20
Macedonia sitanare, Grecia sitanare quẽne Pablo ĩ goticudire
To bajiro ĩna yiriaro bero, “Ado bajiro ñarʉarãja mʉa” ĩnare yigotirʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare jirẽoñuju Pablo. To yigajanocõari, ĩnare vare goti, vacoasuju ĩ, Macedonia sitajʉ vacʉ. Ti sitajʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, bʉtobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire ĩnare goticudiyuju. To yicõari, Grecia sitajʉ vacoasuju ĩ. Ti sitajʉ ejacõari, idiarã muijua ñañuju ĩ. To bajiñaboa, Siria sitajʉre varʉaboayuju. Jud'io masa ĩre ĩna sĩarʉasere ajicõari, vabesuju. To bajiri, “Macedonia sitare rẽtoarʉcʉja yʉ, Efeso macajʉ vacʉ”, yitʉoĩañuju Pablo. Ĩre baba cʉti vacana ado bajiro vãme cʉtirã ñacama ĩna: Berea vãme cʉti macagʉ, Pirro macʉ Sópater vãme cʉtigʉ ñacami. To bajicõari, Segundo, Aristarco ñacama Tesalónica macana. Derbe vãme cʉti macagʉ Gayo quẽne ñacami. T'iquico, Trófimo, to yicõari, Timoteo ñacama ĩna Asia sitana.h Troas vãme cʉti macajʉ vana, yʉa rĩjoro vacoacama ĩna, tojʉ yʉare yuroana. Boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani bariarʉ̃mʉri bero, vacajʉ yʉa, Filipos vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñariarã, Troas macajʉare vana, cojomocãrãcarʉ̃mʉ bero, ejacajʉ yʉa, ti macajʉre. Ti macajʉ yʉare yuyuma rĩjoro vacana. Ĩna rãca cojomo cõro, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉa.
Troas macanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ gotire queti
Sábado rãiorijʉ rẽjacajʉ yʉa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. “Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosarere tʉoĩarã, ʉye ocore idi, to yicõari, pan ba, yirũgũrʉarãja mʉa” Jesús ĩ yiroticũre ñajare, tire yirʉarã rẽjacajʉ yʉa. Yʉa baroto rĩjoro, Jesús ocare ĩnare gotimasiocami Pablo. Busurijʉ varocʉ ñari, goticõa ñacami. Ĩ gotiñaro rĩne, ñami gʉdareco ejacoacajʉ. Idiatuti cʉtivi ñacajʉ yʉa rẽjacativi. To bajiri tʉsaritutijʉre ñacajʉ yʉa. Jairo sĩabusuore ñacajʉ ti. Mame bʉcʉagʉ Eutico vãme cʉtigʉ, yʉa rãca ñacami. Ĩaburiasojejʉre rujicõari, cãnijuriarujicami. To bajica yigʉ, quedijasĩacoacami. To bajiri rijar'ire tʉ̃avʉ̃mʉoboa yicõacama. 10 To ĩna yisere ĩacõari, rujiadicami Pablo. Rujiejacõari, ĩre tʉ̃avʉ̃mʉogʉ̃ne, jabariocami. To yigʉne,
—Ĩaʉcabeticõaña. Rijayayibeami —yʉare yicami.
11 To yicõari, mʉjacoacami quẽna. Jesús ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, bare ũmato bacami. To yicõa, gotirũtuacʉne gotibusuocoacami. To ĩ yigajanoro bero, vacoacajʉ yʉa. 12 Ti macana, variquẽnarãne Euticore ĩre tʉ̃acoacama ĩna, Pablo ĩ catior'ire.
Mileto macajʉre Pablo ĩ vare queti
13 Maane Pablo ĩ varoto rĩjoro, cũmuane Aso macajʉ vacajʉ yʉa, “Tojʉ yʉre sãrʉarãja mʉa” ĩ yijare. 14 Aso macajʉ yʉa ejaro bero, maajʉ vadicõari, ejacami. Ĩ ejaro bero, Mitilene vãme cʉti macajʉ ĩre sãvacajʉ yʉa. 15 Ti macajʉ yʉa ejabusuocatirʉ̃mʉre Qu'io vãme cʉtiyoa cãnamuñarore ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ, Samos vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ vana, Mileto vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. 16 Asia sitajʉre yoaro ñarʉabecʉ ñari, “Efeso macare rẽtocoarʉarãja mani”, yicami Pablo. Jerusalénjʉre Pentecostés boserʉ̃mʉ rĩjoro ejarʉagʉ ñari, guaro varʉacami.
