3
Nicodemo ruꞌelënëꞌ Jesús diꞌidzaꞌ
Uzu tu benꞌ partido fariseo laonëꞌ Nicodemo. Naquëꞌ benꞌ rnabëꞌ quie yaca benꞌ Israel. Biz̃i Nicodemo uyonëꞌ rdzeꞌ ga zu Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ:
―Maestro, banezindoꞌ luëꞌ nacoꞌ benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi ta uzioñeꞌeloꞌ nëtoꞌ, danꞌ nitu nitu nunu nehue yelaꞌ huaca ca rueloꞌ luëꞌ chi Diuzi bizulënëꞌ luëꞌ tzaz̃e.
Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ:
―Tali ca rniaꞌ luëꞌ, chi nu benꞌ bigalo taorupe, bisaqueꞌ yedyinnëꞌ guibá ga rnabëꞌ Diuzi.
Biz̃i Nicodemo unëꞌ rëbinëꞌ Jesús:
―¿Biz̃i hue tu benꞌ gula galonëꞌ taorupe? ¿Huazaqueꞌ yeyuꞌunëꞌ luꞌu lëꞌë z̃nëꞌë ta galonëꞌ taorupe?
Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ:
―Chi nu benꞌ biralo conlë nisa, naꞌtera lëscanꞌ conlë Bichi Be quie Diuzi, bisaqueꞌ yedyinnëꞌ guibá ga rnabëꞌ Diuzi. Nu benꞌ rzu de z̃iꞌi beꞌmbyu, nacacazëꞌ beꞌmbyu. Pero nu benꞌ rzu de Bichi Be quie Diuzi, nacacazëꞌ benꞌ yuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu laxtaꞌohue. Biyebaneloꞌ con canꞌ rniaꞌ luëꞌ: “Rnaban galo benëꞌ taorupe.” Cabëꞌ quie be, rdanan ni, rdanan naꞌ, rero xchiꞌnan, pero naꞌ bineziro galaꞌ zaꞌn, galaꞌ zion. Lëcanaꞌ nacarë quie yaca benꞌ ralo lao naꞌa Bichi Be quie Diuzi.
Naꞌra na Nicodemo rëbinëꞌ Jesús:
―¿Cabiz̃i gaca ca unaoꞌ?
10 Biz̃i Jesús nëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ:
―Nacoꞌ tu maestro quie benꞌ Israel, ¿cómo binezoꞌ con ca baoniaꞌ luëꞌ? 11 Tali ca rniaꞌ luëꞌ, ca ta nezindoꞌ baonandoꞌ nacandoꞌ testigo ca ta blëꞌëndoꞌ, pero naꞌ leꞌe biralele cabëꞌ baonandoꞌ. 12 Chi binezile ca naca baoniaꞌ leꞌe bi raca lao yedyi layu, ¿cabiz̃i huele para inezile ta iniaꞌ leꞌe bi raca guibá?
13 ’Nitu nunu uyo guibá yedyin quixogueꞌ benëꞌ bi raca guibá. Tuzaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, idetixogueꞌnaꞌ benëꞌ bi raca guibá. 14 Cabëꞌ bë Moisés bëguëꞌ tu bëla de bronce, bdaꞌguëꞌbaꞌ lëꞌë yaga sibi, lëcanaꞌ gacarë quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, udaꞌrë benëꞌ nëꞌëdiꞌ lëꞌë yaga cruzo. 15 Canaꞌ gaca quiaꞌ tacuenda gataꞌ yelaꞌ neban tuzioli quie nu benꞌ gale quiaꞌ.
Ni nan ca nedyëꞌë Diuzi raꞌo
16 ’Biz̃i tanto nedyëꞌë Diuzi yaca benëꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, useꞌelëꞌ tu litzaꞌ z̃iꞌinëꞌ tacuenda nutezi benꞌ nao xnezëꞌ, bicuiaguiꞌyaquëꞌ, denꞌ gataꞌ yelaꞌ neban quiejëꞌ tuzioli. 17 Cala useꞌelaꞌ Diuzi z̃iꞌinëꞌ lao yedyi layu ta huenëꞌ castigo quie yaca benëꞌ, denꞌ useꞌelaꞌ Diuzi lëbëꞌ ta ute uselanëꞌ leyaquëꞌ hueꞌnëꞌ yelaꞌ neban quiejëꞌ tuzioli.
18 ’Nu yaca benꞌ nao xneza z̃iꞌi Diuzi, bihue Diuzi castigo quieyaquëꞌ. Pero nu yaca benꞌ binao xneza z̃iꞌinëꞌ, huataꞌcazi castigo quieyaquëꞌ, danꞌ biunaoyaquëꞌ xneza benꞌ naca tu litzaꞌ z̃iꞌinëꞌ. 19 Nu yaca benꞌ biunao xneza z̃iꞌinëꞌ, baochuguli Diuzi quieyaquëꞌ huataꞌ castigo quiejëꞌ, porque cati bdyin z̃iꞌinëꞌ lao yedyi layu bzioñeꞌenëꞌ quie Diuzi, caora naꞌ yaxerayaquëꞌ tayaquëꞌ lao lato lao chula, biguleyaquëꞌ quienëꞌ. 20 Yugulute yaca benꞌ rue tamedian rudieyaquëꞌ benꞌ ruzioñeꞌe quie Diuzi. Bireꞌenyaquëꞌ naoyaquëꞌ xnezëꞌ, porque danꞌ rdzebiyaquëꞌ su be ca tamedian rueyaquëꞌ. 21 Pero yaca benꞌ nao tali, raxeyaquëꞌ naoyaquëꞌ xneza benꞌ ruzioñeꞌe quie Diuzi, porque danꞌ canaꞌ su be de que rueyaquëꞌ tadyaꞌa cabëꞌ reꞌen Diuzi hueyaquëꞌ.
