4
1-2 Cani naca tu diꞌidzaꞌ ca reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe: Inaro uzu tu benꞌ uñaꞌa. Gutiguëꞌ pcaꞌnnëꞌ ta de quienëꞌ, uz̃iꞌ tu z̃iꞌinëꞌ byu quienëꞌ len. Pero como nenacatebiꞌ xcuidiꞌ, biuz̃aqueꞌ gaca lao naꞌabiꞌ len. Reꞌennan gapa benꞌ tula len cuidado hasta idyin dza ca una xuzibiꞌ gaquen quiebiꞌ. Como binedyin hora gaque quiebiꞌ ta de quie xuzibiꞌ, tu lëbizi nacan quiebiꞌ ca quie benꞌ nadaꞌo. Cabëꞌ bigaquen quie benꞌ ruezi dyin z̃an yuꞌu, canaꞌ binaquen quiebiꞌ. Pero cati idyin hora, naꞌra gaquecazin quiebiꞌ. Lëscanaꞌ naca quiero. Tu binedyin Cristo nerue dulaꞌ xquia quiero raꞌo mandado. Pero cati bdyin hora, naꞌtera useꞌelaꞌ Diuzi z̃iꞌinëꞌ. Biꞌa tu nigula lëbëꞌ, gologuëꞌ naquëꞌ benꞌ Israel, bë quienëꞌ cabëꞌ mandado rue lao ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. Canaꞌ bidëꞌ ulionëꞌ pcaꞌnnëꞌ raꞌo libre. Bira hue ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés raꞌo mandado. Cala tanun quie ley naꞌ ilëꞌë Diuzi raꞌo como ca z̃iꞌinëꞌ.
Naꞌra ta uluꞌen tali nacaro z̃iꞌi Diuzi, useꞌelaꞌ Diuzi Bichi Be quienëꞌ lao naꞌa z̃iꞌinëꞌ Jesucristo, uyuꞌunëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌoro. Quie lenaꞌ ruꞌen lato yëbiro Diuzi: “Xuzaꞌ luëꞌ.” Canaꞌ naca quiero. Banacaro z̃iꞌi Diuzi, bira nacaro ca benꞌ nadaꞌo, benꞌ binaca familia. Naꞌ como nacan tali nacaro z̃iꞌi Diuzi, canaꞌ gun Diuzi raꞌo yelaꞌ neban quiero tuzioli tzazuro guibá.
Rdëbi Pablo ca raca quie benꞌ nao xneza Jesús
Pero dza naꞌte cati binehuebëꞌle Diuzi, taz̃e bedzagalaole lële diuzi quiele dechanꞌ cala diuzi. Pero naꞌa banuebëꞌle Diuzi (o mejorla inaro banuebëꞌ Diuzi leꞌe), ¿biz̃i raca quiele yezulaole yenaole pensari bibizacaꞌ, pensari bihue dyin, naꞌ yeziꞌle taziꞌ yudaꞌ xcuꞌudzule tatula? 10 Neruele nenaole quie dza, quie biuꞌ, quie tiempo, quie iza, cabëꞌ mandado rue lao ley pcaꞌn Diuzi laꞌo naꞌa Moisés. 11 Rdzebaꞌ te canaꞌzi dyin biaꞌ conlë leꞌe dza naꞌ udixoguiꞌa leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi.
12 Bichaꞌ, du guicho du laꞌadyaꞌ iniaꞌ leꞌe: Tzuꞌule ca pensari quiaꞌ, porque rdëbidaꞌ cabëꞌ raca quiele. Naꞌra dza naꞌ bëlële nëꞌëdiꞌ tadyaꞌa. 13 Dyëꞌëdi nezile cabëꞌ guca quiaꞌ guca z̃huiꞌa cati uzulaohuaꞌ udixoguiꞌa leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌ. 14 Laꞌacazi guquele zëdi cati guca z̃huiꞌa, bipsanlaꞌadyiꞌle nëꞌëdiꞌ, bibële yaladyiꞌ conlë nëꞌëdiꞌ. Dechanꞌ uzule gusto, blëꞌële nëꞌëdiꞌ dza naꞌ ca quie tu ángel quie Diuzi, blëꞌële nëꞌëdiꞌ cabëꞌ rlëꞌële Jesucristo. 15 ¿Biz̃i guca quiele, bira zulële nëꞌëdiꞌ gusto? Nezdaꞌ chanꞌ uz̃aqueꞌ dza naꞌ, uliole yolaole bënle quiaꞌ cuenda yelëꞌëdaꞌ dyëꞌëdi. 16 ¿Biz̃i guca quiele barlëꞌële nëꞌëdiꞌ benꞌ mala naꞌa, laꞌacazi diꞌidzaꞌ li rguixoguiꞌa leꞌe?
17 Naꞌ yaca benꞌ reꞌen hue quie cabëꞌ mandado rue lao ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés, lega reꞌenyaquëꞌ huelëyaquëꞌ leꞌe tuz̃e, pero cala ta gacalën leꞌe. Reꞌenjëꞌ usanlaꞌadyiꞌle nëtoꞌ cuenda gacalële leyaquëꞌ tuz̃e. 18 Quele tamala naꞌ huelë benëꞌ leꞌe tuz̃e, pero reyaꞌalaꞌ tzuꞌuyaquëꞌ pensari dyaꞌa ta gacalëyaquëꞌ leꞌe. Pero reyaꞌalaꞌ gacalëjëꞌ leꞌe yugu dza, cala yaca dzazi cati zuliaꞌ leꞌe. 19 Z̃iꞌinaꞌ daoꞌ quiaꞌ, tatula redzagalaohuaꞌ nun quiele ca redzagalao tu nigula reꞌen galo xcuidiꞌ quie. Ni zuaꞌ rdëbidaꞌ quiele hasta yenaole xneza Cristo dyëꞌëdi tatula. 20 Tahuen naꞌ chanꞌ zuliaꞌ leꞌe naꞌa cuenda hueꞌliaꞌ leꞌe diꞌidzaꞌ dyëꞌëdi, pero birzaqueꞌdaꞌ bihuaꞌ quiele como zuaꞌ zituꞌ.
