19
Efeso vãme cʉti macajʉ Pablo ĩ bajire queti
Corinto vãme cʉti macajʉ Apolos ĩ ñatoyene, Pablojʉa gʉ̃tayucʉ vatoajʉ ñarimacarire rẽtoacõari, Efesojʉ ejayuju. Tojʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩgʉ̃rire ĩnare bʉjayuju Pablo. Ĩnare bʉjacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju:
—Jesúre ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉ, ¿Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉare ejacati? —ĩnare yiyuju.
To ĩ yisere ajicõari,
—¿Ñimʉ ñati Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉ yigʉma? Ĩre masibeaja yʉa —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.
To ĩna yisere ajicõari,
—¿Ñie ũnire yirã, oco rãca bautizaroticati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Pablo.
To ĩ yisere ajicõari,
—Juan ĩ yirere yirã, oco rãca bautizaroticajʉ yʉa —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.
To bajiro ĩna yijare,
—“Rojose yirʉabeaja yʉa. Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja yʉa” yirãre ĩnare bautizayuju Juan. To yicõari, “Yʉ bero ejarocʉre ĩre ajitirʉ̃nʉma mʉa”, ĩnare yigotiyuju ĩ, Jesús ĩ ejarotire yigʉ —ĩnare yigotiyuju Pablo.
To yicõari Jesús ĩ gotimasiorere, ĩ bajirere quẽne ĩnare gotiyuju Pablo. Tire ajicõari, “Manire rijabosayumi Jesús mani ʉjʉ. To bajiri ĩ rãcana ñaja yʉa” ĩre ĩna yiajitirʉ̃nʉsʉojare, oco rãca ĩnare bautizayuju Pablo. To yigajanocõari, ĩ ãmori rãca ĩnare ĩ ñujeorone, Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju. To ĩnare ĩ bajirone, ajiyamani oca ñagõñujarã ĩna. To yicõari, Diore ĩre gotirẽtobosayujarã ĩna. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã ĩna.
Jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ tʉoĩagüibecʉne idiarã muijua ado bajiro ĩnare gotimasio ñañuju Pablo:
—Jesúne ñaami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ rãcana ñaama” ĩnare yiĩavariquẽnaami Dios —ĩnare yigotirũgũñuju.
To bajiro ĩnare ĩ yigotiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre ajitecoasujarã ĩna. To bajiri, “Jesús yere ajitirʉ̃nʉ sʉyare socase ñaja”, yigotiyujarã ĩna, ti vi rẽjarãre. To bajiro ĩna yijare, Tirano vãme cʉtigʉ ya vi, bueriavijʉ Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato vacõari, tocãrãcarʉ̃mʉne ĩnare gotimasiorũgũñuju Pablo. 10 Jʉa cʉ̃ma ĩnare gotimasio ñañuju ĩ. To bajiri Asia sitana, jud'io masa, to yicõari griego masa quẽne, mani ʉjʉ Jesús ĩ bajirere to yicõari, ĩ gotimasiorere Pablo ĩ gotisere ajijedicoasujarã ĩna. 11 Tirodore ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca yiĩoñuju Pablo. 12 To bajiri, Pablo ĩ masune rijaye cʉtirãre ĩ moaĩagʉ̃ vabetiboajaquẽne, sudi joeaye, to yicõari ĩna rʉjoa siariarorine Pablore ĩre moaĩaroticõari, juacoarũgũñujarã rijaye cʉtirã tʉjʉ. Tire ĩna juaejasere moaĩarãne, caticoarũgũñujarã. Masa ʉsʉrijʉ sãñarã vãtia quẽne, budicoarũgũñujarã.
Masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire, “Budiya”, Esceva rĩa ĩna yiboare
13 Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureacõari, vaja sẽnicudirimasa ñañujarã ĩna, ĩaĩañamanire Pablo ĩ yiĩorirodore. To yirũgũriarã ñari, “ ‘Jesús ĩ rotise rãca yaja yʉa’ mani yijama, quẽnaro manire cʉdirʉarãma vãtia”, gãmerã yiyujarã ĩna. To yirã ñari, “Pablo masare ĩ gotimasiorũgũgʉ̃, Jesús ĩ rotise rãca budiya”, yirũgũñujarã ĩna, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare.
