14
Akarijo Yahudi wo unanuije rakani indamu wo Yesus aubaisy
(Matius 26:1-5; Lukas 22:1-2; Yohanes 11:45-53)
Masyote rurum akato, umba Yahudi wo Ono Paska rave muno wo rotijo ragije mewen daije raisy. Arono naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, wo unanuije rakani indamu wo Yesus aijar muno wo aubaisy. Wo raura ware, “Wade wamo aijar maninimbe. Weramu vemo wamo aijar no one ama uga so rai nora, weye vatano wanui indati upari ti usivuiny.”
Manino mbovove rauvaro Yesus akarije rai
(Matius 26:6-13; Yohanes 12:1-8)
Arono naije Yesus no no munijo Betania, tuna no Simon apa yavar, wepirati aravure mo ave no wusyinoe. Umba wanya inta nde mo botoro nsasabe inta raugav ntairi jirati manino mbovove rai, ama mangke nseo rave. Arono Yesus pisyisy, wanya umawe mo botore umaso ama vone radaut, umba mo manine rauvaro Yesus akarije vone rai. Vatane inta una no naije upari ti wo raura ware, “Veanimaibe wanya so mbaono manino mbovove so rai ti mewen? Manine so ama mangke nseo rave, weti kove mamo ramavun bayave umba ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai.” Weti wo wanya umawe ranayao soowabe.
Weramu Yesus po raura pare, “Weinya! Wabeanimaibe wapo wanya so raura ti ranimaumbe? Ama ana mo raijaro rinai mamo ngko dave. Vatano awa ananuge meweno maije onawamo una no wapa yasyine rai tutir, weti arono rui wapare wapo maeranande, weamo wapo maeranande kai. Weramu Risyamo rino no wapa yasyin tutire ramu. Weti masyoto unumeso wanya so mare mo ana ngkove inta raunande Rinai, weamo mo raunande kai. Ama ana mo rave umawe mamo mamaisy. Weye mo manino mbovove rauvaro Rinai indamu mo inanasine ratayao wusyimbe irati Sya masyoto inantuna raije rai. Syo raura tugaive: mine vone so rui rui vayave vatane wo Ayao Kovo Amisye ravov, weamo wo wanya so ama ana ndave raura tavon indamu maemeno rai.”
Yudas pare po Yesus amavun
(Matius 26:14-16; Lukas 22:3-6)
10 Umba Yudas Iskariot, opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije inta pije, poroto no syeno akokoe mansai indamu po Yesus amavun nanto mai. 11 Wo Yudas apa ayao umaso ranaun ti manayanambe, weti wurairive ware wo doije inta raunanto ai. Umba Yudas po varore rakani indamu po Yesus amavun.
Yesus apa arakove wo anaisyo Paska ratayao
(Matius 26:17-19; Lukas 22:7-13)
12 Ono Paska ndea mamaisy arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy, muno ama masyoto manasyine wo domba inta aubaisy wo ameseo Amisye ai umba wo ama ine raisy. Weti Yesus apa arakovo utavondi aije wo anajo ware, “Injae, rui rati nyare mbekero reamo anaisyo Paska ratayao Nai?”
13 Umba Yesus po apa arakove ruruma yatutir pare, “Wurisisa no Yerusalem, ripare rinanta vatane inta ai po mana rawavino kiviro kopa rai ti po raugav. Wiritavono ai. 14 Arono wirita no apa yavaro pare siso ri, syare ipo raura irati vatano apave yavare rai ai ipare, ‘Injayo Kurune po nanajo pare nya tanoano rui mirati Wepe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Paska raisyo rai?’ 15 Indati vatane umaso po tanoano vono warae ama uga manakoe inta rarorono isai. Tanoane umaso mamai bintabo irati meja muno ananuge kotaro isyi daije rautan, ti ripo anaisye ratayao wansamarom no naije.”