Pablo pxiꞌidzeꞌnëꞌ tu ejemplo quie tu nigula lao Agar len itu nigula lao Sara
21 Leꞌe benꞌ reꞌen hue quie cabëꞌ mandado rue lao ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés, ulena chi nezile dyëꞌëdi cabëꞌ rguixogueꞌn lëꞌë guichi ley naꞌ. 22 ¿Biz̃i raca quiele bineyele cabëꞌ nan? Pues rnën quie Abraham unitaꞌ chopa xcuidiꞌ byu quienëꞌ. Tubiꞌ nacabiꞌ z̃iꞌi benꞌ nadaꞌo laohuëꞌ Agar. Itubiꞌ nacabiꞌ z̃iꞌi nigula quiecazinëꞌ laohuëꞌ Sara. 23 Naꞌra z̃iꞌi nigula nadaꞌo, tu golozibiꞌ. Pero z̃iꞌi nigula quiecazinëꞌ, golobiꞌ ta uzu diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ begaꞌnlë Diuzi Abraham dza naꞌte. 24 Con cabëꞌ guca quie chopa nigula, nacan tu ejemplo ta ineziro ca naca chopa cueꞌ compromiso begaꞌnlë Diuzi yaca benꞌ Israel dza naꞌte. Ga zu lëꞌë yaꞌa laona Sinaí, lëganꞌ naꞌ bëlë Diuzi benꞌ Israel tu cueꞌ compromiso, pcaꞌnnëꞌ ley quienëꞌ lao naꞌa Moisés. Naꞌra ca naca quie Agar, benꞌ nadaꞌo quie Abraham, canaꞌ nacarë quie benꞌ rue quie cabëꞌ mandado rue lao ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. Nacajëꞌ ca quie benꞌ nadaꞌo, naca ley ca quie xaꞌnjëꞌ, binacajëꞌ libre. 25 Pues naꞌ como banaca quie Agar, canaꞌ nacarën quie lëꞌë yaꞌa Sinaí ta negaꞌnnan yu nebaba benꞌ Arabia. Lëscanꞌ nacarën canaꞌ quie ciudad Jerusalén ta zu yedyi layu nun quie danꞌ rue ley quie Moisés yaca benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén mandado. Hasta yugulu benꞌ Israel ruen mandado quieyaquëꞌ. Naca ley quie Moisés ca quie xaꞌnyaquëꞌ nun quie danꞌ ruen quieyaquëꞌ mandado. 26 Pero raꞌo nacaro benꞌ ciudad Jerusalén ta zu guibá. Canaꞌ nacaro benꞌ libre bira ruen ley quie Moisés raꞌo mandado. 27 Lenaꞌ rguixogueꞌn lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cani:
Reyaꞌalaꞌ yedaohuero raꞌo benꞌ naca benꞌ ciudad Jerusalén ta zu guibá.
Bira naca ciudad quiero ca quie tu nigula huidyiꞌ, benꞌ biruꞌa xcuidiꞌ.
Bira naca ciudad quiero ca quie tu nigula binuebëꞌ yelaꞌ re rla cati ralo xcuidiꞌ.
Porque huida benꞌ zë gula, benꞌ initaꞌ ciudad Jerusalén ta zu guibá.
Pero bira initaꞌ benꞌ zë ciudad Jerusalén ta zu yedyi layu.
Canaꞌ rguixogueꞌn raꞌo.
28 Naꞌra, bichaꞌ, reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe tu diꞌidzaꞌ: Cabëꞌ begaꞌnlë Diuzi Abraham diꞌidzaꞌ golo tu z̃iꞌinëꞌ Isaac, canaꞌ naca quiero. Yelaꞌ nao xneza Cristo quiero nacaro z̃iꞌisuba Abraham según ca diꞌidzaꞌ begaꞌnlë Diuzi Abraham dza naꞌte. 29 Pero cabëꞌ guca dza naꞌte, psaca z̃iꞌi nigula nadaꞌo quie Abraham z̃iꞌi nigula quiecazi Abraham bizinaquezi, canaꞌ racarë quiero naꞌa. Yaca benꞌ rue quie cabëꞌ mandado rue lao ley quie Moisés, rusacajëꞌ raꞌo, benꞌ yuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌohue, bizinaquezi. 30 Pero ¿biz̃i rguixogueꞌn lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi? Pues rguixogueꞌn de que gudyi Diuzi Abraham ta usannëꞌ quie nigula nadaꞌo quienëꞌ lënëꞌ z̃iꞌinëꞌ, como danꞌ bisaqueꞌ yegaꞌn lao naꞌa z̃iꞌi nigula nadaꞌo quienëꞌ ta de quienëꞌ. Nacacazin ta yegaꞌnnan lao naꞌa z̃iꞌi nigula quiecazëꞌ. 31 Canaꞌ rguixogueꞌn raꞌo, bichaꞌ. Binacaro z̃iꞌi nigula nadaꞌo quienëꞌ, dechanꞌ nacaro z̃iꞌi nigula quiecazëꞌ.