4
Ananeneaeyo vatano po iru kamije rangkiki
(Matius 13:1-9; Lukas 8:4-8)
Yesus pananyaube no onae tuga Galilea. Umba vatano wanui rave ude Ai wo akikipi, weti Yesus seo tuna no nyomano mampaya no onae umawe inta ama von, umba vatano wanuije umaso usai no nayave von. Umba Po ananeneae inta raura mansai pare:
“Wadanide! Vatane inta po nawaisye ranari, umba po iru kamije rangkiki. Arono panya po rangkiki, inta ntatayaje no unanuijo nawantave rai bo rai. Umba insanije waje wo raisy, ti mewen. Kamije inta mamo ntatae irati mino mbe orambe rai. Iru kamije umaso ama ntubai mamo mavave nseo, weye kopa ntapekan kobeye ramu. Weramu arono uma seo, po kamijo ntubaije umasom rayano mayon ti ngkanen, weye wantainye musyo kopa rai kobe jewen yara nanto orame rai. Kamije inta ntatae tavon no anansinaowe ama uga rai. Anansinaowe nseo tavon umba mo kamino wanyine umawe rakikipi ti ngkakai, ama mane mewen dai. Umba kamije inta ntatae no kopa kove rai, umba ntubai seowa manakoe, muno ama mane nande rai kobe: inta ama mane nseo no tenamara eane abusyin, kaijinta ma tename mandei, muno inta nseo no tename radani.”
Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba pare, “Syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
Veanimaibe Yesus po ananeneae raura
(Matius 13:10-17; Lukas 8:9-10)
10 Arono vatano wanuije umaso wusyo wuruta weti Yesus obop, Apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurume nawe, vatano kaijo wo Apa ananyaowe ranaune nawe, ude tenambe ware indamu Po ananeneae umawe raura kakavimbe mai. 11 Umba Po raura mai pare, “Amisye apa be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo ayao ngkokaibe arono wusyinoe weti vatane unanta rai jewen, yara weapirati Amisye po rarorono wasai. Weti Syo raura kakavimbe wasai, weramu vatano kaijinta nawamo Syo ananeneae bo raura mansai. 12 Maisyare omaisy indamu mamaisyo Ayao Amisye so rai:
‘Vatane so mamije mo Sya ana idave raen,
weramu unanta raije ramu;
muno wo Sya ana idaura raraniv,
weramu unanta raije ramu.
Wemi mbewar usakinav wakare Rinai jewen,
weti awa ayao kakaije mamo Syo rapaya mansaije ramu.’
Yesus po ananeneaeyo vatano po iru kami rangkikije raura kakavimbe
(Matius 13:18-23; Lukas 8:11-15)
13 Umba Yesus po raura mai pare, “Wabeanimaibe irati wananta ananeneae umaso raije jewen? Indati wananta Sya ananeneae kaijinta rai tavone ramu. 14 Vatano po iru kamije rangkikije opamo aurata irati vatano po Amisye apa ayaowe raura amaisy. 15 Kamije inta ntatae no unanuije nawantave rai bo rai omamo raurata irati vatano po ayao Amisye umaso ranaun, weramu Anakakai Akoe de po ayao Amisyo no no anuga raugavo aora.
16 Kamije inta ntatae no mino mbe orambe rai omamo raurata vatano po ayao Amisye ranaun, pavave po raijade anayanambe rautan. 17 Weramu ayaowe umaso masyo matu no anuga raije ramu, weti no tawane ramu. Arono siuri nande ai muno vatane wo ave tatugadi weye panave to, weamo po ayao Amisye rapaya nakato.
18 Kamije inta ntatae no anansinao ama uga rai. Omamo raurata irati vatano po ayao Amisye ranaun, 19 weramu po anakotaro mine vone so rantotobe, bekero po romane ranugan, muno apa bekero kaijinta manui rave. Wetivara anakotare umaso mo ayao Amisye rakikipi no anuga rai, weti ayao Amisye ama ine raen no aije ramu.
20 Weramu kamije inta ntatae no kopa kove rai omamo raurata irati vatano po ayao Amisye ranaun muno panave rai kobe weti ama ine raen no ai. Vatano maisyare sonawamo awa mano wo rauguje mamo inta nseo no tenamara eane abusyin, inta ma tename mandei, muno inta nseo no tename nadani.”
