15
Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa ipole timbunda nenzi vetâŋa siŋga
Malaka 7:1-13
Lâ zo ŋinde, kinzi tamâta pinde lâ Parisai ŋgu wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde sipile Jerusalem, aku sindue simâ pa Yesu. Sisânda Yesu kulu lâ, ŋineŋga sikasoŋa tu, “Mana mana ŋga noko ne pâri-tamâta silaŋa sipole timbunda nenzi vetâŋa muŋgâŋa, a? Lâ zo ŋana sika kâpwa, ande noko ne pâri-tamâta ŋandai sipua mbalaunzi lâ ŋga sika.”
Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku ipainzi tu, “Mana mana ŋga miki uru koka timbumi nenzi vetâŋa nâ muli, aku kalaŋa kapole Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa, a?” Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga itula nenzi vetâŋa soki toŋge pwataki mine tu, “Maro Kindeni muŋga iporo tu, ‘Noko ma kupaloŋo pa tina-tama kawanzi ŋgua. Ambo tamâta toŋge iporo soki panzi tina-tama, ande kinzi katonâŋa ma sipu i pâta imâte.’ Aŋga miki uru kapanananzi tamâta ŋgua kie toŋge. Miki uru kaporo tu, ‘Ambo tamâta toŋge ne mbaliŋa keno ŋana isukanzi tina-tama, andeta tamâta ŋinde ilo patea tu mbaliŋa ŋinde ma io ilâ pa Maro Kindeni, ande ara ŋana ipu muli panzi tina-tama’. Opopo, miki uru kasâu ŋana mâsi soki ŋinde, ande kala miki katoto Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa utu, aku kasuka warakami nemi vetâŋa kâki. Miki kawami kaporo ŋgua kie toŋge, aŋga ilomi nde keno piti! Ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia muŋga ikai Maro Kindeni kawa ku itula miki kilalami pwataki sondo mine tu,
‘Kinzi ŋgu ŋine uru sipanea naŋa koa tia nâ lâ kawanzi, aŋga ilonzi nde keno pa naŋa tia ndo.
Kinzi uru situla tamâta nâ nenzi ŋgua tukuŋa, aku siporo tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua kala ŋine”. Mine kala sipanea naŋa koa tia nâ.’ ”
Kelekele ndia iveta tamâta ilo muso
Malaka 7:14-23
10 Ŋineŋga Yesu isarâwa panzi tamâta tu simâ kuku, aku ipainzi tu, “Miki kaloŋo naneŋgu ŋgua, aku kalomi ŋgere sondo ŋga. 11 Kelekele ndia iyoka tamâta kawa indue pa kapwa ilo, ande ŋinde ikura tu iveta muso papa i lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Aŋga ilo-kalo wa ŋgua ndia ikeno tamâta ilo ŋga iyâti pa nia yo, ande ŋinde nâ ikura tu iveta muso papa i lâ Maro Kindeni nao.”
12 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga i ne pâri-tamâta simâ papa ku sipai tu, “Wa, kinzi Parisai tamâta siloŋo noko ne ŋgua ŋinde, aku ilonzi makisa ŋana. Tiambo noko kusama ŋine tia, a?”
13 Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku isia ŋgua ŋananzi Parisai tamâta mine tu, “Naŋa mama imo samba ilo, aku i ne tâno kala ŋine. Mine nde kelekele ndia kinzi tamâta sipau lâ i ne tâno ŋine, ande muli i tamwata ma imburu ŋinde ndoni. 14 Mine nde miki kapilenzi Parisai tamâta ŋinde simo. Kinzi matanzi leva-leva, andeta situ situla nzâla panzi tamâta pinde matanzi leva-leva mine nâ. Ambo tamâta leva-leva toŋge itogo tu itula nzâla papa tamâta leva-leva toŋge, ande kinzi ruani ma patanzi sindue mbââ ilo.”