16 Umba Yesus apa arakovo jirumo javondi aije umaso yurija no Yerusalem. No ratuije nyanta irati anakotaro uma Yesus po raura we rai mamai bintabo. Umba yo anaisyo Paska ratayao ti ntuna.
Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Ono Paska raisy
(Matius 26:20-30; Lukas 22:14-23; Yohanes 13:18-30; 1 Korintus 11:23-25)
17 Naman kobe, umba Yesusa pe apa arakovo abusyinara eane rurum nawe ude utantuna no tanoane umawe rai. 18 Umba utantuna wisyisy, naije Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive, weapamo inta nyare nyo inamavun nanto Sya marova mansai—winy nyisyisyo inatavon.”
19 Yesus apa arakovo utavondi aije wo ayao umaso ranaun ti manimaumbe rave. Umba nanentabo wo Yesus anajo rai, inta pare, “Injae, risya jewena rako?”
20 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Opirati no no Sya arakovo abusyin eane rurum watavondi inaije wapa yasyin. Opirati ririmo rotije rayansundijo pauraije intabo rai. 21 Tugae, Risy, Arikainyo Vatan, indati ikakai maisyare muno ratoe no Ayao Amisye rai. Weramu kakaije nde vatano po Arikainyo Vatane inamavune ai! Weti syare ngko dave mamo vatane wato ano jewen kai no mine vone so, weamo ngkovo ai weye indati mangke umaso nande aije ramu.”
22 Arono wo anaisye raisy, Yesus po rotije raijade umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadi muno Po ratodijo Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Wadaugav wadaisy, somamo inanasine mi som.”
23 Umba Yesus po mokijo anggurije raijade akato, umba Po kove raura seo Amisye ai. Umbawe Po raunanto Apa arakove mai, muno wo anggurije umawe ramanam tenambe. 24 Yesus po raura pare, “Somamo Sya mavugo nsororopo vatano wanuije mansaije mi som, mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy. 25 Syo raura tugaive, Syo anggurije inta ramanam akatoe ramu gao Syo anggurijo wanyine ramanam arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
26 Umba ukinyo ansyerano ngkangkamane inta rai, umbawe wuruta kobe no Pukamo Saitun.
Yesus daura to pare Petrus indati po amamarave
(Matius 26:31-35; Lukas 22:31-34; Yohanes 13:36-38)
27 Umba naije Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Weapamo indati wapo inapaya ti ino ara wanajiv bintabo inaora. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Syo vatano po domba maeranandeye aubaisy, umba apa domba mandamisy ti unanajibe.’ 28 Weramu arono indati ikovakato to, syakare syuisy ti Syo wasanyut no Galilea.”
29 Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Jewena! Arakovo kaijinta unanajibe kai, yara risyamo syo napaya ramu!”
30 Yesus po raura akananto ai pare, “Syo raura tugaive, namane so mangkuere pana kokebeve rurum dainy, winyamo indati nyo inamamarave susye mandei.”
31 Weramu Petrus po raura kikisyi nanto ai pare, “Ikakaijo Injae natavon kai, yara syo namamarave ramu!” Umba arakovo kaijinta wo raura tavonare wemaisy.
Yesus sambayambe no Getsemani
(Matius 26:36-46; Lukas 22:39-46)
32 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanya unanta no nawaisyo wo rawaina ware Nawaisyo Getsemani. Umba Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Watantuna no naiso wapo inanyut, weye syare syoroto ibe sambayambe rati.”
33 Umba Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe mawainde indamu utavondijo Ai. Naije Yesus animaumbe muno anuga nseo maje. 34 Po raura mai pare, “Inanuga mpatimu rave maisyare muno syare ikakai kobe vayave. Wano no so muno wagwarano inatavon.”