14 To bajiro yirũgũñujarã jud'io masʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Esceva vãme cʉtigʉ rĩa. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã ĩna. 15-16 To bajiro yirũgũriarã ñari, vãti sãñagʉ̃ ĩ ñarivijʉre sãjaejacõari, “Jesús ĩ rotise rãca budiya”, yiboayujarã, masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire. To ĩna yirone,
—Jesúrema masiaja yʉ. Pablore quẽne ĩre masiaja. To bajiboarine mʉarema masibeaja —ĩnare yicõañuju vãti. To yigʉne, —Ĩnare quẽaña mʉ —yiyuju vãti, ĩ sãñagʉ̃re.
To ĩ yijare, ĩnare quẽacõari, ĩna sudire voreajeocõañuju. To ĩ yiriarã, cãmirori cʉticõari, sudi manane, ũmabudicoasujarã, ĩre rudiana. 17 Efeso macana, jud'io masa, to yicõari griego masa quẽne, to bajiro Esceva rĩa ĩna yiecorere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna. To yicõari, Jesús yere ĩna gotijama, rʉ̃cʉbʉose rãca gotiyujarã ĩna.
18 To yicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ bojabetire ĩna yirũgũrere masa ĩna ajiro rĩjorojʉa gotirã ejayujarã ĩna, “Tire tudiyibetirʉarãja yʉa” yirã. 19 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yiĩorimasa, ĩna ucariatutirire buerã ñañujarã gãjerãma. To bajiri ĩna buerũgũriatutirire juadicõari, soereayujarã ĩna, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa. Cincuenta mil ñaritiiri cõro vaja cʉti ñañuju titutiri. 20 To bajiri, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna.
21 To bajiro ti bajiro bero, ado bajiro yiyuju Pablo: “Macedonia sitanare, Acaya sitanare ĩacudigʉ varocʉ ñagʉ̃ja yʉ. To bajigʉne, Jerusalén macajʉre ejacoarʉcʉja yʉ. Ti macajʉre ñacõari, Roma vãme cʉti macajʉre quẽne ejacoarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Pablo. 22 To bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, Macedonia sitajʉre ĩ varoto rĩjoro, ĩre ejarẽmorãre, Erasto, to yicõari, Timoteore ĩnare cõañuju ĩ. Ĩjʉama, Asia sitajʉre ñacõañuju maji.
Efeso macagʉ Demetrio vãme cʉtigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩ yirʉare queti
23 Tirodore Jesús yere ajitirʉ̃nʉmena, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãjʉare bʉto jũnisiniñujarã, Efeso macana rĩne ñaboarine. 24 Demetrio vãme cʉtigʉ ñañuju. Masore bajigo ñagõre ĩna quẽnorio Artemisa vãme cʉtigore ĩna rʉ̃cʉbʉorivire bajiriviriaca cõme botisene quẽnocõari ĩsigʉ̃ ñañuju ĩ. Gãjerã quẽne, ĩ quẽnose ũnire quẽnorimasa ñañujarã ĩna. Tire quẽnorã ñari, tire ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjarũgũñujarã ĩna. 25 Ĩre bajiro moare cʉtirãre, to yicõari ĩre moabosarimasare quẽne jirẽoñuju Demetrio. Ĩ tʉ ĩna ejarone, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:
—Mani moase jairo vaja cʉtiaja ti. Tire manire ĩna moarotibetijama, ñie mana ñarʉarãja mani. Tire masiaja mʉa. 26 Pablo ĩ gotirũgũsere ajirũgũaja mani. “Masa ĩna quẽnorãma, rʉ̃cʉbʉoriarã me ñaama”, yigotirũgũami. To bajiro ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉrã, adi macana rĩne ñabeama. Asia sita ñaro cõrone ñarãma, ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉrã. 27 To bajiro ĩ yigoticõa ñajama, mani quẽnosere vaja yibeticõari, Artemisare sore rʉ̃cʉbʉorã ĩna ejarũgũrivijʉre ejabetirʉarãma ĩna. To yicõari, Asia sitana jediro, adi macarʉcʉro ñarã jediro, sore rʉ̃cʉbʉoboariarã sore rʉ̃cʉbʉobetirʉarãma yuja —ĩnare yigotiyuju Demetrio.
