6
Vatano Nasaret wonayo Yesus ai
(Matius 13:53-58; Lukas 4:16-30)
Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje umba wakare no Yesus taune apa munijo nori. Masyoto sambaya rai, umba Yesus po vatane manyao no yavaro sambaya we rai. Arono vatano wanuije wo anaun, unantaive rave. Wo raura ware, “Wakoe! Are pirati po ananyaowe so raunanto Yesus ai? Apa ana datantona ntiti somamo nori rui? Muno Po anapaporainye so raveare rui? Wamo vatane so aen, Opamo vatano po inyoe ranari. Apa akoya mirati Maria. Apa rijate nawirati Yakobusa pe Yosesa pe* Yudasa pe Simona pe nao. Apa aname nao una no naiso tavon.” Weti wonayo wanave Aiji.
Umba Yesus po raura pare, “Tugae, anawae Amisye to no munijo maran, weamo vatane wanave ai. Yara pare pakare no taune apa munije rai, weamo vatane wanave aije ramu. Taune apa arakove nawe apa yavaruga nawe wanave aije jewen tenambe.”
Yesus po aneme raugaje ntamijo vatano ugwanen inta mai indamu usauman. Weramu vatano Nasaret wanave Aije ramu, ti Yesus mamaisyo po anapaporainyo manui rarorono mansaije ramu. Muno nantoive mai, weye wanave Aije ramu.
Yesus po apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurum matutir
(Matius 10:5-15; Lukas 9:1-6)
Umba Yesus pusyo ti siso no munije inta rai nanto no munijo kaijinta rai, pananyaube no irati raita tenambe. Umba Po apa arakovo abusyinara eane jirum mawainde, umba Po matutir wusya ube randurumbe. Muno Po vambunine raugaje mai indamu wo anawayo kakaije mawatano vatane maora. Umba Po ananyaowe so raugaje mai pare: “Vemo wapo ana inta raugav irati wapa unanui anya rai nora, yara wapa isyoe bom. Vemo wapo anaisye, ingkujawane, doije inta raugav inya. Wasajo kokome rave kai, yara vemo wapo ansune raugavo randurum inya. 10 Arono vatane inta po wasaugav wasea apa yavare rai, syare wana no apa yavar tutir ava wapuje apa munije raora. 11 Weramu ranivara wasisa munije inta rai, yara vatano una no nanawije wo wasave kobe jewen muno wo wasaranive jewen, weamo wapusya munijo namije raora. Umba wapo kapumo nowo wasajoe raije ranepataje no mansamun indamu wo raen indati taune wo ama mangke ranawan.”
12 Wetivara Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum usya nara wuruta, wo ayao Amisye raura vatane mai indamu usakinav irati awa ayao kakaije rai. 13 Muno wo anawayo kakai manuije mawatan, muno wo manine veano vatano ugwanen manasine raarer indamu usauman.
Yohanes Pembaptis kakai
(Matius 14:1-12; Lukas 9:7-9)
14 Akarijo Titi Herodes po Yesus apa ana dave ranaun, weye Apa tame ravovo vatane mai tenambe. Vatane inta wo raura ware, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis wepirati kovakato no wene ama uga rai to ti pakare wep. Wemi mbewar Po anapaporainye raroron.” 15 Yara vatano kaijinta wo raura ware, “Opamo anawae Elia pi pakare to wep.” Umba inta ware, “Opamo anawae Amisy maisyare anawae wusyine inta amaisy.”
16 Arono Herodes po ana umaso ranaun, po raura pare, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis syo apa isyisye raotaroe, wepi kovakato ti pakare so.”