Barenë Juan quie Jesús tatula
22 Bëꞌ beyudyi naꞌ, uzaꞌ Jesús ziolënëꞌ yaca benꞌ quienëꞌ estado Judea. Lëganꞌ naꞌ begaꞌnyaquëꞌ tu chiꞌ ga bëꞌyaquëꞌ lao yaca benëꞌ. 23 Lëzirë zu Juan ruꞌenëꞌ lao yaca benëꞌ ganꞌ lao Enón, ganꞌ de nisa zila. Nacan gaꞌalaꞌ para yedyi Salim. Lëganꞌ naꞌ bedupa yaca benëꞌ, naꞌ bëꞌ Juan laoyaquëꞌ. 24 Canaꞌ guca caora binedzeꞌyaquëꞌ Juan luꞌu dyiguiba.
25 Biz̃i bala yaca benꞌ quie Juan uyuꞌulëyaquëꞌ tu benꞌ Israel huenë ruꞌeyaquëꞌ diꞌidzaꞌ ca costumbre naoyaquëꞌ quie idaoꞌ ta gacan yëri lao Diuzi. 26 Naꞌra uyoyaquëꞌ rëbiyaquëꞌ Juan:
―Maestro, benꞌ uzulë luëꞌ itzalaꞌ yao Jordán, lëbenꞌ unaoꞌ nëtoꞌ dza naꞌ, benꞌ zë baruꞌenëꞌ laohue, bazioyaquëꞌ lënëꞌ.
27 Biz̃i una Juan rëbinëꞌ leyaquëꞌ:
―Ni tu nunu de yelaꞌ rnabëꞌ quie, chi cala Diuzi bëꞌnëꞌn lao nëꞌë. 28 Leꞌe banezile dyëꞌëdi ca uniaꞌ. Binacaꞌ benꞌ Cristo. Nacaꞌ benꞌ rguixogueꞌ benëꞌ de que huida benꞌ Cristo. 29 Cristo naquëꞌ ca quie benꞌ utzaganaꞌ. Lëzirë yaca benꞌ nao xnezëꞌ, naca quieyaquëꞌ ca quie nigula utzaganaꞌ. Nëꞌëdiꞌ nacaꞌ ca quie amigo quie benꞌ utzaganaꞌ. Biz̃i benꞌ naca amigo quie benꞌ utzaganaꞌ, redaohuenëꞌ uzënaguëꞌ yenëꞌ bi na benꞌ utzaganaꞌ. Quie lenaꞌ redaohuedaꞌ rzënagaꞌ yedaꞌ bi na benꞌ Cristo. 30 Lëbëꞌ ziorëꞌ raquëꞌ benꞌ z̃era ca nëꞌëdiꞌ, reyaꞌalaꞌ taꞌ puro z̃anle.
Ni rnën quie benꞌ zaꞌ guibá
31 Benꞌ zaꞌ guibá, arnabëꞌnëꞌ lao yugulute benëꞌ. Benꞌ ralo lao yedyi layu, nacacazëꞌ benꞌ dugalo de lao yedyi layu. Raquëꞌ pensari quie ta raca lao yedyi layu. 32 Pero benꞌ zaꞌ guibá, ruꞌenëꞌ diꞌidzaꞌ ca ta blëꞌënëꞌ len ca ta benëꞌ. Biz̃i naꞌ yaca benëꞌ biraleyaquëꞌ quienëꞌ cabëꞌ nanëꞌ naꞌ. 33 Chi nu benꞌ ralenëꞌ ca diꞌidzaꞌ na benꞌ zaꞌ guibá, lenaꞌ uluꞌen ralenëꞌ bi na Diuzi. 34 Benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi, rnëguëꞌ diꞌidzaꞌ quie Diuzi. Dulaꞌadyiꞌcazi yuꞌunëꞌ Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌonëꞌ. 35 Xuziro Diuzi nedyëꞌëcazinëꞌ z̃iꞌinëꞌ. Nuꞌeguëꞌ yugulute ta de lao naꞌa z̃iꞌinëꞌ. 36 Nu yaca benꞌ nao xneza benꞌ Cristo z̃iꞌi Diuzi, bagutaꞌ yelaꞌ neban quieyaquëꞌ tuzioli. Pero quie nu yaca benëꞌ binao xneza z̃iꞌi Diuzi, bibi yelaꞌ neban tuzioli gataꞌ quieyaquëꞌ, yelaꞌcala hue Diuzi lëyaquëꞌ tu castigo huala gula.