13
Yesu Ɔpɛ Igbã I Ɔraɖuisadze Ɔwɛ̃ Iso.
Iyi nɛmɔ ame ne, Yesu ɔbɔrɛ i iyo ɔsɛ ɔ̃asɛ i ɔpo kanya ɔtsɛ ara ite. Gɔ mma loki malɔ wũ ɔsi ɔso ne, ɔya ɔbo i ɔkolo ame i ndu iso fiɛ maturi ka maɣɛ i ɔkpokpo.
Ɔte ma ara gbodzoo i agbã ame. Ɔɣere ma sɔ, “Kpɛ̃dze ɔwɛ̃ ɔsɛ ɔraɖui kasakɔ̃. Gɔ ɔto ɔsa ne, ɔwɛ̃ ɔɣo i ɔri kuruɛ, ne kurodzai ɔrɛrɛ kuɖe ne. Ɔwɛ̃ ɔɣo i ata iso ngbegɔ i sise iisi, ne ɔso ɔre mala. Gɔ kuɣɛ̃ ɔsia kere ne, ɔ̃ ɔɖuɖu ɔkpi alasɔ ɔ̃ siɖu iibo karɔ̃. Ɔraɖui ɔwɛ̃ ana ɔɣo i kuposɛ̃ ame, ne ɔso gɔ ɔre ne, kuɣa kufu wũ iso. Ɣɛɛ ɔwɛ̃ ana ɔɣo i karɔ̃ sɛɛ iso, ne ɔso ɔbara kukaakɔ. Ɔwɛ̃ ɔɣɔ̃ abi kulafa, ɔwɛ̃ abi sikuɔ, ɔwɛ̃ ana abi sitɛ.” Ne Yesu ɔwirigu ma sɔ, “Ngɔ mba atsue si ɔnɔ nnɛ nto loɣɛ.”
Nnɛ Ɔso I Yesu Sɛ Ɔte Ara I Agbã Ame.
10 Ne marasuãdze ɔba maakarɛ Yesu sɔ, “Be ɔso fiɛ asɛ asu agbã ate maturi ara?”
11 Ɔtã ma mmuai sɔ, “Mi ne, Ɣaa ɔɖi ɔ̃ sigarakaɖekɔ̃ awɛrɛra karɔ̃ ɔte mi, ɔ̃iɖi ɔte matsɔra. 12 Alasɔ ngɔ mba ara ne, maatã wũ ara ɔ̃ ara ɔsi abua, ɣɛɛ ngɔ ina ne, kɛkɛĩ gɔ ame ɔba ne, maamɔɛ̃ mafɔ wũ iso. 13 Nnɛ ɔso nto lote ma ara i agbã ame nɖe sɔ, mato manya ara, ɣɛɛ maito manya maɖi ite, mato makã atsue, ɣɛɛ maito manɔ fiɛ maaba maanɔ karɔ̃. 14 Itã sɔ Kanyaɖidze Yesaya itɔ̃me nɛ ɔɣɛ ɔsɛ ɔba i ne ame sɔ,
‘Mmagbe to maanɔ ara, manɔ ara, ɣɛɛ maibanɔ karɔ̃!
Mato maanyɔ ara, manyɔ ara, ɣɛ maibanya maɖi ite.
15 Alasɔ ma adzuni ɔrɛ sirɛ
fiɛ matɛ̃ra atsue sɔ maibanɔ
mama anɔmi ana sɔ ma anɔmi iibanya.
Si iiɖe ngbɔ ne, tee maanya ala anɔmi
fiɛ ma atsue aanɔ sɔ maanɔ karɔ̃
fiɛ maafiniki maba wũ kɔrɛ fiɛ loasa ma!’
16 Ɣɛɛ mi ne, iti ɔbua ilɛ mi sɔ mi anɔmi to anya ara fiɛ mi atsue ana to anɔ ara. 17 Nto loɣere mi sɔ ne, Ɣaa kanyamaɖidze gbodzoo gu maturi bɔlɔlɔa ɔbie teteree sɔ si manya ara wa mito minya, ɣɛɛ mainya, ɣee si manɔ ara wa mito minɔ, ɣɛɛ mainɔ.”