17-18 Yohanes Pembaptis apa kakaije nande no taiso: Herodes po apa arakovo Pilipus apa anamugo Herodias raovan to, weti Yohanes pananyaube Herodes pare, “Winyamo vemo nyo nya arakova apa anamu raovan inya! Nyo ananyao Amisy rakanyoandi!” Wetiva Herodias umaso mparijo Yohanes ai, weti ama anap Herodes po Yohanes aijar po augave siso no tanoano makova rai. 19 Herodias ranuga ngkakaijo Yohanes ai mare mo aubaisy, weramu ama anap Herodes po ramayare ramu. 20 Weye Herodes po Yohanes aen opamo vatano anuga ngkov muno ngkakavimbe, weti po asyaniv. Maisyare omai ti, po aeranande kobe no tanoano makova ama uga. Masyote inta yai, Herodes po Yohanes awainde weye anayanambe po apa ananyaowe ranaun, weramu anuga nseo majeve tavon.
21 Masyote inta umba varore raugaje Herodiasa rai indamu mo Yohanes aubaisy. Arono naije Herodes apa masyoto ano raije mamaisy. Weti po one rave, umba po akarijo usarodoro augane nawe, nait akari akoe nawe, vatano titi no no Galilea nawe, mansawainde. 22 Weti vatane umaso ude, umba Herodias ama kavo wanya musyo nsarer. Herodesa pe apa arakove umawe nawe manayanambe ama sarere rai. Weti Herodes po raurairive patimuve wanya arikainye umaso rai pare, “Animaisye mi nyare mbekero rai, indati syo raunande nai. 23 Nyare mbekero sya munijo ibe akarive raije rai, syo raporabe rurum, syo inta raunande nai.”
24 Umba wanya arikainye umasom musyo ara moronto mo akoya ranajo mare, “Ingkoe, animaisye mi nyare syo ranajo?” Umba ama akoya mo raura nanto rai mare, “Nyo Yohanes Pembaptis akarije bo ranajo.”
25 Umba wanya arikainye umasom mavave makato no Herodesa nui, umba mo raura mare, “Syare syo Yohanes Pembaptis akarije ranajo, indamu nyo raunande rinai no naiso kobe, nyo raugaje ntamijo pauraije rai.”
26 Arono Herodes po ama ana mbekedaijewe ranaun, animaumbe rave, weramu po rawatambe ramu, weye apa arakove wo apa urairijo mpanyoane ranaun to ti. 27 Weti po apa naite inta atutir inda poroto po Yohanes akarije raotar umba po raugav. Weti naite umaso poroto po akarije umawe raotar no tanoano makova ama uga. 28 Umba po Yohanes akarije raugaje ntamijo pauraije rai, po raugav po raunanto wanya arikainye umawe rai, umba mo raunanto akoya rai. 29 Arono Yohanes apa arakovo utavondi aije wo ranaun Yohanes kakai to, ude wo anasino kopa raugaveta wo rantuna no aipapo.
Yesus po anaisye raunanto vatane ribuge radani wo raisy
(Matius 14:13-21; Lukas 9:10-17; Yohanes 6:1-13)
30 Yesus apa arakovo po matutire umawe wakare, wanunugambe no Yesusa nui, umba wo ana wo rave muno ana wo ranyaowe raura vintabo Ai. 31 Vatane wanui rave uta ude Yesus ai, weti Wepe apa arakovo utavondi aije nawe wisyisye kakai. Weti Yesus po raura nanto Apa arakove umaso mai pare, “Wade ra wanta no nugo maninimbe inta rai indamu waboam wantantuna mumuimbe.” 32 Weti usea nyomane rai mumuimbe, wuje ti uta no nugo maninimbe inta rai.
33 Weramu vatano wanuije umawe wo awa wusya raen muno awa uta rai mamo wo raen to. Weti vatano wanui una no munijo we inta wansansanano yawa rai, ti wuisy, wo Yesusa pe apa arakove nawe manyut no onae tuga ranijo warani. 34 Arono nyomane umawe nande to, Yesus paje kobe. Umba Po vatano wanuije maen, aemeno mansai rave, weye vatane so maisyare muno domba awa vatano po maeranande meweno mai wemaisy. Weti Po mansanyao anakotaro manui rai.
35 Namandive kobe, weti Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo raura ware, “Mare ngkaumu kobe, nuge so nggwaravainy tavon. 36 Injae, koveamo Nyo vatano wanuije so matutir inda wuruta wo anaisye inta ramavun no munijo mararaije so.”
