6
Masa, cinco mil ñarãre Jesús ĩ bare ecare queti
(Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Lc 9.10-17)
To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira gajejacatʉajʉajʉ yʉare ũmato jẽacami Jesús. Gaje vãme, Tiberias vãme cʉticajʉ tira. “Dios macʉne ñaja yʉ” yigʉ, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiorũgũsere ĩacõari, jãjarã masa ĩre sʉyarũgũcama ĩna. Gajejacatʉajʉ ejacõari, burore yʉare ũmato majacõari, rujicami Jesús. Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa yʉa quẽnorotirʉ̃mʉ cõñacajʉ. To bajiri jãjarã masa Jesúre ĩre sʉyarũgũrã ĩna vadore ĩacõari, ado bajiro Felipere ĩre yicami Jesús:
—Ĩnare ecarʉarã, ¿nojʉ bare vaja yirãti mani? —ĩre yicami.
“Ado bajiro yirʉcʉja yʉ” yimasiboarine, “ ‘Mʉ ejarẽmose rãca ecamasicõarʉarãja’ Felipe yʉre ĩ yicʉdiro ajigʉsa” ĩre yigʉne, yicõañumi Jesús. To bajiro ĩ yijare ado bajiro ĩre yicʉdicami Felipe:
—Doscientos gãjoatiiri rãca vaja yiboarine, ĩnare ecajeomasibetiborãja mani —Jesúre ĩre yicami.
To ĩ yirone, yʉa rãcagʉ, Pedro bedi Andrés vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre yicami:
—Sĩgʉ̃ daquegʉ, cojomo cõro pan cebada vãme cʉtise, to yicõari, jʉarã vaire cʉoboami, bajigʉjʉma. Masa jãjarã ĩna ñajare, tĩjariaro manimasucõaja ti —Jesúre ĩre yicami Andrés.
10 To bajiro ĩ yirone,
—Masare ĩnare rujirotiya —yicami Jesús.
Tojʉre tatũcuro ñacajʉ. To bajiri, ta joejʉ rujicama. Cinco mil ʉ̃mʉa ñacama ĩna.b 11 Ĩna rujijediro ĩacõari, pan daquegʉ ĩ baborotirene juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnacami Jesús. To yicõari ĩ buerãre yʉare ĩsicami, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Vaire quẽne, to bajirone yicami. Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõacama. 12 Ĩna bagajanoro ĩacõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Ĩna barʉasere juarẽoña. Bajirearobe tijʉma —yʉare yicami Jesús.
13 To bajiro yʉare ĩ yijare, cebada vãme cʉtise cojomo cõro pan ñaboarere yʉa juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ. 14 To bajiro ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩoro ĩacõari, ado bajiro yicama masa:
—Diore gotirẽtobosarimasʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadicõari, manire rotirocʉne ñaami —Jesúre ĩre yicama masa.
15 To bajiro ĩna yijare, “Yʉ bojabetiboajaquẽne, yʉre ãmivacõari ʉjʉ yʉre cũrʉama” yimasicõari, ĩ sĩgʉ̃ne buro joejʉre majacoacami Jesús.
Oco joene Jesús ĩ vare queti
(Mt 14.22-27; Mr 6.45-52)
16 Ti rãioato ĩacõari, ʉtabʉcʉrare rojaejacajʉ yʉa, Jesús buerimasa. 17 Rojaeja, cũmua vasãja jẽacajʉ yʉa, gajejacatʉajʉ Capernaum vãme cʉti macajʉ vana. Ti rẽtiacoaboajaquẽne, ejabeticõacami Jesús. 18 To yʉa bajijẽarũtuatone, bʉto mino vacajʉ. To bajica yiro, bʉto sabetʉocõacajʉ ti. 19 Cinco o seis kilómetros cõro yʉa jẽatʉsatone, yʉa tʉjʉ oco joene vadicami Jesús. Oco joene ĩ vadire ĩarãne, ʉcacajʉ yʉa. 20 To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Güibesa. Yʉne ñaja —yʉare yi vadicami Jesús.
