6
Yesus po anaisye raunanto vatane ribuge radani wo raisy
(Matius 14:13-21; Markus 6:32-44; Lukas 9:10-17)
Masyote inta yai jakato, Yesus poroto po onae Galilea raotar to no ama ranijo warani. Onae namije ama tamo kaije mirati Tiberias. Vatano wanui rave utavondi Ai weye wo Apa anapaporainye raen arono Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai to. Yesus seo no unat muno Apa arakovo utavondi aije usea no unato naije tavon muno utantuna. Arono naije vatano Yahudi awa Ono Paska ndea mangkepan to.
Yesus perato po vatano wanugande Ai mansaen wanui rave. Weti Po raura nanto Pilipus ai pare, “Pilipus, rui rati wamo anaisye inta ramavun indamu vatano wanui rave so wo raisy?” Yesus po anajo indamu Po anuga raen: apa anave mbambunin dako? Weramu Yesus apa ana indati po rave mamo taune Po raen to.
Pilipus po raura akananto Yesus ai pare, “Wakoe! Rotije mamo wamo doijo manui rave veano ramavun, weramu indati mo vatano wanui rave so mansamai tavone ramu. Wo rakisyi rave kai weramu mamai tavone ramu!”*
Naije Yesus apa arakovo utavondi ai umaso inta apa tame mi Andreas, opamo Simon Petrus apa rijata pije. Andreas umaso po raura akananto Yesus ai pare, “Arikainye inta pi apave rotije vasyesye radani yai muno apa jiane yano jirum tavon. Weramu anaisyo maisyare wato maisya indati yo vatano wanui rave so mansamaisy aje ye?”
10 Yesus po raura pare, “Wapo vatane so matuti da waje utantuna.” Mino namije mamo insumai ntuna rai manakoe, weti vatano wanui rave umaso waje utantuna rai. Muno awa wanuije mamo anya vatan anui bo matora nseo no ribuge radani. 11 Naije Yesus po rotije umaso raugav Po kove raura seo Amisye ai, umba Po ratodijo vatano wanui utantuna umaso mansai muno jiane ratodi tavon mamaisy irati awa bekere rai.
12 Arono wisyisya uman to, Yesus po apa arakove matutir pare, “Wapo anaisye ama ateteo ntantuna ranunugande indamu vemo inta raepata inya.” 13 Weti rotije radani ama atete wo ranugan akare umaso mamo bayaije abusyinara eane jirum ntatairi.
14 Arono vatane wo Apa anapaporainyo po rarorone so raen, wo raura ware, “Sopamo tugae rave anawae Amisye po aurairive indati de mine so rai.” 15 Yesus po vatano wanui umaso mansaen ubeker ware ude wo antitidi indamu be akari titive. Maisyare omai ti, pusyo ti to no mumuimbe no unat.
Yesus panya onae vone rai
(Matius 14:22-33; Markus 6:45-52)
16 Muno arono masyote mare ngkaumu kobe, Yesus apa arakove wakata no onae. 17 Umba usea nyomane rai ware wo onae raotar uta no munijo Kapernaum. Arono masyote ngkaumu dave to, Yesus pakare Apa arakove mansai rainy. 18 Naije onae mamo ovare panyoan dave weti aneae makokoe. 19 Arono uborae yava ama waravainye mamo rakarae maisyare kilometerije radani rako kaujentabo rako, werata wo Yesus aen panya onae vone raide pangkepan no awa nyomane rai, weti ujani bintabo. 20 Weramu Yesus po raura nanto mansai pare, “Risyi so! Vemo wajaniv inya!” 21 Weti onawamo mananibe, wo augave seo no nyoman. Muno naije kobe tavon nyomane nto nanto no nayave ruko nyomane mare nsiso raije rai to.
Vatano wanui wo Yesus akani
22 Siman akato vatano wanui nanawirati una tawan no onae ama tuga umawe rai wo raura ware, “Namanawe nyomane intabo dave no so. Wandaen Yesus opamo seo nyomane umawe raije ramu, yara Apa arakove obo nawirati usea rai, wuruta to.” 23-24 Vatano wanui rave umaso wo Yesus muno Apa arakove mansaumandi, weti ware wo Yesus akani. Arono naije nyomane inta no no munijo Tiberias nde nande, wo rakarimu mararai no anoko Amisy Yesus po kove raura seo Amisye ai umba vatano wanui wo anaisyo rotije raisy. Maisyare omai ti, vatano wanui umaso usea nyomano uma nde so rai janyi, ware wo onae raotar indamu wo Yesus akani no munijo Kapernaum.
Anaisyo mo kovo nuge nuganuije raunande
25 Arono vatano wanui umaso unanta Yesus ai no Kapernaum no onae tuga ranijo warani, wo anajo ware, “Injayo Kurune, nandui rati winde no naiso?”
