10
Re Pedro nitak ruyoxic roma jun ache rubini'an Cornelio
Y pa tenemit rubini'an Cesarea c'o jun ache rubini'an Cornelio, y reja' jun capitán re nuban mandar pa quive' jun ciento soldados, y re jun ciento soldados re' je richin re jun grupo soldados re nibex aj-Italia chique. Re Cornelio y conojel re jec'o pa rachoch can niquiya' ruk'ij re Dios, y niquixibij-qui' ye'macun chach re Dios. Reja' can nojel tiempo nuban orar, y je q'uiy vinak re camas je meba' ye'ruto'. Y pa jun tak'ak'ij c'o chic la'k a las tres che', jare' tak reja' jabal xutz'at pa jun ancha'l achic' che c'o jun ángel chin re Dios xoc-apo riq'uin, y xubij cha: ¡Cornelio! xcha' re ángel re'.
Y re Cornelio xc'ue' chire' y nutzu-nutzu' re ángel, y camas ruxibin-ri'. Y xubij cha re ángel: ¿Andex najo'? xcha'.
Y re ángel xubij cha: Re Dios can nika chach re oraciones ya'ban, y chuka' can nika chach che ya'to' re vinak camas je meba', y mare' re Dios can yatrunataj-pa vocame. Mare' vocame ca'taka-a achi'a' c'a pa Jope chin que'ba chuyoxic re Simón re nibex chuka' Pedro cha. Y reja' c'o pa rachoch re jun ache rubini'an chuka' Simón, y re rusamaj re Simón ja re quitz'umal quij re chicop re ye'ruban quibanic, y c'o rachoch chuchi-mar. Y jac'a tak xte'ka re Pedro aviq'uin, xtubij chava re andex nic'atzin che naban, xcha' re ángel cha re Cornelio.
Y tak xba-yan re ángel re xtzijon riq'uin re Cornelio, xpa re Cornelio xe'rayoj je ca'e' chique re rusamajela' y chuka' jun soldado re can nuya' chuka' ruk'ij re Dios. Re soldado re', jare' re can nojel tiempo c'o riq'uin re Cornelio, y can nuban re nibex cha. Y re Cornelio xutzijoj ronojel chique y xe'rutak-a c'a pa tenemit Jope.
Y ca'e' k'ij tiquitz'am-va bey re achi'a', xa ba' chic c'a chiquij chin che ye'bapon-apo pa tenemit Jope, pa nic'aj-k'ij la'k che'. Jare' tak re Pedro xjote-a pa ruq'uisibal piso chin re jay, chin xbo'rbana' orar. 10 Reja' camas nich'umun rupan, y nrajo' niva-yan. Y tak reja' ruyaben che niban rubanic re riquil-ruay, re Dios can jare' xuban cha re Pedro che xuban ancha'l jun achic'. 11 Reja' xutz'at che re rocaj jakal, y chila' chicaj xutz'at-apo che ancha'l jun moma' manta re nika-pa y je'tz'amon che caje' rutza'n. Y can k'alaj che c'o andex chupan, roma ch'okoch'ic rubanon. Y re ancha'l manta re' akal c'a pitinak pa xulan chach re ruch'ulef. 12 Y tak xka-yan chach re ruch'ulef, re Pedro xutz'at che ronojel quivach chicop jec'o-pa chupan. Jec'o chicop cajcaj cakan, jec'o chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' y nic'aj chic chicop. 13 Y can jare' tak re Pedro xuc'axaj che c'o jun re nich'o cha, y nubij: Pedro, cayacataj. Ca'quimisaj re chicop re', y tatija', xcho'x.
14 Y re Pedro xubij: Ajaf, yen man xque'ntaj-ta re chicop re'. Yen man jun bey je'ntijon-ta chicop ancha'l re', re can je'c'utun chinoch che man je ch'ajch'oj-ta, re xajan chin ye'tij, xcha'.
15 Y re jun re nich'o riq'uin re Pedro, xubij pa ruca'n bey: Ronojel re ch'ojersan chic-pa roma re Dios, can ch'ajch'oj-va, y man tabij che xajan.
16 Oxe' bey quire' xbex cha, y c'are' re ancha'l moma' manta xtzolaj chic-a chicaj. 17 Re Pedro c'o c'a chire' y man nuvel-ta andex nunojij chij re ancha'l achic' xuban, tak xe'bapon re achi'a' re je'takon-a roma re Cornelio, niquicanoj rachoch re ache rubini'an Simón. Y tak re achi'a' je'takon-a xquivel re jay, 18 xquic'utuj-apo rutzijol vo xa chire' c'o-va re Simón re nibex chuka' Pedro cha. 19 Y roma re Pedro c'a ntajin chunojexic rij re ancha'l achic' xuban, can ja re Espíritu Santo re xbin cha: Jec'o je oxe' achi'a' yatquicanoj. 20 Cayacataj y caka-ka quiq'uin, y chuka' cabiyin chiquij y man taban dudar, roma ja yen xintako-pa quichin vova' aviq'uin.
21 Y re Pedro can xka-ka quiq'uin re je oxe' achi'a' re je'takon-a roma re Cornelio, y xubij chique: Ja yen re Pedro re yinicanoj. ¿Anchique roma tak yinicanoj? xcha' chique.