21 To bajiro yʉare ĩ yijare, variquẽnarãne, ĩre sãcajʉ yʉa. Ĩre yʉa sãrirĩmarone jẽaejacoacajʉ yʉa yuja.
Jesúre masa ĩna macare queti
22-24 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ tujacana, cũmuane yʉa ĩ buerã Jesús ĩ manone yʉa jẽasere ĩacama ĩna. To bajiri gajerʉ̃mʉ yʉa tudijẽaejabetore ĩacõari, Jesúre quẽne ĩre ĩabeticõari, Tiberias macana ĩna ejase cũmune jẽaejayuma, Capernaum vãme cʉti macajʉ, Jesúre macarã.
“Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti
25 Yʉare ĩabʉjacõari, ado bajiro Jesúre yisẽniĩacama ĩna:
—Gotimasiorimasʉ, ¿Divato adore ejari mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
26 To bajiro ĩna yisẽniĩasere ajicõari:
—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Ĩaĩañamanire yʉ yiĩosere ĩari, “To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyaroti ñaja” yirã me yʉre macasʉyaja mʉa. “Quẽnaro baʉsʉcʉtiriarojʉ bare ecagʉ ñaami” yirã ñari, bajiaja mʉa. 27 Bare mʉa bojamasusejʉama yoaro meacane mʉare jediveocoatoja ti. To bajiri mʉa barotire tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Gajeye barere bajiro bajise ñaja, Dios ĩ roticõacacʉ yʉre ajitirʉ̃nʉrãre yʉ ĩsisema. Jedibetirʉaroja tima. “ ‘Tire ĩsimasiami’ yʉre yimasiato ĩna” yigʉ, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorũgũrotire yʉre ʉjocami Dios. To bajiri, bare jedibetijʉare bojarã, Dios ĩ bojasere yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús.
28 To bajiro ĩ yijare, ĩre sẽniĩacama ĩna:
—¿No bajiro yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩacama.
29 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús:
—Dios ĩ cõacacʉre yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere bojaami Dios —ĩnare yicami Jesús yuja.
30 To bajiro ĩ yijare,
—¿Ñie ũnire Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉare yiĩorʉcʉada mʉ, tire ĩacõari “Yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yʉare yigʉ? 31 Mani ñicʉa ñamasiriarã yucʉ́ manojʉ ñacudirã, maná vãme cʉtisere bamasiñujarã ĩna. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Tʉoĩasaque: “Bare Dios ĩ ñaroayere manire ecagʉ yivẽjañumi”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire —Jesúre ĩre yicama. To bajiro ĩna yijama, “Moisés ñamasir'i sʉorine bajiriaroja ti” yirã yicama.
32 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:
—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Moisés ñamasir'i me Dios ĩ ñaroayere barere ĩnare cõacami. Yʉ jacʉne ñaami ĩ ñaroayere barere ĩnare cõacacʉma. To bajirone bajiaja pan quẽnamasusere quẽne. Tire mʉare cõami Dios. 33 Tire mʉa bajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa.
34 To bajiro ĩ yirone,
—To yijama, pan quẽnamasusere yʉare ecarũgũma mʉ —ĩre yicama ĩna yuja.
35 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja:
—Yʉne ñaja pan quẽnamasuse Dios ĩ cõase. To bajiri, no bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, baʉsʉcʉtirũgũgʉ̃re bajiro bajigʉmi. To bajiri, disejʉane Dios ĩ ejarẽmose ĩre rʉyabetirʉaroja. 36 To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, yʉre ĩarã ñaboarine. Jẽre tirene mʉare gotiboabʉ yʉ. 37 No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã ñaama. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Mʉre bojabeaja”, ĩre yibetirʉcʉja yʉ. 38 Adojʉre vagʉ, yʉ bojasere yirʉ me rujiadicajʉ yʉ. Yʉ jacʉ ĩ bojasejʉare yirʉ, vadicajʉ yʉ. 39 Ado bajiro bojaami yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ: Ĩ sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, ñatʉsarirʉ̃mʉre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vasere bojabeami. Ĩ tʉjʉ ĩna ñasejʉare bojaami.c 40 No bojagʉ, “Dios macʉ ñaja mʉ” yʉre yimasicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Dios ĩ catisere ĩ cʉosere bojaami yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús.
