16
Timoteo, Pablore, Silare, ĩ baba cʉti vare queti
To bajivana, Derbe vãme cʉti macare, to yicõari Listra vãme cʉti macajʉre quẽne ejayujarã Pablo mesa. Ti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Timoteo vãme cʉtigʉre ĩre bʉjayujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉgõ jud'io maso macʉ ñañuju ĩ. Ĩ jacʉma, griego masʉ ñañuju. Listra macana, Iconio macana quẽne, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩnare yigotiyujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Timoteore. “Ĩ jacʉ griego masʉ ñacami”, yimasijedicõañujarã ti macariana. To bajiri ĩ rãca Timoteo ĩ vacudirotire bojagʉ ñari, “Jud'io masa adi macariana, ‘Circuncisión yiyamagʉ̃ ñagʉ̃mi Timoteo’ yiĩateroma” yimasigʉ̃ ñari, “Circuncisión yirotiya”, yiyuju Pablo. To bajiro yicõa, vacoasujarã ĩna, Timoteo rãca. Ĩna ejarimacari ñaro cõrone Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotirũgũñujarã ĩna:
—Jerusalén macana Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato ñarã quẽne, “Adi vãmere yibetiroti ñaja” ĩna yirere —ĩnare gotirũgũñujarã.
To bajiro ĩna yigotirũgũsere ajivariquẽnañujarã ĩna, ti macariana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajicõari, jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna.
Pablore Macedonia sitagʉ ĩ ruyuaĩore queti
Asia sitajʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere ĩnare gotirotibesuju Esp'iritu Santo. To bajiri tojʉre vamenane, Frigia, Galacia, to yicõari, Misia sita ñarimacarianare quẽne ĩnare gotimasiocudiyujarã ĩna. Misia sita tʉsarijʉ ejacõari, Bitinia sitajʉre varʉaboayujarã ĩna. Ĩnare varotibesuju Esp'iritu Santo. To bajiri, Misia sitare varũtu vanane, ti sita ñarimaca Troas vãme cʉti macajʉ ejayuma ĩna. Ti macajʉre Pablo ĩ ejarãioati ñamire, Macedonia sitagʉ ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju:
—Vayá. Yʉare ejarẽmogʉaya —ĩre yijiyuju.
10 Ĩre ĩ ruyuaĩojare,
—Macedonia sitajʉ vajaro. Tojʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mani gotirotire yigʉ, ĩre ruyuaĩorotiyumi Dios —yitʉoĩacajʉ yʉa.
To yirã ñari, yʉa gajeyeũnire quẽnosãcajʉ yʉa, Macedoniajʉ varʉarã.d
Filipos vãme cʉti macajʉ Pablo mesa ĩna bajire queti
11 To bajiri, Troas maca ñariarã, cũmuane vacõari, Samotracia vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, gajerʉ̃mʉ Macedonia sita ñarimaca, Neápolis vãme cʉti macajʉre vacajʉ yʉa. 12 Romano masa, Macedonia sitare ẽmacõari ĩna ñaro ñacajʉ. Ti maca ejacõari, Filipos vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa. Jairimaca, ñamasuri maca ñacajʉ ti maca. Tojʉre yoarobʉsaca ñacajʉ yʉa. 13 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro, ti maca tʉsarojʉ vacajʉ yʉa, riaga boejʉ. “Jud'io masa, rẽjacõari Diore ĩre ĩna sẽnirijʉ ñaroja”, yitʉoĩa rojacajʉ yʉa. Rojaejacõari, to rẽjarãre rõmiare ĩnare gotimasiocajʉ yʉa, Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere. 14 Sĩgõ yʉare ajigo, Lidia vãme cʉtigo ñacamo, Tiatira vãme cʉti macago. Sudijãiri, sũarivʉjojãiri ĩsicõari, vaja sẽnigõ ñacamo. Quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉogo so ñajare, “Pablo ĩ gotimasiosere ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere sore cõañumi Dios. To bajiro sore ĩ yijare, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉocamo so. 15 To bajiro so bajijare, sore, to yicõari, so ya vianare quẽne oco rãca ĩnare bautizacajʉ yʉa. To yʉa yiro bero,
—“Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgõ ñamo” yʉre mʉa yijama, yʉ ya vijʉ ñarã vayá mʉa —yʉare yicamo so.
