17
Tesalónica vãme cʉti macajʉ Pablo mesa rojose ĩna tãmʉore
To bajivanane, Anf'ipolis, Apolonia vãme cʉti macare rẽtoanane, Tesalónica macajʉre ejayujarã Pablo mesa. Tojʉre jud'io masa Dios ocare ĩna buerivi ñañuju ti. To bajiri ĩ yirũgũriarore bajiro yigʉacʉ, ti vire sãjañuju Pablo. Idia semana cõro tocãrãcarʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉri ñaro Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩnare bueajiocõari, ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju:
—Tire quẽnaro mʉa buejama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ rojose tãmʉocõari, ĩ rijarotire, to yicõari, quẽna ĩ tudicatirotire gotiaja ti”, yimasirʉarãja mʉa quẽne. “To bajiro bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'i, “Jesúne ñaami”, mʉare yaja yʉ —ĩnare yigotimasioñuju Pablo.
To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ri jud'io masa, griego masa Diore rʉ̃cʉbʉorũgũriarã, to yicõari, rõmia ñamasurã quẽne, “Pablo mesa rãcana ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere bʉto ĩajũnisiniñujarã gãjerã jud'io masa. Ĩajũnisinicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉ ejacõari, “Pablore, Silare ĩnare ñejecõari, rojose yito mani” yirã, rojose yirãre ĩnare jirẽoñujarã ĩna. To yicõari, “Jasón ya vijʉ ñarãma” yirã, ĩnare macarã sãjasujarã ĩna. Ĩnare bʉjabetica yirã, Jasón to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, ĩnare vejabudiacõari, ti maca ʉjarã tʉjʉ ĩnare juaásujarã. To ejacõari, ado bajiro ĩnare avasãgotiyujarã ĩna:
—Ãnoa, macarʉcʉro jediro ñarã masare gõjanabiorã ñaama. To bajiri adojʉre quẽne manire gõjanabiorã ejama ĩna. Jasón ĩnare bocaãmiñumi ĩ ya vijʉ. Ĩna jedirone, Ʉjʉ César ĩ rotisere ajirʉ̃cʉbʉomena ñaama. “Gãji ñaami mani ʉjʉ, Jesús vãme cʉtigʉ”, yirũgũama ĩna —yiavasã gotiyujarã ĩna.
To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, maca ʉjarã, gãjerã to rẽjarã quẽne, bʉto avasãjũnisiniñujarã ĩna. To yicõari, Jasónre, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare gãjoa sẽniñujarã ĩna, “Tire mʉa ĩsijama, mʉare burʉarãja yʉa” yirã. To ĩna yijare, gãjoa ĩnare ĩna ĩsirone, ĩnare bucõañujarã ĩna.
Berea vãme cʉti macajʉre Pablo mesa ĩna bajire queti
10 Tirʉ̃mʉ rãioati ñamine, Berea vãme cʉti macajʉ Pablo mesare ĩnare varotiyujarã ĩna Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Tojʉre ejacõari, Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjañujarã ĩna. 11 Tesalónica vãme cʉti macanare bajiro tʉoĩabesujarã ĩna, ti macana jud'io masa. Pablo ĩ gotimasiosere bʉto ajivariquẽnañujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉrine Pablo ĩ gotisere ajicõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere buerũgũñujarã ĩna, “¿Pablo ĩ gotisere bajirone gotiati?” yirã. 12 To bajiri jãjarã jud'io masa, griego masa rõmia ñamasurã, ʉ̃mʉa quẽne, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. 13 Berea macajʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere Pablo ĩ gotimasio ñasere ajiyujarã Tesalónica macana jud'io masa. Tire ajicõari, Pablo ĩ gotimasio ñarojʉre vasujarã ĩna. Tojʉ ejacõari, “Pablo rojose yigʉ ñaami”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Pablore bʉto ĩre jũnisiniñujarã ĩna, ti macana. 14 To ĩna yijare, moa riaga boejʉ Pablore ĩre varotiyujarã ĩna Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiboarine, Timoteo, Silarãca Berea macane ñacõañujarã ĩnama. 15 Pablo rãca variarã, Atenas vãme cʉti macajʉ ĩre cũejoyujarã ĩna. Ĩre cũ, Berea macajʉ ĩna tudiatone, “Guaro yʉ tʉjʉ vayá”, yiucacõañuju Pablo, Silas, Timoteore.
Atenas vãme cʉti macajʉ Pablo ĩ bajire queti
16 Pablo, Atenas macajʉ ñacõari, Silas, Timoteore ĩnare yuñañuju ĩ. To bajiñagʉ̃, ti macana, ĩna yiñasere ĩañuju, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉoñasere. Tire ĩacõari, bʉto tʉoĩarejaiyuju. 17 To bajiri jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjacõari, ĩnare gotimasioñuju Pablo, Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere. Griego masare, Diore rʉ̃cʉbʉorũgũriarãre quẽne gotimasioñuju. To yicõari, tocãrãcarʉ̃mʉrine masa ĩna rẽjarũgũrijaʉ ejarãre ĩnare gotimasioñuju Pablo. 18 Tojʉre epicúreo masa, to yicõari estoico masa ĩ rãca ñagõñujarã ĩna. To yicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:
—¿Ñie ũnire ñagõrʉ yiboati, ãni tʉoĩamasibecʉ? ¿No bajise gotirʉ yiboati? Ĩ yarã ĩna rʉ̃cʉbʉorãre “Ĩna quẽne rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, manire gotimasiorʉ yiboami —gãmerã yiyujarã ĩna, Jesús rijacoaboarine, quẽna ĩ tudicatirere Pablo ĩ gotisere ajicõari.