41 “Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ” Jesús ĩ yisere ajicõari, ñagõjaicama jud'io masa ʉjarã. 42 Ado bajiro gãmerã yicama:
—¿Adi macagʉ, José macʉ me ñatique? Ĩ jacʉre, ĩ jacore quẽne masiaja mani. To bajigʉ ñaboarine, “Dios ĩ ñarojʉ rujiadicajʉ yʉ”, manire yisocaboami —gãmerã yicama ĩna.
43 To bajiro ĩna gãmerã yiñajare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:
—Yʉre ñagõmacabesa mʉa. 44 Yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã rĩne ñaama yʉre ajitirʉ̃nʉrã. Ñatʉsarirʉ̃mʉ ĩnare catiorʉcʉja yʉ. 45 Diore gotirẽtobosariarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona ĩna bajirotire yirã, gotirã ado bajiro ucayuma ĩna: “Dios ĩ masise sʉorine masirʉarãma ĩna jedirone”, yiucayuma ĩna. To bajiri yʉ jacʉ ĩ masise sʉorine yʉ bojarore bajirojʉare tʉoĩavasoacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma.
46 Masʉ, nijʉane yʉ jacʉre ĩagʉ̃ maami. Yʉ sĩgʉ̃ne ĩ tʉjʉre rujiadicacʉ ñari, ĩre ĩacacʉ ñaja yʉ. 47 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. 48 Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ. 49 Mʉa ñicʉa yucʉ́ manojʉ maná vãme cʉtisere bare, Dios ĩ cõarũgũrere barũgũriarã ñaboarine bajireajedicoasuma ĩna. 50 Yʉrema, pan quẽnamasusere bajiro bajigʉre, masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, bajireacoaboarine, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna. 51 Yʉne ñaja pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ Dios ĩ cõacacʉma. No bojarã yʉre barã ĩna rijato berojʉ, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, ĩnare rijabosarʉcʉja yʉ —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús.
52 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yicama ĩna:
—¿No bajiro ĩ rujʉre manire ecariquĩda ĩ? —gãmerã yicama ĩna.
53 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:
—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉre, Dios ĩ roticõacacʉre, yʉ rujʉre mʉa babetijama, yʉ ri'ire quẽne mʉa idibetijama, mʉa rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere cʉobetirʉarãja mʉa. 54 No bojagʉ yʉ rujʉre bagʉ, yʉ ri'ire idigʉ ñaami Dios ĩ catisere cʉogʉ. To bajicõari, ĩ rijato berojʉ ñatʉsarirʉ̃mʉre tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉcʉmi. 55 Yʉ rujʉ ñaja bare ñamasuse. To bajicõari, yʉ ri'i ñaja idire ñamasuse. 56 To bajiri yʉ rujʉre bacõari, yʉ ri'ire idigʉma, yʉ rãcagʉ ñagʉ̃mi. Yʉjʉa quẽne, ĩ rãcagʉ ñaja yʉ. 57 Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ catirere cʉogʉ ñaami. To bajiri ĩ sʉorine catiaja yʉ. To bajirone bajirʉcʉmi yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ quẽne. Yʉ sʉorine ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. 58 To bajiri pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ, Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ ñaja yʉ. Yʉma mʉa ñicʉare õ vecaye bare Dios ĩ cõare maná vãme cʉtisere bajiro bajigʉ me ñaja. Mʉa ñicʉa, maná vãme cʉtisere bariarã ñaboarine, bajireajediyuma ĩna. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.
