7
Diidx ni basule' Esteban lo rebixhojz
Dxejcti räjp te bixhojz nani rnibee lo Esteban:
―¿La gulii si'c guniilu, ä?
Räjp Esteban lojreni:
―Coḻgucuadiajg rextidxä, guejbtu dad, näjza resa'ä. Xtioznu ni sacduxh, ni rnibee, baluiloj lo toxtadgoldoonu Abram che guläjzni Mesopotamia, che gajdni chaläjz neṉ guedx Harán. Räjp Dios loj toAbram: “Birii lajdxtu, basa'n guiraa resa'lu. Huij cadrotis guluiä lojlu” ―räjp Esteban―. Dxejcti birii toAbram lajdx reCaldeos. Huiläjzni guedx Harán. Che gujt xtadni, biädnä Dios toAbram nez ree, cadro rbääznu ṉaj. Di Dios nuzalajz nicla tla' yuj cadro suu te ni' toAbram. Niluxh räjp Dios sudeedni yujga lo rexajg toAbram, jiannäjreni yujga che guet toAbram. Niluxh nicla gajd xi'n toAbram chu dxejc. Stee huält räjp Dios lo toAbram: “Rexi'nlu, rexagdoolu, siläjzreni si'c beṉzijt. Ladxbejṉ gacreni mos, ro'c susacsí bejṉreni si'cti tajp gayuu ijz.” Räjp Dios: “Narä sunä castiigw rebejṉ ni gusacsíreni che najcreni mos. Narä cuää́ rexagdoolu ro'c, te ree guzuxhijbreni loä neṉ guejdxre”, si'c räjp Dios ―räjpza Esteban―. Dxejcti si'c bia'n Dios diidx con toAbram, gunibee Dios gutiuug Abram lagajc laani, te chuni bee; ni'c najc te seen xten diidx ni bia'n Dios con Abram. Guyu' te xi'n toAbram, ni laa Isaac. Che guyu'ni xhujṉ dxej, basäḻza toAbram beegani si'c te seenza. Sigajcza bennäj Isaac xi'nni Jacoob. Sigajcza bennäj Jacoob guitzubitio'p rexi'nni nani najc rexpeṉgoldoo xpeṉ Israel.
Räjp Esteban:
―Guitzubiteb rexi'n Jacoob guyu' te yälrudxojn lo bejtzreni José. Dxejc bato'reni José lo te beṉ Egipto. Dxejc Dios goptzu'tz José. 10 Che gudejd José trabajwduxh, gucnäj Diosni. Badeed Dios yäḻnasiṉduxh lojni. Bejn Dios bichaglajz ṟeii Faraón José. Badeed ṟeii Faraón gujcni gubernadoor xten Egipto. Gunibeeza José guira'ti xhixten ṟeiiga.
11 Räjpza Esteban:
―Che bidzujṉ dxej gujc te gubijn, guiraa neṉ reguedx Egipto näjza guiraa neṉ reguedx Canaán, trabajwduxh cadejd guiraa rebejṉ. Xhet guyu'di xhi niajw retoxtadgoldoonu. 12 Che biejn diajg xtadgoldoonu Jacoob yu' xhi gaureni neṉ reguejdx xten Egipto, ro'c baxhaḻni rexi'nni, bica'reni xhi gaureni te huält. 13 Che huijreni stehuält, dxejc bazäbdiidx José lojreni laani najc bejtzreni. Biembeeza Faraón resa' José. 14 Dxejcti baxhaḻ José diidx jiääd xtadni Jacoob, näjza guiraa resa'ni, cuääzreni Egipto. Najc rebejṉga si'cti gayoṉbitzubigaii bejṉ. 15 Si'c gujc te huij Jacob guedx Egipto. Ro'c guläjzni, ro'c gujtni. Ro'c gujtza retoxtadgoldoonu. 16 Dxejcti huinäreni rextzujtreni loj Siquem te biga'tzsacreni neṉ baa nani gusii toxtadgolnu Abram lo rexi'n Hamor neṉ guedx Siquem.
17 Räjp Esteban:
―Che bidzuṉgajxh dxej, si'c diidx ni bia'n Dios con toxtadgoldoonu Abram, bidalduxh rexpeṉgoldoonu neṉ guedx Egipto. 18 Dxejcti guyu' te xṟeii Egipto ni di gan guiraa redzunsa'c nani bejn toxtadgoldoonu José. 19 R̲eiiga basgueeni rexpeṉgoldoonu, basacsínireni, trabajwduxh bateedni rexpeṉgoldoonu. Gunibee ṟeiiga basäḻreni guiraa rebäz niguii te di ḻaareni, te guetreni. 20 Neṉ redxejga, gojl Moisés. Che gujc Moisés bäz, te bäz daani, saru rujn lojni, huinälajz Diosni. Guḻaani choṉ bäii rolijzni. 21 Dxejc huisäḻrenini, te guzojb xtidx Faraón. Dxejc lagajc xindxa'p Faraón bidxälni Moisés, cua'nini basḻaanini si'c xi'nni. 22 Bisieed Moisés guiraa ni najn rebeṉ Egipto. Gunisa'cni diidx, bensa'cni dzuun.