Efeso macanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ gotitʉsare queti
17 Mileto macajʉre ñacõari, Efeso macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre jigʉ, ĩnare ucacõacami Pablo. 18 Ĩ jicõarã ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare goticami Pablo:
—Mʉa tʉjʉ ejasʉogʉ, quẽnaro yʉ yirũgũcatire bajirone yʉ yicõa ñasere masiaja mʉa. 19 Mani ʉjʉ Jesús ĩ bojasere yʉ yijama, yʉ masune tʉoĩacõari, yigʉ me yirũgũcajʉ yʉ. Yʉ yarã jud'io masa yʉre ĩna sĩarʉajare, bʉto rojose tãmʉocajʉ yʉ. Cojo vãme me rojose tãmʉocõari, otirũgũcajʉ yʉ. 20 Mʉa rẽjarivirijʉ, to yicõari mʉa ya virijʉre quẽne, yʉre ĩna sĩarʉasere güibecʉ, mʉare ejarẽmorʉ, yʉ masiro cõro Dios ocare mʉare gotimasiorũgũcajʉ yʉ. 21 Jud'io masare, to yicõari, jud'io masa me ñarãre quẽne, “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja. To yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine rojose yʉa yisere Dios ĩ masiriojare, ĩ rãca quẽnaro ñaja yʉa’ yitʉoĩaña”, mʉare yigotirũgũcajʉ yʉ. 22 Esp'iritu Santo yʉre ĩ rotise rãca, Jerusalén macajʉ vacʉ bajiaja yʉ. Tojʉ yʉre bajirotire masibetiboarine, bajiaja yʉ. 23 To bajiboarine masiaja yʉ, bajigʉjʉma. Tocãrãca macari yʉ ejaro, Esp'iritu Santo ado bajise yʉre gotirũgũami: “Tubibe ecorʉcʉja mʉ. To yicõari, gajeye rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, yʉre yigotirũgũami. 24 Tire tʉoĩaboarine, yʉ bajirotire güibeaja yʉ. Ñamasuse me ñaja ti. Ado bajisejʉa ñaja ñamasuse: Masare Dios ĩ maisere quẽnase quetire mani ʉjʉ Jesús yʉre ĩ gotiroticatire tire yijeocõarʉaja yʉ.
25 Dios ĩ bojarore bajiro Jesúre ajitirʉ̃nʉrere mʉare gotimasio gajanocõaja yʉ. To bajiri yʉre tudiĩabetirʉarãja mʉa. 26-27 Quẽnaro yʉre ajiya mʉa: Güibecʉne, jediro Dios ĩ bojaro cõrone mʉare gotijeocõacajʉ yʉ. To bajiri, “Pablo, quẽnaro yʉare ĩ gotibeticati sʉori rojose tãmʉoaja yʉa”, yibetirʉarãja mʉa. 28 “Rojosere yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. Mʉa rãcanare ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rijabosayumi Jesús, “ ‘Yʉ yarã ñaama’ yiĩato Dios” yigʉ. To bajiri, Esp'iritu Santo mʉare ĩ roticũriarore bajirone quẽnaro ĩnare ũmato ñarũgũrʉarãja mʉa. 29 Yʉ vaveoro bero ejarʉarãma gãjerã, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitorimasa. Mʉa ñaro vatoajʉre ejacõari, ĩna gotitose sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojose tãmʉorʉarãma mʉa rãcana. 30 Mʉa quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã ñaboarine, “To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja ti”, yisocarʉarãja mʉa sĩgʉ̃ri, “Yʉajʉare ajisʉyato ĩna” yirã. 31 To bajiro bajiroti ti ñajare, “Rojose yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. Tocãrãcʉrene, idia cʉ̃ma tire mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, ʉ̃mʉari, to yicõari ñamire quẽne. Tire mʉare gotiñagʉ̃ne, sĩgʉ̃ri mʉa bajirotire tʉoĩacõari, cojoji me otisʉtiritirũgũcajʉ yʉ.
32 To bajiro mʉare yirũgũcacʉ ñari, “Ĩnare ĩatirʉ̃nʉña”, yisẽniaja yʉ, Diore. Mʉare ĩamaicõari, quẽnaro Dios ĩ yisere, to yicõari mʉare yʉ gotimasiocatire quẽne tire masiritibetirʉarãja mʉa. Tire mʉa masiritibetijama, Jesúre bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuarʉarãja mʉa. To yicõari, Dios rĩa ñari, mʉa rijato berojʉ ĩ gotiriarore bajirone ĩ ñarojʉre quẽnaseayere bʉjarʉarãja mʉa. 33 Dirʉ̃mʉ ũnone gãjerã ĩna cʉosere gãjoare, sudire ĩnare sẽnigõjanabiobetirũgũcajʉ yʉ. 34 Yʉ masu moacõari, yʉ bojasere, yʉ rãcana ĩna bojasere quẽne tire vaja yirũgũcajʉ yʉ. Tire masiaja mʉa. 35 To bajiro yʉ yijama, “Mani bojasere, to yicõari, maioro bajirã ĩna bojasere ĩnare vaja yiĩsirʉarã, quẽnaro moarũgũroti ñaja” yigʉ, yicajʉ yʉ. Ti ũnire ado bajiro manire gotimasioñuju mani ʉjʉ Jesucristo: “Ĩsiecocõari, ĩ variquẽnaro rẽtoro variquẽnagʉ̃mi gãjerãre ĩ ĩsijama”, manire yigotiyuju Cristo. To bajiri, tire masiritibeticõaña mʉa —ĩnare yigoticami Pablo, Efesoana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre.
36 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩna rãca gʉsomuniari tuetucõari, “Diore sẽnito mani”, ĩnare yicami Pablo. 37 To ĩ yigajanoro bero, otirãne Pablore ĩre jabario, usu, yicama ĩna. 38 “Yʉre tudiĩabetirʉarãja mʉa” ĩ yijare, bʉto sʉtiriticama ĩna. To bajirã ñari, cũmua yʉa vasãjavatojʉ yʉare ĩasʉyaejocama ĩna.
h 20:4 Macedonia sitajʉ ñacõari, Pablo rãcanare ĩarí ñari, “Adocãrãcʉ ñacama”, yiucayumi Lucas. To yicõari, ĩ rãca varí ñari, “Bajicajʉ yʉa”, yiucayumi.