59 Ado bajiro ĩ gotimasio ñajama, Capernaum vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivijʉ ñacõari, ĩnare gotimasiocami Jesús.
“Yʉ ocare ajitirʉ̃nʉgʉ̃rema, ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsirʉcʉja”, Jesús ĩ yire queti
60 To bajiro ĩ gotisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyarã, ado bajiro gãmerã yicama ĩna:
—To bajiro ĩ yigotimasiose, no bajiro yimasiriaro maja. Tire ajivariquẽnagʉ̃ magʉ̃mi —gãmerã yicama ĩna.
61 To bajiro ĩna gãmerã yisere masicõacami Jesús. To bajiri, ado bajiro ĩnare yicami:
—To bajiro mʉare yʉ yigotimasiosere ajitebesa mʉa. 62 “Riojo me yami” mʉa yitʉoĩajama, Dios ĩ roticõacacʉ õ vecajʉ yʉ vadicatojʉre quẽna yʉ tudimʉjatore ĩacõari, “Riojo yiyumi”, yitʉoĩaboarʉarãja mʉa. 63 “Yʉ rujʉre ĩna base sʉorine, ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, Dios ĩ catisere cʉorʉarãma masa” yʉ yijama, yʉ rujʉre yigʉ me yaja yʉ. Yʉre masa ĩna ajitirʉ̃nʉsejʉare yigʉ yaja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema Esp'iritu Santore ĩnare cõarʉcʉja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ. 64 To bajiro yʉ yigotisere, “Socʉ yami”, yitʉoĩaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús.
Rẽmojʉne, “Ĩna ñarʉarãma ‘Socʉ yami’ ” yʉre yitʉoĩarã, to yicõari, “Ĩ ñarʉcʉmi yʉre ĩsirocarocʉ” yimasigʉ̃ ñari, to bajiro ĩnare yicami.
65 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiquẽnocami:
—“Yʉre sʉyarã sĩgʉ̃ri, ‘Socʉ yami’, yʉre yitʉoĩaama” yimasigʉ̃ ñari, “Ñimarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã maniborãma, yʉ jacʉ sʉorine quẽnasejʉare ĩna tʉoĩavasoabetijama”, mʉare yibʉ yʉ. To bajiri yʉ jacʉ sʉorine quẽnasejʉare tʉoĩavasoarã me ñari, “Socʉ yami”, yʉre yaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús.
66 To bajiro ĩ yisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyaboacana ĩre cãmotadicõari, jʉaji ĩ rãca vacudibeticama ĩna yuja. 67 To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús:
—¿Mʉa quẽne, “Ĩre cãmotadito mani”, yʉre yitʉoĩati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami.
68 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdicami Pedro:
—Ñimʉjʉa mʉre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Yʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉare mʉ ĩsisere gotiaja mʉ. 69 Mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa. “Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ”, mʉre yimasiaja yʉa —Jesúre ĩre yicami Pedro.
70 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Mʉarema, ¿jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre yʉne mʉare bese juabeticati yʉ? To yʉ yicana mʉa ñaboajaquẽne, mʉa vatoare ñaami sĩgʉ̃ vãtia ʉjʉre cʉdigʉ —yʉare yicami Jesús.
71 To bajise ĩ yijama, Simón macʉ Judas Iscariotere yigʉ yiyumi Jesús, yʉa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro rãcagʉ ñaboarine, ĩre ĩsirocarocʉ ĩ ñajare.
b 6:10 Rĩamasare, rõmiare cõmenane, ʉ̃mʉa bʉcʉrã rĩrene ĩna cõjama, cinco mil ñañujarã ĩna. c 6:39 Ñatʉsarirʉ̃mʉre ĩ yijama, adi macarʉcʉro ti jediro tudiejacõari, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉre yigʉ yiyuju Jesús.