7
Jesús bederã ñaboarine, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti
To bajiro ĩ yiro bero, quẽna Galilea sitajʉ yʉare ũmato vacudicami Jesús. Judea sitajʉ ñarʉabeticami, ti sitana jud'io masa ʉjarã ĩre ĩna sĩarʉajare. Yucʉ́ manojʉ ĩna ñicʉa ĩna ñacudimasirere tʉoĩariarʉ̃mʉri, Enramadas vãme cʉti boserʉ̃mʉ cõñacajʉ. To bajiri, Jesús bederã ado bajiro ĩre yicama:
—Judea sitajʉ mʉre sʉyaboacana, jãjarã ñarãma. To bajiri adojʉre tujabesa. Tojʉane tudicoasa mʉ, ĩna quẽne, “Ĩaĩañamanire mʉ yiĩorũgũsere ĩato ĩna” yigʉ. No bojagʉ, jãjarã masa ĩre ĩna ĩamasirotire ĩ bojajama, masa mojoroaca ñarojʉre yiĩocudibecʉmi. Ĩaĩañamanire yiĩomasigʉ̃ ñari, jãjarã ĩna ñarojʉare yiĩoaya mʉ —ĩre yicama ĩna, Jesús bederã.
Jesús bederã ñaboarine, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, ĩre yitʉoĩarã me ñacama. To bajiri ado bajiro ĩnare yicami Jesús:
—Judeajʉ yʉ varoti ejabeaja maji. No bojarirʉ̃mʉ mʉa vajama, mʉarema quẽnacõaja. Diore ajimena mʉa ñajare, mʉare ĩatemenama. Yʉrema ĩateama ĩna, “Mʉa yirũgũse, rojose ñaja ti” ĩnare yʉ yijare. Enramadas boserʉ̃mʉ ĩarã vasa mʉama. Yʉrema, yʉ varoti ejabeaja maji —ĩ bederãre yicami Jesús.
To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Galilea sitajʉre ñacõacajʉ yʉa maji.
Enramadas vãme cʉti boserʉ̃mʉre Jesús ĩ gotimasiore queti
10 Ĩ bederã ĩna vato bero, Jesús quẽne, Enramadas boserʉ̃mʉ ũmato ĩagʉ̃ vacami. To bajiboarine, yayioroaca yʉare ũmato ejacami. 11 To ñacama jud'io masa ʉjarã quẽne. Ĩre macaboacama.
—¿Nojʉ ñati ĩ? —yicudiboacama.
12-13 Tirʉ̃mʉrire jãjarã masa Jesúre ñagõjai ñacama ĩna. Sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama:
—Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi —yicama ĩna.
Gãjerãjʉama:
—Quẽnaro yigʉ me ñagʉ̃mi. Masare yitogʉ ñagʉ̃mi —boca yicama. Ʉjarãre güirã ñari, ĩna masune yayioroaca gãmerã ñagõcõa ñacama ĩna, Jesúre gõjarã.
14 Enramadas boserʉ̃mʉ ĩna yi gʉdareco cʉtiato, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjacõari, masare ĩnare gotimasiocami Jesús yuja. 15 Ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibeticama jud'io masa ʉjarã:
—Buebetir'i ñaboarine, ¿no yigʉ to bajise gotimasiomasiati ĩ? —yicama ĩna.
16 To bajiro ĩna yisere masicõari,
—Yʉ gotimasiosema yʉ ye me ñaja. Yʉre cõacacʉ ye ñaja ti. 17 Dios ĩ bojasere mʉa yirʉajama, “Dios ĩ yerene gotimasioami”, yimasiborãja mʉa. 18 No bojagʉ no ĩ tʉoĩasene gotigʉma, masa quẽnase ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉmi. No bojagʉ ĩre cõacacʉre Diore masa quẽnase ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉma, riojo masune gotigʉ ñagʉ̃mi. Ñie ũnijʉare masare ĩnare yitobecʉmi.
19 ¿Moisés ñamasir'i Dios ĩ rotimasirere mʉare cũbesujarique ĩ? Tire cʉorã ñaboarine no bojagʉ mʉa vatoare Dios ĩ rotimasirere cʉdijeogʉ maami. Rojose yʉ yibetiboajaquẽne yʉre sĩarʉaja mʉa —masare yicami Jesús.
20 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna masa:
—Vãti mʉ ʉsʉjʉre sãjacõari, rojose mʉre yitogʉ yigʉmi. Ñimʉjʉa mʉre sĩarʉagʉ magʉ̃mi —ĩre yicama ĩna, Jesúre.