Yawainyo mbare rakepan no kavine uga
(Lukas 8:16-18)
21 Umba Yesus po raura nakato pare, “Arono vatane inta po yawainye raindi, po rakepano kavine raije ramu muno po raugaje ntuna no niki raije ama ate ramu. Yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin. 22 Weye animaisye mi rangkokaibe indati raroron kakavimbe, muno ana ngkokaibe indati raen kakavimbe. Weti Sya ayao wananta rai jewen no naiso mamo indati wananta rai kobe no masyoto makare. 23 Syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
24 Yesus po raura nakato pare, “Syare wapo ayao nami wapo raranive so ratantona kobe rave. Ranivara wapo Sya ayaowe inta ratantona kobe indamu wapo ranaun, wea indati wananta Sya ayao kaijinta rai jakato umba wapa ana wapo ranaune miridi nseo. Weye tauno wapo veano rataune mamo Amisye po rasarirae akare Po veano taune wasataun akato, weti manakoe rave wasai. 25 Vatano ayao Amisye no anuga raije opamo Amisye po auga ti nanto rai ti apa ana po raene miridi nseo. Yara vatano ayao Amisye no ai kobe jewen, opamo apa ana po raene miridi makaje ti raumandi kobe.”
Ananeneaeyo kasyambere kami ntubai
26 Yesus po raura nakato pare, “Arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, omamo raurata irati vatano po kasyambere kami ravaya no apa nawaisye rai amaisy. 27 Namaneamo vatane so niki, yara sansimane ma seo, muno kasyambere kami umawe ntubai tutir umba manakoe. Weramu kasyambere kami mbeare rui ntubai manakoe, vatane umawe pantatukambe rai. 28 Kopawe taune mo raunande rai mo ama tuba rakarimu. Manasyimbe tuba ngkarimu, umba ama ugem nande rai, umba kami no rai kobe. 29 Kami umaso matu to, umba vatane umawe po rakasyin.”
Ananeneaeyo sesawije kami
(Matius 13:31-35; Lukas 13:18-19)
30 Yesus po manajo pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, omamo animaisye mi raurata rai? Omamo raurata ananeneae so rai: 31 Vatane inta po sesawije kamije raugav, to po rangkiki no nawaisy. Sesawi kamije omamo momoyain dave.* 32 Weramu arono ntubai nseo, ama mote makoeve mo anareo kai rakivan. Ama ririje manakoe ti insanije nande utantuna rai, wo ene ranari ama ririje rai.”
33 Yesus po ananeneae manui raura maisyare ananeneae umawe ramaisy. Po ayao Amisye raura ananeneaebe indamu Po vatane manyao, mamaisyo awa vambunine rarijati. 34 Po vatano wanuije manyao ananeneae bo rai, weramu arono taune Pe apa arakovo utavondi aije obo nao, wea umba Po anakotar tenambe raura kakavimbe mai.
Yesus po ovare muno rarene raura ti ntanamanin
(Matius 8:23-27; Lukas 8:22-25)
35 Namandive kobe, Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wade ra wanta no onae tuga ranijo warani.” 36 Weti wo vatano wanuije umawe mapaya ti una no onae tuga, umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usea nyomane rai, umba ukayun kobe. Muno nyomano kaijinta ntavondi wuruta tavon. 37 Nugoenta rainy yara ovaro bambunin dave paje kobe, muno rarene manakokoive mo nyomane ranepat, inta masyo no nyomane ama uga rai ti kavintare mana ntairi nyomane rai.
38 Weramu Yesus opamo niki no nyomane ama parae, akarije raugaje ntamijo anukane rai. Naije Apa arakovo utavondi aije wo amin, ware, “Injayo Kurune, nseo! Mbeanimaibe naemeno wansaije jewen? Kavinta wamansyan!”
39 Yesus seo umba Po ovare ansopi, muno Po rarene raura to pare, “Manin! Ntandorar!” Umba ovare umawe manin kobe muno onae ntanamanin dave. 40 Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Wabeanimaibe wajaniv? Wabeanimaibe wapanave Rinai jewen?”
41 Umba Apa arakovo utavondi aije ujani dave. Taune wo raura vambinibe mai ware, “Sopamo are pi so wirati Po ovare, rarene raura ti ntanamanin, ntavono Apa ayao rai so?”
4:12 Yesaya 6:9-10 * 4:31 Sesawije kotaro ranyum no Indonesia omamo anareo mamaun, yara sesawijo kotaro ranyum no Israel ntubai ti manakoe rave, maisyare inyoe ramaisy.