15 Ŋineŋga Petero ipai Yesu tu, “Ŋgua tambirâŋa kala noko kutula panzi Parisai ŋinde, ande kutula ŋinde ne duvi pwataki pa maka kaloŋo.” 16 Andeta Yesu ipai tu, “Opopo, miki warakami kala ilomi kalomi ipâŋga tia yo, a? 17 Tiambo miki kasama ŋine tia tâ; kelekele rârâni tamâta sika lâ kawanzi, ande ŋinde indue pa kapwanzi ilo, ku mbusalinzi simbariŋa lâ. 18 Aŋga ilo-kalo wa ŋgua ndia kinzi tamâta siporo lâ kawanzi, ande ŋinde iyoka tamâta ilonzi ŋga iyâti pa nia yo. Kelekele ŋinde nâ ikura tu iveta muso papa tamâta lâ Maro Kindeni nao. 19 Mao nâ, kinzi tamâta nenzi ilo-kalo sakamao uru igagatinzi ŋana sipunzi tamâta pâta simâte wa, sipanawe tamâta kaiwanzi wa, sipalulua tininzi potomule wa, sipanâwe wa, siporo ŋgua laŋeŋa wa, situ tamâta laginanzi wa. 20 Vetâŋa sakamao kie-kie ŋinde rârâni nde iveta muso papa tamâta lâ Maro Kindeni nao. Taitu miki kaloŋo ŋga; ambo tamâta ipua mbalua tia ŋineŋga ika, ande ŋine iveta muso papa i lâ Maro Kindeni nao, ande tia.”
Tinikoa ŋgu taine toŋge kalo tawana Yesu (Kinzi Juda uru siporo tu ŋgu ŋinde nde sitogonzi mbwâmbwa)
Malaka 7:24-30
21 Yesu ipile Genesaret lawea, ŋineŋga iyoka ilâ pa tâno ŋinde Tair lawea ŋga Saidon lawea keno ŋinde. 22 Ipâŋga nia ŋinde lâ, ŋineŋga Kenan ŋgu taine toŋge, i uru imo nia ŋinde, ande imâ pa Yesu ku isarâwa tu, “Tamâta Ŋalae, noko Daviti ne vâsa, kalo sukâŋa ŋanana! Koroani saka toŋge ipagagara naŋa natuŋgu taine lâ, kala iveta malia wa nâna ŋalae tina papa.” 23 Andeta Yesu iporo ŋgua toŋge lâ taine ŋinde kawa, ande tia. Mine kala Yesu ne pâri-tamâta simâ papa ku sipai tu, “Wa, taine ŋine imo isasarâwa nâ itawa kinda imâ. Kuŋara ilâ tâ!”
24 Ande Yesu iporo mine tu, “Maro Kindeni isupwa naŋa amâ ŋananzi Isrel ŋgu simbonzi nâ. Kinzi ŋinde sitogonzi ‘lama’ sisapiri kala soka potomule siroroto ŋana nzâla kâ.” 25 Ŋineŋga taine ŋinde imâ Yesu tini laiti aku ipare tuku papa, aku ino papa kilo tu, “Tamâta Ŋalae, kuvilana!” 26 Ŋineŋga Yesu isia ŋgua papa tu, “Ambo sikai lâlu kapwanzi ku siliŋi ilâ panzi mbwâmbwa, ande ŋine nde ara tia.” 27 Andeta taine ipai Yesu tu, “Tamâta Ŋalae, noko kuporo mao nâ; ambo taitu kinzi mbwâmbwa uru sika kâpwa punu-punu ŋinde lâlu sika ambo iyauru indue tamanzi nenzi peke kalo.” 28 Ŋineŋga Yesu ipai taine ŋinde tu, “Taine, noko ne kalo-tawana nde ŋalae ŋinde! Vetâŋa ŋine noko ilo tu aveta pano, ande ma aveta.” Aku lâ zoni ndaina, koroani saka ipile taine ŋinde natu taine ikâwa ilâ, aku natu tini ara kilo.