To so yijare, so ya vijʉ ñacajʉ yʉa.
16 Cojorʉ̃mʉ Diore sẽniriarojʉ vana, gãjerãre moabosarimasore sore bʉjacajʉ yʉa. Vãti sãñagõ ñacamo so. Vãti sʉorine masa ĩna bajirotire tʉoĩacõari, riojo gotigo ñacamo. To bajiro bajigo so ñajare, ĩna bajirotire masirʉarã, sore sẽniĩarũgũñujarã. To so yise vaja jairo gãjoa bʉjarũgũñujarã so ʉjarã. 17 To bajiri yʉare sʉyacõari, ado bajiro yʉare yiavasã sʉyarũgũcamo so:
—Ãnoa, masirẽtogʉ̃ Dios ĩ bojasere yirã ñaama. Dios, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare ĩ yirẽtobosarotire gotirimasa ñaama —yiavasã sʉyarũgũcamo so.
18 Tocãrãcarʉ̃mʉne to bajiro so yiavasã sʉyajare, bʉto gõjanabidicami Pablo. To bajiri jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, so ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃re ado bajiro ĩre yicami:
—Jesucristo ĩ rotise rãca mʉre budirotiaja yʉ —ĩre yicami Pablo.
To bajiro ĩ yirone, budicoacami vãti.
19 So ʉsʉjʉre vãti ĩ budicoajare, masa ĩna bajirotire gotimasibeco ñacamo so yuja. To bajiro so bajijare, “So sʉorine gãjoa bʉjarũgũboabʉ mani. No yicõari, gãjoa bʉjariaro maja mani yuja” yijũnisinirã ñari, Pablore, Silare quẽne ĩnare ñejecama so ʉjarã. Ĩnare ñejecõari, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉ ĩnare juaácama. 20 Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro goticama ĩna:
—Ãnoa jud'io masa mani ñarimacanare gotigõjanabioama. 21 Ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yiroti ñaja, yigotimasioama ĩna. Manima romano masa mani ñajare, ĩna gotisere mani ajijama, Ʉjʉ César ĩ rotisere cʉdimena yirãja mani —ĩnare yigoticama ĩna, vãti sãñaboario ʉjarã.
22 To bajiro ĩna yisere ajicõari, jãjarãbʉsa ĩnare ĩajũnisinicama ĩna. Ĩnare sudi vejecõari, ĩnare bajeroticama masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa. 23 Bʉto ĩnare ĩna bajero bero, tubiberiavijʉ ĩnare tubiberoticama. To yicõari,
—Quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉma —ĩre yicama ĩna, ti vire coderimasʉre.
24 To ĩna yijare, gʉdareco ñari arʉajʉre no yirudimasiña manojʉ ĩnare juacõari, yucʉ́jãi goje cʉtijãine ĩna gʉborire yirẽtobuñiacõari, ĩnare tubibecũcõañuju.
25 To ĩ yicõariarã, ñami gʉdareco ñaro Diore sẽni, basa, yiñañujarã ĩna, Pablo, Silarãca. Gãjerã, ti vi tubibe ecoriarã, to ĩna yisere ajiyujarã. 26 To bajiro ĩna yiñarone, bʉto sita sabeyuju. To bajiro ti bajirone, ti vi ñarisõari sojeri jedirone jãnajedicoasuju. Cõmemarine ĩnare ĩ siaboare jojijedicoasuju, ĩna jedirorene. 27 To bajiro ti bajirone, yujicõari, ti vi ñarisõari sojeri ñaro cõrone jãnariasojeri ti ñacõajare, “Budijedicõariarãma ĩna” yigʉ, ĩ masune jariase rãca sĩagʉagʉ yiboayuju ti vi ĩacoderimasʉ. 28 To ĩ yigʉadone,
—¡Mʉ masune sĩabeticõaña! Yʉa ñaro cõrone adorine ñajedicõaja yʉa —ĩre yiyuju Pablo.