37 Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Weapirati wapo anaisye inta raunande indamu vatane so wo raisy.”
Umba Apa arakove wo raura akanande Ai ware, “Wakoe! Vatane so wanui rave! Anaisye inta ramavun inda wo raisy indati ama mangke nseo rave, yara reama doije mamaun ti mamaisye ramu.”
38 Umba Yesus po manajo pare, “Wapa rotije ruimaisy? Wata wapo raen.”
Weti uta wo raen, umba ware, “Rotije vasyesye radanija mi ntuna, jiane ruruma yatavon.”
39 Naije Yesus po vatano wanuije umaso matutir pare, “Wapaje watantuna no insumaije vono njayaibe wato rai. Inta wapanugan nande intai, inta wapanugan nande intai.” 40 Weti vatano wanuije umaso utantuna tetebe, inta awa wanuije tename nadani, inta awa wanuije abusyine nadani. 41 Naije Yesus po rotije vasyesye radani muno jiane rurum raugavere tenambe, umba peraseo no naume warae, Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije raporadijo aneme rai, umba Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umawe mansai inda wo raisy. Po jiane rurum umawe ratodijo mai tavon. 42 Wo raisya uman dave. 43 Umba Yesus apa arakove wo anaisye ateteo ntuna ranunugambe akare no bayaije rai. Bayaije umaso ama manuije nanto no abusyinara eane rurum. 44 Anya vatan anui uma wo anaisye so raisye awa wanuije nanto no ribuge radani. Awa yavaruga utavondi wo rai tavon.
Yesus panya onae vone rai
(Matius 14:22-33; Yohanes 6:16-21)
45 Naije kobe Yesus po apa arakovo utavondi aije matutir pare, “Wasea nyomane rai wapui da wata no munijo Betsaida onae tuga ranijo warani.” Umba Yesus po vatano wanuije umawe matutir indamu unajiv. 46 Umba Po mapaya, poroto no pukame inta rai indamu be sambayambe.
47 Naman kobe, umba Yesus apa arakove uborae unanta no onae ama yasyin, yara Yesus opamo ta no no yawa raija nene. 48 Yesus po apa arakove maen, uboraya usiuri rave weye ovaro po mamune raide panyoan dave. Arono mararaijo sansiman, uma amije mandei to, umba Yesus panya onae vone raide so. Pare bera Po makivan inda puisy. 49 Naije Apa arakove wo aeno panya onae vone raide, weramu wo ratantona ware, “Pakinik akoe!” Ti wunanta, 50 weye wo aen tenambe, ti ujani dave.
Weramu naije kobe Yesus po raura mai pare, “Wamanin! Risyi so! Vemo wajaniv inya!” 51 Umba Yesus seo no awa nyomane rai, naije kobe ovare umawe manin. Weti arakove umaso unantaive rave, 52 weye unanta anapaporainyo rotije radanije we raije ramu. Manuga matu ti unanta Apa anapaporainye ama ine raije jewen.
Yesus po saumane raunanto vatano ugwanene mansai no Genesaret
(Matius 14:34-36)
53 Arono usisa no onae tuga ranijo warani no munijo Genesaret, wo oramo kamintuge raugasya. 54 Umba Yesusa pe una no nyomane rai waje, weti vatane wo maen ware, “Yesusa pi de.” 55 Weti wansansanan usisa no munije raita tenambe indamu wo vatano ujajorame maugavo pata rai ude irati Ai. Munijo rui mirati wo ranaun Yesus siso rai, wo vatano ujajorame maugaveta Ai no ratuije. 56 Yesus to no rui vayave, munijo mamaun muno munijo manakoe muno varodoro rui vayave siso rai, umba vatane wo awa vatano ujajorame maugavere Ai no pasari ama wanijate rai. Umba wo anajo indamu vatano ujajorame umaso wantukamo Apa ansune ama mamarane bo rai. Muno vatano wantukamo Ai usauman tenambe.
* 6:3 Yoses apa tame rawain tavonamo Yusup (Matius 13:55).