Yesu ivetanzi pukoŋa tamâta rârâ tininzi ara kilo
Malaka 7:31-37
29 Yesu ipile lawea ŋinde ku iyoka ilâ pa Galilaya Lââ bwalika pwali. Ŋineŋga iyoka ilâ ikâki tuu toŋge kulu isaŋona. 30 Aku kinzi tamâta ŋgu ŋalae simâ papa, aku sikai nenzi pukoŋa tamâta tava simâ kunzi. Sikainzi tamâta pinde kenzi sakamao, aŋga tamâta pinde matanzi leva-leva, aŋga tamâta pinde kenzi tuka simwaŋgi, aŋga tamâta pinde kawanzi siporo ŋgua tia, aŋga tamâta pinde nenzi pukoŋa kie-kie rârâ tona; sikainzi tamâta rârâni ŋinde simâ sionzi ndue simo Yesu tini laiti. Aku Yesu ivetanzi tamâta ŋinde rârâni tininzi ara kilo. 31 Kinzi tamâta ŋgu ŋalae simora Yesu ne mâsi ŋinde. Simora tu ivetanzi tamâta ŋinde kawanzi muŋga siporo ŋgua tia, ande siporo ŋgua kilo; aŋga ivetanzi tamâta ŋinde tukanzi muŋga simwaŋgi, ande tukanzi sondo kilo; aŋga ivetanzi tamâta ŋinde kenzi muŋga sakamao, ande soka kilo; aŋga ivetanzi tamâta ŋinde matanzi muŋga leva-leva, ande simora nia kilo. Mine kala kinzi ŋgu ŋalae wisinzi motutu, aku sipanea Isrel nenzi Maro Kindeni.
Yesu kâpwa ilanzi tamâne 4,000
Malaka 8:1-10
32 Ŋineŋga Yesu isarâwa panzi ne pâri-tamâta tu simâ kuku, aku ipainzi tu, “Naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋananzi tamâta ŋgu ŋalae ŋine, ŋana tu kinzi simo kuku naŋa ikura kari ŋato lâ, aku kapwanzi ŋana sika kâ ande sika marumbu lâ. Naŋa tiniŋgu pwâka tu aonzi soka sitaulo silâ pa nenzi lawea lawea. Tia ma putole ipunzi pâta, aku ma patanzi lâ nzâla.” 33 Andeta i ne pâri-tamâta siporo taulo tu, “Opopo, nia ŋai nde nia bilimu ma! Mine kala ma takai kâpwa lâ ndia ŋga ikura tasuanzi tamâta ŋgu ŋalae ŋine, a?” 34 Ande Yesu ikasoŋanzi, “Aŋga miki nde puroŋa ŋapia keno pami.” Kinzi siporo taulo tu, “Puroŋa lima kanaŋo rua tava iŋa kiri-kiri pinde nâ kala keno pama.”
35 Ŋineŋga Yesu ipainzi tamâta tu lambunzi ndue sisaŋona tâno kulu. 36 Ŋineŋga ikai puroŋa ŋga iŋa ŋinde kâki, kawa ndaŋge papa Maro Kindeni, ku ipwataki lâ, ŋineŋga ilanzi ne pâri-tamâta tu siwae panzi ŋgu. Aku sikai siwae panzi. 37 Kinzi tamâta ŋgu ŋinde nde sika kuranzi lâ, ŋineŋga Yesu ne pâri-tamâta sigona puroŋa wa iŋa katiŋe keno ŋinde lâ ŋgâmo ŋalae lima kanaŋo rua ilonzi pipi lâ. 38 Kinzi tamâne kala sika kâpwa ŋinde kambwaŋenzi ikura 4,000. Aku nenzi taine wa lâlu sika kunzi tona. 39 Ŋineŋga Yesu ionzi ŋgu ŋinde silâ. Silâ lâ, ŋineŋga ikâki wâŋga kulu ilâ papa Magadan lawea kâ.