21 To bajiro ĩna yijare,
—Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ rijagʉre yʉ catioro ĩacõari ĩaʉcacajʉ mʉa, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne moami” yiĩaterã. 22 Moisés ñamasir'i sũcacare circuncisión yirere mʉare rotiyumi ĩ. Ĩ masu me tire rotisʉoyumi. Jẽre ĩ ñicʉajʉne to bajirone yicoadimasiñujarã ĩna. To bajiro rotimasire ñajare, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, sũcare circuncisión yaja mʉa. 23 Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere cʉdirã ñari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne sũcare circuncisión yaja mʉa. Yʉjʉarema ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne sĩgʉ̃ rijagʉre yʉ catiojama, ¿no yirã yʉre jũnisiniati mʉa? 24 Ñie manone rujajine quẽnaro tʉoĩabetiboarine, “Rojose ĩre ñaja”, yʉre yibesa mʉa. “Rojose ĩre ñaja” mʉa yijama, quẽnaro tʉoĩa rĩjoro yicõari, “Rojose ĩre ñaja”, yʉre yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús, masare.
“Dios ĩ ñarojʉre vadicacʉ ñaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti
25 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Jerusalén macana sĩgʉ̃ri ĩna masune gãmerã sẽniĩacama ĩna:
—¿Sĩarʉarã, ĩna macagʉ me ñaruyuati ĩ? 26 Ado mani jediro rĩjorojʉare ñagõñaami ĩ. To ĩ bajiboajaquẽne sĩgʉ̃ ĩre boca yimatagʉ maami. Adoana ʉjarã, “Cristo Dios ĩ cõagʉ̃, mani ʉjʉ ñagʉ̃mi ĩ”, ¿yitʉoĩarãda ĩna? 27 “Ti macagʉ vayumi”, yimasiaja mani. Cristorema, “Ĩ ejaro, ‘Toagʉ vayumi’ yimasibetirʉarãja mani”, yiadire ñaja —ĩna masune gãmerã yicama ĩna, Jerusalén macana sĩgʉ̃ri.
28 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ gotimasio ñacacʉ, oca tutuase rãca ñagõcami Jesús yuja:
—Yʉre ĩacõari, “Ti macagʉ ñaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. To bajiro mʉa yitʉoĩajama, yʉre cõacacʉre riojo yigʉre masibeaja mʉa. 29 Yʉma ĩre masiaja. Ĩ cõacacʉne ñaja yʉ. Ĩ ñarojʉne vadicajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús.
30 To bajiro ĩ yijare, bʉto ĩre ajijũnisinirã ñari, ĩre ñiarʉaboacama ĩna, jud'io masa ʉjarã. To bajiboarine ĩre ñiamasibeticama ĩna, “To cõrone ñiaecorʉcʉmi” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejabetijare. 31 Gãjerãma jãjarã ĩre ajitirʉ̃nʉcama ĩna. To bajiri ado bajiro yicama ĩna:
—Cristo, Dios ĩ cõar'i ñagʉ̃mi ãni. No bojagʉ ĩ rẽtoro ĩaĩañamanire yigʉ manirʉcʉmi —yicama ĩna, ĩre ajitirʉ̃nʉrã.
Jesúre ĩre ñiarʉarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ĩna ejare queti
32 Masa Jesús ĩ bajisere yayioroaca ĩna gotiro ajiyuma fariseo masa. To bajiri, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare Jesúre ĩre ñiarotiyuma ĩna, paia ʉjarã quẽne. 33 Ĩna ejaro ĩacõari ado bajiro yicami Jesús:
—Yʉre cõacacʉ tʉjʉ quẽna tudiarʉcʉja yʉ. To bajiri yoaro meaca adore masa tʉjʉre ñarʉcʉja yʉ. 34 Yʉre macarʉarãja mʉa. To bajiboarine yʉre bʉjabetirʉarãja mʉa. Yʉ ñarojʉre no bajiro yi vamasibetirʉarãja mʉa —masare ĩnare yigoticami Jesús.
35 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, jud'io masa ʉjarã ĩna masune gãmerã sẽniĩacama ĩna:
—¿Nojʉre variquĩda ĩ, ĩre mani bʉjabetirotojʉrema? Mani ñaro sojʉajʉ vacõari griego masa rãca vʉsarã tʉjʉ varʉ yigʉmi, ĩ yijama. Tojʉre vacõari, gãjerã masare, o mani yarãre gotimasiogʉ̃ varʉ yigʉmi, ĩ yijama. 36 “Yʉre macaboarine yʉre bʉjabetirʉarãja mʉa. To bajicõari yʉ ñarojʉre vamasibetirʉarãja mʉa” ĩ yijama, ¿no yire ũnire yati ĩ? —gãmerã yiñagõcama ĩna.