Yesu Ɔɖi Ɔraɖuisadze Igbã Karɔ̃.
18 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Mikã atsue si loɖi ɔraɖuisadze igbã karɔ̃ lote mi. 19 Ngɔ nto lonɔ Sigarakaɖekɔ̃ iso itɔ̃me fiɛ ɔ̃ito ɔnɔ karɔ̃ se lɛ ɔraɖui gɔ loɣo i ɔri kuruɛ. Tsirise sɛ ɔba ɔ̃amɔɛ̃ itɔ̃me nɛ ɔnɔ ɔɖi i ɔ̃ ɔtu ame. 20 Ɔraɖui gɔ loɣo i ata karɔ̃ iso se lɛ ngɔ lonɔ fiɛ ɔfɔ ne ku isoɣɔ ɔluwɛ̃. 21 Ɣɛɛ gɔ ɔ̃ siɖu iibo karɔ̃ kukaakɔ ɔso ne, si kutsuɛ iɖaa gu kama iti ɔba ala itɔ̃me iti ne, ɔsɛ ɔkpese kama. 22 Ɔraɖui gɔ loɣo i kuposɛ̃ ame nɖe ngɔ lonɔ itɔ̃me, ɣɛɛ imararãso gu karana itere isiai sɛ iɣa ifu itɔ̃me sɔ ɔ̃isɛ ɔwo abi ɔɣɔ̃. 23 Ɔraɖui gɔ loɣo i karɔ̃ sɛɛ iso nɖe ngɔ lonɔ itɔ̃me fiɛ ɔnɔ ne karɔ̃. Ɔsɛ ɔɣɔ̃ abi, mawɛ̃ abi kulafa, mma sikuɔ fiɛ mawɛ̃ ana abi sitɛ.”
Yesu Ɔpɛ Igbã I Sikua Iso.
24 Yesu ɔpɛ ma igbã mama ana ɔɣɛ sɔ, “Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ se lɛ ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ gɔ lopɛ ɔraɖui sɛɛ i ɔ̃ kakpɛkɔ̃ ame. 25 Kasɛ̃ gɔ maturi ka marɛ ne, ɔ̃ tsirise ɔsɛ ɔ̃asa sikua abi i ɔraɖui ame ɔledza ibɔrɛ malaa. 26 Ɔwi gɔ i kamɔ ɔmɔ fiɛ kaatsɛ iɣe ne, sikua dzɛ i tsirise ɔsa ana ɔre.
27 “Ɔrɛrɛ̃ gɔmɔ maɖabo ɔba maatu wũ maɣere wũ sɔ, ‘Bokɔse, iiɖe kamɔ sɛɛ kaɖe ako i kakpɛkɔ̃ ame? Lɛ i sikua dzɛgbe ɔse i kamɔ ame?’
28 “Ne kakpɛkɔ̃ sate to ɔɣere ma sɔ, ‘Tsirise ɔɖe lobara karabara gagbe.’
“Ne maɖabo to makarɛ wũ sɔ, ‘Ato abie sɔ borurui sɛ̃ boɖi?’
29 “Ɔtã ma mmuai sɔ, ‘Ooɣo. Si misɛ miatsɛ sikua irurui ne, mito miarurui kamɔ ana mibua i sɛ̃ iso. 30 Mitã sikua gu kamɔ ɔɖuɖu si maya isɛ iabo kamɔ ɔruiwi si loatã marabaradze ɔɖe katɔ̃ maruɛ sikua matsuedza tɔtɔ fiɛ maarui kamɔ masɛ maafere i kawu ame.’ ”
Yesu Ɔsu Ɣaa Sigarakaɖekɔ̃ Ɔkateragu Idziribi Kosoi Iwɛ̃.