26 Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo wasanuga raen kakavimbe: weapo inakani weye namanawe wapo rotije raisya waman dave. Weramu Sya anapaporainyo syo rarorone mamo weananta ama ine raije ramu. 27 Vemo wapo anaisye obo rakani nora, weye indati anaisye wato mbaug ti meweno wasai jakato. Yara syare wapo anaisyo Risy Arikainyo Vatan syo raunande wasaije rakani ti wadaisy, weye anaisye so mbauge ramu. Wapo raisy weamo wakova nuge nuganui. Injayo Amisye po apa vambunine raugaje Rinai indamu syo anaisye so raunande wasai.”
28 Umba vatano wanui umaso wo ranajo ware, “Animaisye mirati reamo rave indamu reantavondi Amisye apa bekere rai?”
29 Yesus po raura akananto mansai pare, “Amisye apa bekere mi som: wapanave irati Rinai weye risyirati Vatano Amisye po inautitir weti ide to.”
30 Naije wo anajo akato ware, “Anapaporainyo rui mirati nyare Nyo raroron indamu reamo raen muno reamanave Nai? Animaisye mirati nyare Nyo rave? 31 Wusyinoe Musa po anapaporainye inta raroron arono po anaisyo manna raunande wama anene wo raisy no nugo vabukane vono maninimbe. Omamo Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Po anaisyo rotije no no munijo ntiti raugaje mansai.’
32 Yesus po raura mansai pare, “Syo raura tugaive: Sya Injaya pi po anaisyo tugae no no munijo ntiti raugaje wasai, yara Musa po raugaje jewen. 33 Weye anaisyo Amisye po raunande wemirati no no munijo ntiti maje indamu mo kove raugavere vatano mine so mansai.”
34 Umba vatano wanui umaso wo raura ware, “Injae, Nyo anaisye uma wato raugaje reansai tutir!”
35 Yesus po raura kakavimbe mansai pare, “Risyirati anaisyo mo kovo nuge nuganui raunande wepi Risy. Are pirati de Rinai, weamo maror akatoe ramu. Muno are pirati panave Rinai, weamo awa ngkangkamandi akatoe ramu. 36 Weramu Syo raura akaore wasai: Wapo inaeno wasamije rai to, weramu wapanave Inai ramu. 37 Are pirati Injayo Amisye po aunande Rinai, opamo indati de Rinai jaje. Muno are pirati de Rinai, opamo Risyo amauta ramu. 38 Weye Risyamo ino no munijo ntiti umba ide to indamu Syo taune sya bekere raijare ramu, yara Injayo po inatutire Apa bekere mi Syo raijar. 39 Muno Injayo po inatutire Apa bekere mi so: vatano Po maunande indamu utavondi Rinai, vemo inta aumandi nora, yara Syo maijasea ukovakato vintabo no munije ama akari. 40 Weye Injayo Amisye apa bekere mi so: are pirati po Risy, Arikainyo Amisy, rinaen no anuga rai muno panave irati Rinai, wepamo apave irati kovo nuge nuganuije rai, muno Risyo aijaseo kovakato no munije ama akari.”
41 Vatano Yahudi uparijo Yesus ai weye Po taune aura pare, “Risyirati anaisyo no no munijo ntiti umba ide.” 42 Wo raura ware, “Yesus wepi so dako? Yusup apa kavo pije! Apa ajaya pe akoya me onayamo wamo yaena! Umba veanimaibe irati taune Po raura pare, ‘Risyamo ino no munijo ntiti ide to’?”
43 Yesus po raura akananto mansai pare, “Vemo wapayao ensembe nora. 44 Vatane nawamo inta de Rinai tatuga bayave ramu, yara vatano rui pirati Injayo po inatutire pare po augave sen, wepi de Rinai. Vatano napije indati Syo aijaseo kovakato no munije ama akari. 45 Anawae wusyine inta po raurairive ti ratoe apa bukuge rai pare, ‘Vatan tenambe nawamo indati Amisye po manyao.’ Maisyare omai ti, are nawirati wo Amisye apa ayao raraniv muno wo raugave nsiso manuga rai, weamo ude Rinai. 46 Vatan inta po Injayo Amisye aeno amije raije jewen bayave yara Ribuisy, weye rino no Amisye ai umba ide, weti Risyo Injayo Amisye aeno inamije rai to. 47 Syo raura tugaive: are pirati panave, apave irati kovo noa nuge nuganuije rai.