19 To bajiro gãmerã yicõari, ĩre jiasujarã ĩna, masa rẽjacõari ĩna gãmerã gotirojʉ, Areópago vãme cʉtojʉ. To ejacõari,
—¿Ñie ũnire ajiĩañamanire yʉare gotirũgũati mʉ?f 20 Mʉ gotise ũnire ajibetirũgũmʉ yʉa. Mʉ gotiri vãmere masirʉaja yʉa —Pablore ĩre yiyujarã ĩna.
21 (Atenas vãme cʉti macana, to yicõari, gãjerã gajerojʉ vadiriarã quẽne, ĩna ajiĩabetirũgũrere ĩna ajijama, Areópagojʉ vacõari, ti rione gãmerã gotirũgũñujarã ĩna.)
22-23 To bajiri ĩna vatoajʉre vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo:
—Atenas vãme cʉti macana, yʉre ajiya mʉa. “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeocõari, mʉa rʉ̃cʉbʉorã jãjarã ñaama adi macare. Ĩnare bʉto rʉ̃cʉbʉorã ñaja mʉa. Mʉa quẽnoriarãre mʉa rʉ̃cʉbʉorivirire, ĩacudica yigʉ, cojojʉ soemʉoriajʉre, ucaturere ĩamʉ yʉ. Ado bajiro yibʉ ti: “Ado ñaja Dios ĩañamagʉ̃re rʉ̃cʉbʉoriajʉ” yibʉ. Ĩre masibetiboarine, mʉa rʉ̃cʉbʉogʉre mʉare gotigʉagʉ vadimasimʉ yʉ.
24 Ĩne ñaami Dios, ñajediro ʉjʉ, adi macarʉcʉro ʉ̃mʉagaserore, to yicõari, catirã ñajedirore rujeor'i. Masa ĩna bʉariavire ñagʉ̃ ũgʉ̃ me ñaami ĩma. 25 Masa ĩre ĩna yibosasere bojagʉ me ñaami. Disejʉa ĩrema rʉyabetoja. Ĩne ñaami ñajediro mani catirotire manire ĩsirũgũgʉ̃ma.
26 “Macarʉcʉro ti ñaro cõrone jãjarã masa ñarũtuarʉarãma” yigʉ, rẽmojʉre sĩgʉ̃ne ʉ̃mʉre rujeosʉomasiñuju. Mani catirotirodorire, to yicõari, mani ñaroti sitare quẽne manire cũbosamasiñuju. 27 “Ĩabʉjayamagʉ̃ ñaboarine, yʉre ĩna sẽnijama, yʉre masirʉarãma ĩna” yigʉ, to bajiro manire rujeomasiñuju ĩ. Sõjʉ me ñaami. Ado mani rãcane ñacõagʉ̃mi. 28 Ĩ sʉorine catiaja mani. Sĩgʉ̃ri mʉa yarã ado bajiro ucamasiñuma ĩna: “Mani rʉ̃cʉbʉogʉ yarã ñaja mani. To bajiri ĩ rĩa ñaja mani”, yiucamasiñuma. 29 To bajiri, Dios rĩa ñari, “Orone, cõme vetane, gʉ̃tane masare bajirã ĩna quẽnoriarã ũgʉ̃ ñagʉ̃mi mani rʉ̃cʉbʉogʉ”, ĩre yitʉoĩabeticõato. Masa ĩna quẽnoboasema Diore bajiro bajise me ñaja ti. 30 Tirʉ̃mʉjʉrema, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉoñasere bojabecʉ ñaboarine, rojose yibetimasiñumi Dios, “Ĩ bojabetire yirã yirãja mani” ĩna yimasibetijare. To bajiboarine yucʉrema, “Yʉ ĩavariquẽnabetire yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yiya”, yami Dios, masa ñajedirore. 31 To bajiri, “Cojorʉ̃mʉ masa ĩna yisere riojo ĩabeserocʉre cũrʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yir'i ñari, adi macarʉcʉrojʉre ejacõari, ĩ rijato bero Dios ĩre ĩ catiore ñajare, “Masa ĩna yisere ĩabeserocʉ ñaami”, yimasire ñaja —ĩnare yigotiyuju Pablo.
32 “Bajirocacoaboarine quẽna tudicaticoasuju” Pablo ĩ yigotisere ajicõari, ĩre ajayujarã ĩna, sĩgʉ̃ri. To ĩna yirone, gãjerãjʉama:
—To mʉ gotiserema, gajerʉ̃mʉ mʉre ajirʉarãja —ĩre yiyujarã ĩna.
33 To bajise ĩre ĩna yijare, vacoasuju Pablo. 34 Sĩgʉ̃ri, Pablo ĩ gotisere ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. Dionisio, Areópago masʉ ñañuju ĩ. To yicõari, Dámaris vãme cʉtigo, gãjerã quẽne ñañujarã ĩna.
f 17:19 Areópago vãme cʉtore rẽjarũgũriarã Areópago vãme cʉtiyujarã.