28 To bajiro ĩnare ĩ gotijare, ajijũnisinicõari, ado bajiro avasãñujarã ĩna:
—Mani ya maca, Efeso vãme cʉti macago ñaamo Artemisa. Ñamasugõ ñaamo —yiavasãñujarã ĩna.
29 To bajiro ĩna yiavasã ñarone, jãjarãbʉsa ĩna tʉjʉre rẽjacõari avasãrẽmoñujarã ĩna. To yiñarãne sĩgʉ̃ ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, Gayore, Aristarcore quẽne ĩnare ñejeñujarã. Macedonia sitana ñañujarã ĩna, Pablo rãcana. Ĩnare ñejecõari, ti macana ñajediro ĩna rẽjarũgũriarojʉ ĩnare juaásujarã ĩna. 30 “Ĩna rẽjarojʉ ĩnare juacoasujarã” ĩna yisere ajicõari,
—Ĩnare juavariarãre ñagõgʉ̃ vacʉ yaja —yiboayuju Pablo.
To ĩ yisere ajicõari, ĩre varotibesujarã gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãjʉa. 31 Gãjerã Pablo babarã, Asia sitana ʉjarã sĩgʉ̃ri, ti macare ejariarã, “Tojʉre vabeticõato” Pablore ĩre yire queti cõañujarã, “Ĩre ñiaroma” yirã.g 32 Tojʉre rẽjarã, rujajine tʉoĩamecʉcõañujarã ĩna. To bajiri, no ĩna bojarone ricatiri rĩne avasãcõa ñañujarã ĩna. “Tire yirã rẽjamʉ mani”, yimasibeticõañujarã. 33 To bajiro ĩna yiñarone, “Yʉare ñagõbosaya; manire quẽne rojose yiroma ĩna” yirã, ĩna yʉ Alejandro vãme cʉtigʉre ĩre turocavioyujarã jud'io masa. To ĩna yijare, “Avasãtʉjaya” yigʉ, ĩ ãmo rãca vãre vãre yiboayuju. 34 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, “Jud'io masʉne ñaami ĩ quẽne” ĩre yiĩamasicõari, jʉa hora cõro, ĩna jedirone avasãjedicõañujarã ĩna.
—Mani ya maca, Efeso vãme cʉti macago ñaamo Artemisa. Ñamasugõ ñaamo —yiavasã ñañujarã ĩna.
35 To ĩna yiñarone, ti macana ʉjʉ,
—To cõrone avasãtʉjaya —ĩnare yiyuju.
Ĩna avasãtʉjarone ado bajiro ĩnare gotiyuju:
—Ajiya mʉa, adi macana: Masa jedirone, “Artemisare sore rʉ̃cʉbʉoriavire, to yicõari, õ vecajʉ quedirujiadiriajʉre sore bajigo ruyurijʉ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorijʉre coderimasa ñaama”, manire yimasiama ĩna. 36 To bajiro ĩna yiñajare, rujajine yibesa. Quẽnaro tʉoĩacõari yiya. 37 Mani rʉ̃cʉbʉogore rujajine sore ĩna yibetiboajaquẽne, to yicõari rʉ̃cʉbʉoriaviayere ĩna juarudibetiboajaquẽne, ãnoare ĩnare ñejeayuja mʉa. 38 Demetrio, to yicõari, ĩ quẽnose ũnire quẽnorimasa quẽne, “Rojose yʉare yama” ĩna yirʉajama, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉre vajaro. Ĩna ñaama, tire yirimasama. 39 Gaje vãme mʉa ñagõrʉa tʉoĩajama, ʉjarã ĩna rẽjarojʉ vacõari, quẽnaro tire gotiroti ñaja. 40 “¿No yirã rujajine yimasiri mʉa?”, manire yisẽniĩarãma romano masa, mʉa avasãcõa ñajama. To bajiro manire ĩna yisẽniĩarone, “To bajiro ti bajijare, yibʉ yʉa”, ĩnare yigotimasibetirʉarãja mani. To bajiri, “Rujajine mʉa yicudire vaja, rojose tãmʉorʉarãja mʉa” manire yiroma —ĩnare yiyuju ʉjʉ. 41 To yigotigajanocõari, —Mʉa ya virijʉ tudiasa —ĩnare yiyuju ĩ.
g 19:31 Efeso vãme cʉti macama, Asia sitajʉre ñarimaca ñañuju.