35 Yesus poroto gwaravaindi, umba Po apa vukane ranteter no kopa umba be sambayambe, pare beker indamu Amisye po apa siurije raveto aora. 36 Po raura pare, “Injae, Sya Injae!* Anakotaro rui vayave wimbambunin Nyo ratayao ti mamaisy. Wimayar, syare Nyo siurije so raveto inaora. Weramu vemo wintavono Sya bekere rai nora, yara Injae nya bekere bo rai.”
37 Naije umba Yesus pakare Po apa arakove mandeije umawe maen unaki. Ti Po raura Petrus ai pare, “Simone, winya nikija! Risambayambe uma amije intabo vayave, weramu winggwarane ramu! 38 Syare wagwaran muno wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya! Tugae, wasanuga mbeker, weramu wasanasino kopa mayondi.”
39 Yesus pakato be sambayambe maisyare umawe omaisy akato. 40 Umba pakare akato no Apa arakovo mandeije umawe mai, weramu Po maen unakija akatoa nene weye mamije maomon dave. Usamane ti wo ana inta raura nanto Yesus aije ramu, yara umanin bayave.
41 Yesus sambayambe umba pakare akato maive susye mandei, umba Po raura pare, “Wabeanimaibe wanakija nene? Mewen to! Kavintanamo, Risy, Arikainyo Vatan, inaunanto no vatano mamune mai. 42 Wasea, wade ra wanta! Waperata, vatano po inamavune dea pararai to!”
Vatane wo Yesus aijar
(Matius 26:47-56; Lukas 22:47-53; Yohanes 18:1-11)
43 Arono Yesus payaowa nene, naije Yudas de. Opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum inta pije. Vatano wanui wo omake muno kaije raugav utavono Yudas ai. Onawamo syeno akokoe nawe, kuruno Yahudi nawe, akarijo Yahudi nawe wo matutir. 44 Yudas pare po Yesus amavun, weti po raura wusyimbe irati vatano wanuije umaso mai pare, “Vatano rui pirati syare syo anu, Wepamo napije. Ti wapo aijar muno wapo augaveta, syare wapo aman mavabe.”
45 Naije Yudas de nande kobe Yesus ai umba po raura pare, “Injayo Kurune!” Umba po anu. 46 Umba vatano wanui umawe ude kobe wo Yesus aijar. 47 Umba naije vatane inta no no awa yasyin po apa omake rapatin no ama kokome rai umba po rave vatano panapatambe syeno titi aije amarikoame raotar ti mpatimu.
48 Umba Yesus po raura nanto vatano wanuije umawe mai pare, “Risyamo vatano mamune inta pi Risye ramu. Ti wabeanimaibe wade irati omake muno kaije rautan indamu wapo inaijar? 49 Masyote anteter syananyaube no Yavaro Amisye ama uga muno weapamo wana no naije tavon, weramu wapo inaijare ramu. Weramu ana so nande indamu mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe rai.”
50 Naije kobe Yesus apa arakovo utavondi aije wo apaya ti no ara unajita aora.
51 Arono naije vatano kamurame inta po Yesus atavon, po ansune vasye bo rave anasine ratatuv. Vatano wanuije umawe ware wo aijar tavon, 52 weramu po apa ansuno no anasine raije rapaya ti ntami, umba ate kokanive pansanan ti poroto.
Yesus te no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun
(Matius 26:57-68; Lukas 22:54-55, 63-71; Yohanes 18:12-14, 19-24)
53 Vatano wo Yesus aijar wo auga ti usisa no syeno titi apa yavare rai. Muno naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, wanugan tenambe. 54 Petrus po Yesus arijabe ti de siso no syeno titi apa yavare ama wanijate rai. Umba Petrus tuna syeno titi apa naite inta matavon, wo taname ravauba.
55 Syeno akokoe muno Anugano Akari Akokoe Yahudi wo vatane mawainde indamu wo Yesus aura tantunawi no mansamun, weye ware wo mangke raugaje Ai inda kakai. Weramu mamaisye ramu, 56 weye vatano wanuije inta ude wayao angkarive vayave. Weramu inta apa ayao nsasyeo inta apa rai, ti awa ayao wo Yesus angkivane mbe intabove jewen.