31 Yesu Ɔledza ma igbã mama ipɛ iɣere ma sɔ, “Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ se lɛ idziribi kosoi iwɛ̃ nɛ i ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ ɔsu ɔsɛ ɔ̃apɛ i ɔ̃ ayo ame kakpɛkɔ̃ ame. 32 Idziribi nɛgbe ɔkoso iɖo atsɔra ɔɖuɖu, ɣɛɛ si imɔ ne, isɛ imɔ iɖo ayo ame kakpɛkɔ̃ ame siraɖui ɔɖuɖu ikpese kadzirimi ga akpa ame i kurodzai aabara ayo kuwe.”
Yesu Ɔpɛ Igbã I Inyagɛ̃ Kua Iso.
33 Yesu ɔledza ma igbã ipɛ iɣɛ sɔ, “Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ se lɛ inyagɛ̃ kua gɔ i ɔrɔ̃go ɔwɛ̃ ɔsu ɔpia i mmɔre mɛ losi ame, ɔkpɔkɔtɔ ɔsakanya gbɔgbɔɔgbɔ mmɔre ɔɖuɖu ɔnyagɛ̃.”
Nnɛ Ɔso I Yesu Ɔte Ara I Agbã Ame.
34 Yesu ɔki i agbã ame ɔte iturikuri nɛgbe ara wagbe ɔɖuɖu. Ɔ̃isɛ ɔɖe ma ika si iiɖe igbã ɔto ɔpɛ ma. 35 Ɔbara ngbɔ gɔ itã sɔ nnɛ i Ɣaa kanyaɖidze ɔɣɛ ɔsɛ ɔba i ne ame sɔ,
“Loaɖe ma ika i igbã ame.
Fiɛ loaɖi ara wɛrɛa wa mpia ita i kayi karɔ̃kasɛkɔ̃ lote ma.”
Yesu Ɔɖi Igbã Nɛ Ɔpɛ I Sikua Iso Karɔ̃.
36 Gɔ Yesu ɔɔɖi iturikuri nɛmɔ ɔri fiɛ ɔba iyo ne, ɔ̃ marasuãdze ɔba ɔ̃ kɔrɛ maba maaɣere wũ sɔ, “Ɖi igbã nɛ apɛ i sikua dzɛ mpia i ɔraɖui ame mmɔ karɔ̃ tã bo.”
37 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Ngɔ nto ɔpɛ ɔraɖui nɖe mme, Ɔturi Awune Ɔbi. 38 Kakpɛkɔ̃ nɖe kayiiso. Mma nɖe Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ maturi nɖe ɔraɖui gɔ mapɛ i kakpɛkɔ̃ ame. Tsirise masiaidze nɖe sikua. 39 Tsirise gɔ losa sikua nɖe Ɔbosam. Ɔraɖui ɔsɔrɛ̃wi nɖe kayi kawirikɔ̃, fiɛ mma loasɔrɛ̃ ɔraɖui nɖe Ɣaa makpabo.
40 “Kumɛgɔ masa sikua kanya fiɛ matsuedza sɛ̃ ne, ngbɔ ame iase ku kayi kawirikɔ̃ ne. 41 Mme, Ɔturi Awune Ɔbi, to loapia wũ makpabo sɔ masa mma ɔɖuɖu lokɔ maturi mapia i ikpi ame gu mma lobara ara lalaa kanya. 42 Mato maasu ma mafuĩdza mapia i itɔkpe nɛ nto itsue ame ngbegɔ maabiɛ kaku maɖo arɔĩ makpa. 43 Ɣɛɛ Ɣaa maturi to maafiɛ lɛ kuɣɛ̃ i ma Ɔse sigarakaɖekɔ̃ ame. Ngɔ mba atsue si ɔnɔ nnɛ nto loɣɛ!
Yesu Ɔpɛ Igbã I Karana Ga Makɔla Iso.
44 “Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ se lɛ karana ga makɔla i kakpɛkɔ̃ ame fiɛ ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ ɔnya ɔsu ɔledza isu ikɔla. Ɔna isoɣɔ gbaã, ne ɔso ɔsɛ ɔ̃asu ɔ̃ ira biara ɔrɔdɛ̃ ɔsu sikã ɔsɛ ɔ̃aɣa kakpɛkɔ̃ gamɔ.”