23 Räjp Esteban:
―Che guyu'ni tiuu ijz, banaj lajzni resa'ni ni najc xpejṉ Israel, huijni cadro rbäjzreni. 24 Dxejc bahuiini casacsí te beṉ Egipto te beṉ sa'ni. Sas bagu'tni beṉ Egipto. 25 Bejn Moisés xhigab pet sacbee resa'ni cayacnäj Diosni te gusḻaani rexpejṉni. Luxh di resa'ni niacbee si'c. 26 Che bara yääl, bahuii Moisés cadiḻnäj sa'reni tiop xpeṉ Israel. Räjp Moisés lojreni: “Coḻcuedxi, Dad. Lagajc sa'tu cadiḻnäjtu. ¿Xhicuent rdijḻtu?” si'c gunii Moisés, te na'cru tiḻnäj sa'reni. 27 Dxejcti nani cayunniälajzga, balanaani Moisés, räjpni loj Moisés: “¿Chu baniidx yäḻrnibee lojlu te jiädnibeelu nuure? 28 ¿La rlajzlu ju'tlu narä si'c bagu'tlu beṉ Egipto naii?” ―räjpni―. 29 Che biejn diajg Moisés rediidxga, baxuṉni, huijni zijt. Huiläzsijcni guedx Madián. Ro'c bachṉaani, guyu' tiop xiṉgaanni.
30 Räjpza Esteban:
―Che gudejd tiuu ijz, bidzujṉ te dxej cansajni nez lo reyubijdz ni naga' guideb gabi dajn ni ḻaa Sinaí. Ro'c bahuiini te bajl neṉ te yaguejch. Neṉ bajlga baluiloj angl xten Dios lo Moisés. 31 Bidxeloduxh Moisés che bahuiini si'c. Dxejcti gubigni te rlajzni nuhuisa'cni yajgga. Dxejc biejn diajgni gunii Dios, räjpni lo Moisés: 32 “Narä nacä Xtios rextadgoldoolu, narä nacä Dios xten Abram, näjza xten Isaac näjza xten Jacoob.” Dxejcti gucsez Moisés sa'csi bidxebduxhni, diruni nuhuisa'c yajgga. 33 Dxejcti räjp Dios lojni: “Gulää xcura'chlu. Yuj cadro suga'lu najc dxan, sa'csi narä yu'ä ree. 34 Abahuiä xho cagusacsí rebeṉ Egipto rexpeṉä. Abiejn diagä xho roonreni. N̲aj abiälä te gusḻaä́ rexpeṉä. Gudaa ṉaj, suxhaḻälu chäälu Egipto.”
35 Räjp Esteban:
―Dios badeed yäḻrnibee lo Moisés nani baze' retoxtadgoldoonu che räjpreni: “¿Chu baniidx yäḻrnibee lojlu te jiädnibeelu nuure?” Baxhaḻ Dios Moisés te guinibeeni xpejṉ Dios, gucnäjza Dios Moisés basḻääni rexpejṉni neṉ nacióṉ Egipto si'c gunii angl xten Dios che baluilojni lo Moisés neṉ yaguejchga. 36 Gulää Moisés rebejṉga. Ganiddoo bejn Moisés redzunro, yäḻrdxeloj neṉ nacióṉ Egipto näjza ro' nisdoo ni laa nisdo xniaa. Tiuu ijz cuansaj retoxtadgoldoonu neṉ yubijdzroga, ro'c bejnza Moisés redzunro, remilagwr. 37 Lagajc Moisésre gunii xtidx Dios che räjpni loj rexpejṉ Israel: “Sibe Dios lo rexajgtu te niguii ni najc sigac narä. Siniini xtidx Dios. Coḻgusoob xtiidxni.” 38 Lagajc Moisés guyunäj rebejṉ neṉ yubidzro. Xangl Dios guninäj Moisés neṉ dajn xten Sinaí. Dxejcti badeed Moisés rediidx ni gunibee Dios lo retoxtadgoldoonu. Laareni basa'nreni diidxga loonu.
39 Räjp Esteban:
―Niluxh di retoxtadgoldoonu nusoob rextidx Moisés. Di rlajzreni guinibee Moisésreni. Canaduxhlajzreni nacióṉ Egipto. 40 Che sää Moisés dajn Sinaí, räjpreni loj Aarón bejtz Moisés: “Benchee banäjb gac xtiooznu, te nidreni loonu, te chanajlnureni. Chu gan con Moisésre ni baluii nezyuj che gulääni nuure guejdx reEgipto.” 41 Sas bencheereni te banäjb ni najc si'c te gonbäz. Dxejcti bagu'treni guidxaa te badeedreni rejnga lo banäjb te bazuxhijbreni lojni. Bibalazduxhreni sa'csi abencheereni banäjbga. 42 Dxejcti gubicaj Dios loj rexpejṉ Israel sa'csi bejnreni si'c. Basaan Dios gojṉreni gubijdx, näjza bäii, näjza rebal xhaguibaa. Gujcni si'cni caj lo guijtz ni bejn reniguii nani bacuaa rextidx Dios. Räjp Dios:
La'tu beṉ Israel, cheni cuansajtu tiuu ijz nez lo reyubijdz,
¿la par narä bagu'ttu guidxaa, ä?
