesia 1:13, Ou-Timoti 1:13. * 3:6 Pe-Korini 11:21-22. Romo 9:5, 11:1 kananila. 3:8-9 bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”. 3:8-9 inie yakondo 1:27; bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man”. § 3:11 Romo 6:4-5,8, Epesasi 1:19-20. * 3:12 Aku sipe nirimu, inie yakondo 3:8-11 nimbe nirimunje. 3:13-14 Ipuru 12:1, Ou-Korini 9:24. 3:18 Kanu yema inie yakondo 3:2 nimbe molemo yema. § 3:20 bokumunge alsena anjokondo “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.