Yesu Ɔpɛ Igbã I Kunyi Gɔ Lofɔ Kuɣa Iso.
45 Yesu ɔɣere ma ana sɔ, “Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ se lɛ kuɣaɖese ɔwɛ̃ gɔ nto ɔbie anyi wa lofɔ kuɣa. 46 Gɔ ɔsɛ ɔ̃anya kuwɛ̃ gɔ lobua kufɔ kuɣa ne, ɔsɛ ɔ̃asu ɔ̃ ira biara nɛ ɔba ɔrɔdɛ̃ ɔsu sikã ɔsɛ ɔ̃aɣa kɔ̃.
Yesu Ɔpɛ Igbã I Asabu Wa Mapia Iso.
47 “Ana ne, Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ ɔre asabu wa mapia i ɔpo ame fiɛ maɖi akpɛ agbãagbã. 48 Gɔ asabu ɔyi ne, makpadzɛ̃ wã mabɔ ɔkpokpo fiɛ marɛrɛ akpɛ ame, maɖi nwa masɛ maɖe mafere i kusɛsɛi ame. Nwa maiɖe ana ne, mabodza wã mawiri. 49 Ngbɔ ame iase ku kayi kawirikɔ̃ ne. Ɣaa makpabo to maabɔrɛ makɛlɛ maarɛrɛ maturi sɛɛ maɖi i malalaa ndɛ̃. 50 Mato maasu maturi lalaa mafuĩdza mapia i itɔkpe ame ngbegɔ maabiɛ kaku maɖo arɔĩ makpa.”
Yesu Ɔte Ara I Ɔnukuare Atɔ̃me Kuere Gu Aɣɛtɛ Iso.
51 Yesu ɔkarɛ ma sɔ, “Minɔ ara wa loɣere mi i ngbe karɔ̃?”
Matã mmuai sɔ, “Aĩ, bonɔ.”
52 Ne ɔɣere ma ana sɔ, “Mmaratedze biara gɔ lokpese Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ rasuãdze ne, ɔse lɛ iyosate gɔ nsɛ ɔɖi ara kuere gu aɣɛtɛ ɔbɔrɛgu i ɔ̃ iyo ame ɔte.”
Ma Nasaretse Ɔsɛ̃ Yesu.
53 Gɔ Yesu ɔpɛ agbã wagbe ɔro ne, ɔrui i mmɔ. 54 Ɔkpese ɔkɛlɛ ma aɖe fiɛ ɔsɛ ɔ̃ate ara i ma kasarɛkɔ̃ gɔ ibara mma lonɔ ɔ̃ atɔ̃me ɣaa mato makarɛ sɔ, “Lɛ i ngɔgbe ɔsuã inɔgba nɛgbe ɔbɔrɛgu? Fiɛ lɛ ɔbɔrɛgu awawãra wagbe igbã? 55 Iiɖe rawedze ɔbi ɔɖe ngbe ɣɛɛ? Iiɖe Maria ɔbi ɔɖe fiɛ ɔ̃ manyiibi nɖe Yakobo gu Yosef gu Simon gu Yuda ma mpia i bo ndɛ̃? 56 Ɔ̃ manyiiko ana pia i bo ndɛ̃ ni! Lɛ kowũ ɔna ara wagbe ɔɖuɖu ɔbɔrɛgu?” 57 Ɔ̃ ara ɔtsue ma anɔ, ne ɔso maifɔ wũ.
Ne ɔso ɔɣere ma sɔ, “Ɣaa kanyaɖidze ba kuwarɛ i kakɔi biara iɖo ɔ̃ mɔmɔ ɔmagɛ̃ gu ɔ̃ maturi kɔrɛ.”
58 Gɔ maifɔ wũ maɖe ɔso ne, ɔ̃iwo awawãra gbodzoo ɔbara i ma ndɛ̃.