“Masa Diorãca quẽnaro ñarʉarã, ado bajiro bajirãma”, Jesús ĩ yire queti
37 Masa manojʉ ĩna ñicʉa ĩna ñacudimasirere tʉoĩatʉsariarʉ̃mʉ, tirʉ̃mʉ ñacajʉ rujarʉ̃mʉ masuma. Tirʉ̃mʉre vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, oca tutuase rãca ñagõcami Jesús:
—Sĩgʉ̃ ĩ oco idirʉajama, oco sẽnigʉ̃mi. Tire bajirone, no bojagʉ Diore ĩ masirʉajama, yʉ tʉjʉre vadicõari ĩre yʉ catiorotire sẽnigʉ̃ ejato ĩ. 38 Ajiya mʉa. Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema, “Ĩna ʉsʉrijʉ oco masare catiose, riagare bajiro ũmayucõa ñarʉaroja, ‘Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrãjaro’ yiro”, yigotiaja Dios oca —masare ĩnare yigoticami Jesús.
39 To bajiro ĩ yijama, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩna ʉsʉrijʉre, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ejacõari quẽnaro ĩnare ejarẽmocõa ñarũgũrʉcʉmi, ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõari, Diorãca quẽnaro ñaronare” yigʉ yicami Jesús. Õ vecajʉre, quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoriajʉjʉre Jesús ĩ tudiejabetijare, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore adi macarʉcʉrore Jesúre ajitirʉ̃nʉcanare cõabesumi Dios maji.
Ricatiri rĩne masa ĩna tʉoĩare queti
40 Jesús ĩ ñagõsere ajicõari, sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama:
—Diore ĩre gotirẽtobosarimasa, Dios ocare ucarã, “To bajirʉcʉmi” masa ĩna yiucamasir'i masune ñaami —yicama ĩna, sĩgʉ̃ri.
41 Gãjerãjʉama ado bajiro yicama ĩna:
—Cristo, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i masune ñacõaami —yicama ĩna.
Gãjerãma ado bajiro yicama:
—Cristo me ñaami. No bajiro yigʉ, Galileagʉne Cristo ñabecʉmi. 42 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotijama, ado bajiro yaja: “Ʉjʉ David ñamasir'i jãnerabatia jãnami ñarʉcʉmi Cristo. To bajiri David ñamasir'ire bajirone Belén macagʉne ñarʉcʉmi ĩ quẽne”, yigotiaja Dios oca —yicama ĩna.
43 Ado bajise ricatiri rĩne Jesúre ĩre yitʉoĩacama ĩna. 44 Sĩgʉ̃ri ĩre ñiarʉaboacama. To bajiboarine ĩre ñiamasibeticama.
Jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti
45 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa Jesúre ĩre ñiamasibeticõari, fariseo masa, paia ʉjarã tʉjʉre tudiacama ĩna. Ñie manane ĩna ejaro ĩacõari ado bajiro ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna paia ʉjarã:
—¿No yirã ĩre ãmiadibeti mʉa? —ĩnare yiyujarã ĩna.
46 Ado bajiro ĩnare yicʉdiyujarã Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa:
—Ĩre bajiro ñagõrã manicama ĩna —yiyujarã ĩna.
47 To bajiro ĩna yijare, fariseo masajʉa ado bajiro ĩnare yiyujarã:
—¿To yitogʉ ĩ yiserene ĩre ajiri mʉa? 48 Mʉa ʉjarã ñaja yʉa. Yʉama sĩgʉ̃ ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maja. Mani ʉjarã quẽne sĩgʉ̃ ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maami. 49 Adoana masa Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere masibeticõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiro ĩna bajijare, ĩnare rearʉcʉmi Dios —yiyujarã ĩna fariseo masa.
50 Nicodemo ñamijʉ Jesúre ĩre ĩagʉ̃ ejar'i, fariseo masʉ ñañuju ĩ quẽne. Ĩ babarãre ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:
51 —¡Majique! Moisés ñamasir'i manire ĩ rotimasirere yirã, ĩ gotisere ajicõari, ĩre sẽniĩabetiboarine, “Rojose ñaja ti, ĩre”, yimasibeaja mani —yiyuju Nicodemo, ĩ babarãre.
52 To bajiro ĩ yijare,
—¿Mʉ quẽne Galileagʉ ñatique mʉ? Dios ocare masa ĩna ucamasiriatutire ĩaĩasaque mʉ. Tire mʉ buero bero, “Diore gotirẽtobosarimasʉ Galileajʉ vadir'i manirʉcʉmi” yiucaturere masirʉcʉja mʉ quẽne —ĩre yiyujarã ĩna, Nicodemore tud'irã.
53 To bajiro ĩre yicõa, ĩna ya virijʉ tudijedicoasujarã ĩna.