48 Risyirati anaisyo mo kovo nuge nuganui raunande wepi Risy. 49 Wapa anene wo anaisyo manna raisy no nugo vabukane vono maninimbe weramu wenawamo ugwenen to. 50 Weramu are pirati po anaisyo no no munijo ntiti ti maje so raisy opamo wene nande ai jakatoe ramu. 51 Risyirati anaisyo mo kove raunande wepi Risy, ino no munijo ntiti syaje to. Ranivara vatane inta po anaisyo namiso raisy, opamo kova nuge nuganui. Muno anaisyo Syo raunande so omamo inanasine mije, wemirati Syo raunande indamu vatano mine so ukovo rai.”
52 Weti vatano Yahudi wayao ensembe mansai vambinibe ware, “Po raura pare Po anasine raunande wamo raisy, omamo no tai ruimaisy?”
53 Weti Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo raura tugaive: ranivara weapo Arikainyo Vatan sya ine raisye jewen muno Sya mavu ramanam tavone jewen, weamo wapave kovo nuge nuganuije raije ramu. 54 Are pirati po Sya ine raisy muno po Sya mavuge ramanam, weamo apave kovo nuge nuganuije rai muno Risyo aijaseo kovakato no munije ama akari. 55 Weye Risya ine mamo tugae rave anaisye ma muno Sya mavuge mamo tugae rave mana ramaname ma. 56 Vatan are pirati po inanasine raisy muno po Sya mavuge ramanam, weamo be intabove Rinai muno Risyamo ibe intabove tawan irati ai tavon.
57 Injayo wepi po inatutire Opamo kova no tawan, muno Risyamo rikova no tawan tavon weye Po kove raunande Rinai. Maisyare omaisyamo vatano are pirati po inaisy, opamo kova no tawan weye Syo kove raunande ai. 58 Somirati anaisyo no no munijo ntiti nde mo anaisyo wusyino anene wo raisye ramaisye ramu. Weye anene ugwenen to, weramu are pirati po anaisyo namiso raisy, opamo indati kova nuge nuganui.”
59 Anakotare so ntenambe Yesus po raura no munijo Kapernaum arono Po ananyao raugav no yavaro sambaya ama uga rai.
Yesus apa arakove inta wonae Ai ti waunsu akirive Ai no Galilea
60 Arono Yesus apa arakove wo apa ayao ranauna mewen, arakove umaso wanui wo raura ware, “Yesus apa ayao so mpanyoan dave. Are pirati bambunin po raranibe?”
61 Yesus po apa arakove manuga raen wo Apa ananyao raura udantutibe, weti Po raura nanto mansai pare, “Wabeanimaibe wapare Sya ananyao mpanyoan? Mo wapa anave rantaunasyo ravea e? 62 Indati animaisye mi wapo rakarae arono wapo Arikainyo Vatan rinaeno syakato no Sya munijo manasyino ino raije rai? 63 Anawayo Vambunine wemirati mo kove raunande indamu vatane ukova no tawan, yara vatano mine so wo kove umaso raunande kakai weye awa vambunine mamaisye ramu. Sya ayao syo raura wasaije so Anawayo Vambunine mo raunande, muno omamo mbambunin indamu mo kovo nuge nuganui raunande wasai. 64 Weramu weapamo inta wapanave ramu.” Yesus po ana umaso raura weye Po vatane manuga raeno wusyimbe to: vatano rui nawi indati wanave jewen muno vatano rui pirati po amavun indamu aubaisy. 65 Yesus po raura iridi pare, “Indati vatane inta wanave Rinai jewen. Wemi mbewar Syo raura wasai umawe rai syare vatane inta de Rinai tatuga bayave ramu. Yara vatano rui pirati Injaya po amayar dati, wepi de Rinai.”
66 Arono naije Yesus apa arakove wanui inta wonae Ai ti wansuk akirive kobe, naije utavondi Ai jakato jewen.
Petrus po taune anave raura
67 Naije Yesus po raura nanto Apa arakovo mansano abusyinara eane jirume umaso mansai pare, “Weapamo wapare wanajiv tavon dako jewena e?”
68 Simon Petrus po raura akananto Yesus ai pare, “Injae, are pirati reanta Ai jakato? Winyamo nya ayao wemirati mo kovo nuge nuganui raunande. 69 Reamanave Nai muno reamo naen Winyamo Vatano Kakavimbe no no Amisy ai umba Po natutir de reansai pi Winy.”
70 Yesus po raura akananto mansai pare, “Risyamo syo arakove wasano abusyinara eane jirume wasatayao to. Weramu wea tenambe so, vatane inta pirati panapatambe Anakakai Akoe ai!” 71 Vatano Po aura so wepirati Yudas, Simon Iskariot apa arikainye pije, weye wepirati pare po Yesus amavun indamu aubaisy. Opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane jirum inta pije.
* 6:7 Ayao Yunani naiso mo raura mare, “doije nanto no 200 dinar mamo mamaisye ramu.” Roma awa doijo peraki rawainamo dinar. 6:31 Keluaran 16:4; Mazmur 78:24 6:45 Yesaya 54:13