57 Umba vatane inta usea usayai, wo ayao angkarije so raura indamu wo Yesus angkivan: 58 Ware, “Reamo vatane wato Apa ayaowe ranaun no taiso pare, ‘Syare syo Yavaro Amisyo vatane wo ranarije so randamisy, umba masyote mandei jakato Syo Yavaro Amisyo wanyino vatane wo ranarije ramuge raijar akaeyo ntet akato.’ ” 59 Weramu inta awa ayao umaso nsasyeo inta awa rai, ti awa ayao wo Yesus angkivane mbe intabove jewen.
60 Umba syeno titi seo tet, po raura nanto Yesus ai pare, “Mbeanimaibe irati Nyo ana wo raura nande Naije so raura nakanande reansaije jewen?” 61 Weramu Yesus manin bayave. Po ayao inta raura nakanantoe ramu. Umba syeno titi po anajo akato pare, “Winyamo Mesias, Arikainyo Amisye, pi Win dako?”
62 Yesus po raura pare, “Risy ivae. Indati wapo Risy, Arikainyo Vatan, inaen ituna no Amisyo Bambunin Dave anem ngkove rai. Muno wapo inaen rino kamuro popere rai no naumo warae ti syaje.”
63 Arono syeno titi po Yesus apa ayao umaso ranaun, naije pari rave weti po taune apa ansune rasajam. Umba po raura pare, “Vemo wamo vatano kaijo wo Yesus aura tantunawije mawainde akato nora. 64 Wapo ranaun tenambe to: vatane so pare po Amisye amaisy! Weti wapare?”
Umba wo rapatimu ware, “Reamare wamo mangke raugaje Ai indamu kakai.”
65 Naije vatane inta wo Yesus anyipube. Wo amune ratavano ansune vasye rai muno wo anepati, umba wo anajo ware, “Winyamo anawae pi Winy, weamo Nyo vatano po nanepate so apa tame raura kakavimbe reansai!” Umba syeno titi apa naite wo Yesus augaveta umba wo anepati tavon.
Petrus po Yesus amamarave
(Matius 26:69-75; Lukas 22:56-62; Yohanes 18:15-18, 25-27)
66 Petrus pamo tuna no yavare umawe ama wanijate rai, umba wanya arikainyo manapatambe syeno titi aije inta nde ai. 67 Mo Petrus aen po taname ravauba, weti mo amune rayasir kobe umba mo raura mare, “Winyirati ntavono Yesus vatano Nasaret umawe Aive tavon.”
68 Weramu Petrus po Yesus amamarave. Po raura nanto wanya umawe rai pare, “Syantukambe nya ana ndaura so rai!” Umba Petrus poroto te no unsanda wanijate. Naije kobe mangkuere kokebe.
69 Wanya manapatambe umawe mo Petrus aen akato umba mo raura vatano usai no wanijate mansai mare, “Vatane sopamo vatano utavondijo Yesus aije inta pije.” 70 Weramu Petrus po Yesus amamarave akato.
Nugoenta rainya umba vatano usai no we wo raura nanto Petrus ai ware, “Winyamo vatano Galilea, weti tugae winyamo vatano tavondive Yesus aije inta pi winy.”
71 Umba Petrus panaamatambe, muno po raura pare, “Risyamo syantatukambe vatano wapo aura wato Ai!”
72 Naije kobe mangkuere kokebe rurum. Umba Petrus aemeno Yesus apa ana daura rai pare, “Mangkuere pana kokebeve rurum dainy, winyamo indati nyo inamamarave susye mandei.” Umba Petrus poyo dave.
14:27 Zakaria 13:7 * 14:36 Yesus pare, “Abba,” ama ine mare “Injae” ayao Yahudi rai.