29 To ĩ yisere ajicõari, sĩabusuorotiyuju ti vi coderimasʉ. To yicõari, ti vijʉre ũmasãjacõari, bʉto güigʉ ñari, nanagʉ̃ne Pablo, Silarãca rĩjorojʉare gʉsomuniari tuetuyuju, ĩnare rʉ̃cʉbʉogʉ. 30 To ĩ yiro bero, ĩnare bucõari, ado bajiro sẽniĩañuju ĩ:
—Rojose yʉ tãmʉoborotire Dios yʉre ĩ yirẽtorotire yʉ bojajama, ¿no bajise yiroti ñati yʉre? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.
31 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:
—Mani ʉjʉ Jesúre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre, mʉ yarãre quẽne yirẽtobosarʉcʉmi Dios —ĩre yiyujarã Pablo, Silarãca.
32 To bajiro ĩre yicõari, ĩre, ĩ ya vianare quẽne mani ʉjʉ ocare ĩnare gotimasioñujarã ĩna. 33 Ti ñamine Pablo mesa cãmire coeyuju ĩ, tubiberiavi coderimasʉ. Ĩnare ĩ coegajanorone, ĩre, ĩ ya vianare quẽne oco rãca ĩnare bautizayujarã ĩna. 34 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, ĩ ya vijʉ ĩnare jiacõari bare ĩnare ecayuju. Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, bʉto variquẽnañujarã ĩna.
35 Gajerʉ̃mʉ busurijʉ masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa, ado bajiro ĩna surarare ĩnare yiyujarã ĩna:
—Tubiberiavi coderimasʉre ĩre gotiaya, “Pablore, Silare ĩnare bucõato” —ĩnare yiroticõañujarã ĩna. 36 To ĩna yiroticõare ti ñajare, ado Pablo mesare ĩnare gotiyuju ti vi coderimasʉ:
—“Pablore, Silare ĩnare bucõaña”, yʉre yicõañuma ĩna. To bajiri, “Rojose manire yirẽmomenama”, yitʉoĩa variquẽna budiasa mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.
37 To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Pablo, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa ĩna cõariarãre:
—Bajibeaja. Roma macana yʉa ñaboajaquẽne, rojose yʉa yirere ĩacõĩamenane, yʉare bajerotimasima ĩna, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa. To yicõari yʉare tubiberotimasima. To bajiro yʉare yirã ñaboarine, ¿no yirã masa ĩna ĩabetone yʉare burotiati ĩna? Ĩna masune yʉare burã vadiato —ĩna cõariarãre ĩnare yiyuju Pablo.e
38 To ĩ yijare, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉ ejacõari, Pablo ĩ gotirere ĩnare gotiyujarã ĩna. To ĩna yisere ajicõari, “Roma macana ñañuma ĩna quẽne” yimasicõari, bʉto güiyujarã ĩna. 39 To bajiri tubiberiavijʉ ejacõari, “Rojose mʉare yʉa yimasisere masirioya mʉa”, ĩnare yiyujarã, Pablo mesare. To ĩna yiro bero, ĩnare bucõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare varotiyujarã ĩna, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa. 40 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, Lidia ya vijʉ vasujarã ĩna. Ti vijʉ sãjaejacõari, to ñariarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare gotiyujarã ĩna. Ĩnare gotigajanocõari, vacoasujarã Pablo mesa.
d 16:10 Adi quetire ucamasirí Lucas vãme cʉtigʉ, Troas maca ñacõari, Filipos vãme cʉti macajʉ Pablo rãca varí ñari, “yicami Pablo”, yiucayumi. e 16:37 Pablo jacʉ Roma macana surara rãca quẽnaro ĩ moajare, Roma macagʉ me ĩ ñaboajaquẽne, “Roma macagʉ ñaami” ĩna yiucature cʉoyuju, judío masʉ ñaboarine. To bajiro ĩna yire ti ñajare, ĩ macʉ Pablo quẽne, “Tarso macagʉ ñaboarine, Roma macagʉ ñaja”, yiyuju.