¿La loä baniidxtu xtiejnreni, ä?
43 Xho gacni si'c, räjp Dios.
Cuansanäjtu te yu' najcw guijd cadro chu te banäjb.
Neṉga guyu' banäjb ni laa Moloc, nani najtu najc xtiostu.
Gojṉzatu balbäze' xten xtiostu ni laa Remfán.
Redios ni bencheetistu reni'c gojṉtu.
Ni'cni sibää́ la'tu ree guxhaḻä la'tu stelaad guedx Babilonia.
44 Guniiru Esteban, räjpni lojreni:
―Neṉ reyubijdz gojp retoxtadgoldoonu te yu' najcwni guijd. Gujcni xquidooreni. Ro'c guninäjreni Dios. Benchee retoxtadgoldoonu yu' najcw guijdga si'cni gunibee Dios che baluiini lo Moisés xhoni gacni. 45 Che gujt Moisés, Josué gunibee lacuaa toMoisés, huinäni retoxtadgoldoonu nacióṉ Canaán. Batzujḻreni yuro ni najcw guijd te näj ni'c huinäreni Canaán. Gulää Dios rebejṉ ni guläjz neṉ reguedx Canaán. Dxejcti bia'n retoxtadgoldoonu neṉ reguejdxga. Bazuxhijbreni lo Dios neṉ yuguijd ni najc xquidooreni che gojlli xtiemp ṟeii David. 46 Huinälajz Dios David. Räjp David lo Dios: “Rlazä gunä te guidoo par guejblu, Dios xten nuure, rexpejṉ Israel.” 47 Dxejcti di Dios nusoob xtidx David. Alga Salomón, xi'n David, ni'c benchee xquidoro Dios. 48 N̲aj di Dios guiquiin te yu' nani runchee bejṉ. Scree bacuaa te niguii nani gunii xtidx Dios. Räjp Dios:
49 Si'c najc te yagxhilsa'c cadro rnibee ṟeii, si'c najc xhaguibaa cadro rbeä.
Si'c te bancw cadro rsiuj ni' ṟeii, si'c najc guedxliuj nani bencheä.
Dina guiquinä guncheetu te xyu'ä.
Dina guiquinä te lajt cadro gusilazä, räjp Dios.
50 ¿La et ṉaädi benchee guiraa nani ruhuiitu?, räjp Dios.
51 Räjp Esteban lojreni:
―Te beṉ nadduxh najctu. Ditu jiu xtidx Dios. Niäu lastootu, niäuza diajgtu. Di'tu chanälajz xtzuun Sprit Dxan xten Dios, dizani cuääz neṉ lastootu. Si'c bejṉ retoxtadgoldootu, si'cza rujntu. 52 Basacsí retoxtadgoldootu guiralii reniguii nani gunii xtidx Dios. Nicla tejni direni niu. Bagu't retoxtadgoldootu guiraa reniguii nani gunii siääd te niguidxan xten Dios. N̲aj abiääd niguidxanga, Jesucrist laani, luxh la'tu huinätuni lo guxhtis te gunibeetu gujtni. 53 La'tu biannäjtu leii nani gunii reangl xten Dios loj Moisés, luxh la'tu ditu nucuadiajg rediidxga.
Bagu'treni Esteban
54 Che biejn diajgreni rextidx Esteban, bidxe'chduxhreni, rauya' läijreni sa'csi rdxe'chreni lo Esteban. 55 Rbäjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo Esteban, ni'cni bahuitzu'tzni xhaguibaa, ro'c bahuiini yäḻrdimbichasejz xten Dios. Bahuiizani suga' Jesucrist xladbee Dios. 56 Räjp Esteban lojreni:
―Coḻhuilaa. Narä cahuiä xhaguibaa cadro yu' Dios, ruhuiäza loj Xi'n Dios nani gujc Niguii; ani suga' xladbee Dios.
57 Guredxaduxhreni basäuzareni diajgreni. Dxejcti baxuṉreni bixa'treni yejc Esteban. 58 Dxejc gudobyujrenini, guḻääreni Esteban neṉ guejdxga. Ro'c bacuaareni guij yejc Esteban. Che cagucuaareni guij yejcni, guläyaḻreni xhajbreni; te niguii ni laa Saulo biannäj xhajbreni. 59 Laḻ ni cagucuaareni guij yejcni, gunii Esteban loj Jesucrist räjpni:
―Guejblu, Dad Jesucrist, cua' narä.
60 Dxejcti biajb Esteban, bazuxhijbni, guredxa'ni räjpni:
―Dad Jesucrist, na'c gudzuublu dojḻre yejc rebejṉre, na'c gucuaquijlureni.
Gulujxsi guniini si'c, gujtni.