22 Y re je oxe' achi'a' xquibij cha re Pedro: Jun capitán rubini'an Cornelio yojrutakom-pa cha'avoyoxic. Y re ache re' jun ache choj ruc'aslen, y reja' camas nuxibij-ri' nimacun chach re Dios. Y conojel re vinak israelitas camas niquijo', y otz ye'ch'o chij. Y c'o jun lok'olaj ángel xch'o riq'uin re Cornelio, y re ángel re' xubij can cha che carayoj rat, y tuc'axaj re andex xtabij cha. Mare' xojpa cha'avoyoxic, xe'cha' re achi'a' je'takon-a.
23 Y re Pedro xe'rucusaj-apo pa jay re achi'a' re', chin che ye'c'ue-ka re jun ak'a' chire'. Y re ruca'n k'ij, re Pedro can xbo-va chiquij re achi'a' re je'pitinak c'a pa Cesarea. Y jec'o hermanos re aj-chire' pa Jope xe'tzake-a chij re Pedro.
24 Y ca'e' k'ij c'a que'el-va-pa pa Jope, y c'ajare' tak xe'bapon pa tenemit Cesarea. Y chupan re tenemit re', re Cornelio je'rayon c'a ruch'alal y chuka' je'rayon vinak re camas ye'rajo', y quiyaben-apo re Pedro. 25 Y tak re Pedro ndoc-apo pa rachoch re Cornelio, re Cornelio xbexuque' chach. Ja quire' ruc'ulic xuban-apo, y chin chuka' xuya-apo ruk'ij. 26 Pero re Pedro xuyac, y xubij cha: Capa'e'. Man caxuque' chinoch yen chin naya' nuk'ij, roma yen xa yin vinak ancha'l rat.
27 Y re Pedro y re Cornelio ye'tzijon c'a xe'oc-apo pa jay. Y jac'a tak xe'oc-apo pa jay, jare' tak re Pedro xutz'at che je q'uiy vinak quimalon-qui' chire'. 28 Y reja' xubij chique re vinak re': Yex can itaman che yoj re yoj israelitas man c'a yi'on-ta k'ij chaka che junan kavach iviq'uin y yojoc-ta pa tak ivachoch yex re man yix israelitas-ta. Pero re Dios xuc'ut chinoch che man ruc'amon-ta nimbij cha jun vinak, roma man israelita-ta, che man ch'ajch'oj-ta. 29 Mare', can xe xe'bapon re achi'a' re je'itakon-a chin yine'cayoj, can man jun tzij re ximbij-ta chique che man-ta yimpa, xa can cha'nin ximpa quiq'uin. Y vocame ninjo' nintamaj anchique roma tak xitak voyoxic, xcha' re Pedro.
30 Pero can jare' tak xch'o-apo re Cornelio, y xubij: C'o chic caje' k'ij re', y ja la'k misma hora ancha'l vocame, como a las tres re tak'ak'ij, tak yen man yinviynak-ta chin nimban orar, jare' tak jun ancha'l ache, niyiq'uiloj rutziak xuc'ut-ri' chinoch. 31 Y xubij chua: Cornelio, re Dios otz ruc'axan re a-oración, y chuka' can kejnak chach re Dios che ya'to' re vinak re camas je meba' y mare' yatrunataj-pa. 32 Y ca'taka-a achi'a' c'a pa tenemit Jope chin ye'ba chuyoxic re Simón re nibex chuka' Pedro cha, y reja' c'o pa rachoch jun ache rubini'an chuka' Simón. Y re jun Simón re' c'o rachoch chuchi-mar, re rusamaj reja' ja re quitz'umal quij re chicop re ye'ruban quibanic. Y tak re Pedro xte'ka aviq'uin, c'o cosas xtubij chava, xcha' re ángel re' chua. 33 Mare' can jare' tak xintak acanoxic, y matiox che can xapa. Y can chach c'a re Dios yojc'o-va konojel re kamalon-ki' vova', y nakajo' nakac'axaj re xtatzijoj chakavach, y can ja re Dios biyon chava re natzijoj rat, xcha' re Cornelio cha re Pedro.
34 Y re Pedro can jare' tak xutz'am rutzijosic: Can katzij che c'aja vocame nak'ax chinoch che re Dios can junan rubanon chaka konojel. Man xe-ta jun tenemit nrajo', y ye'rutzelaj-ta can re nic'aj chic. Man quire-ta nuban. 35 Xabanchique re katenemit, re Dios can otz yojrutz'at konojel, xaxe vo xa can nakaxibij-ki' che yojmacun chach y choj re kabanabal re ye'kabanala'. 36 Y re Dios can xutak-pa re Jesucristo vova' chach re ruch'ulef, re Jesucristo re Kajaf konojel yoj re yoj vinak, y xbo'rtzijoj-ka re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha y jare' re nibano cha re kánma che otz nuna'. Y chakacojol yoj re yoj israelitas xbo'rtzijoj-va-ka. 37 Yex ne'ka chi'c'o'x ronojel re xbanataj chupan re tiempo re' chupan ronojel Judea. Nabey, ja re Juan Bautista re xtzijon re ruch'abal re Dios y xe'ruban bautizar re vinak. Y c'are' ja re Jesús re xtz'amo-a rutzijosic re ruch'abal re Dios pa Galilea. 38 Y chuka' itaman che re Jesús re aj-Nazaret can c'o-va re Espíritu Santo riq'uin, re yi'om-pa cha roma re Dios, y mare' c'o poder pa ruk'a'. Y xe re otz re xe'rubanala' chique re vinak. Xe'ruc'achojsaj chuka' vinak re je'kejnak pa ruk'a' re ru-poder re itzel. Quire' xe'rubanala' re Jesús, roma c'o re Dios riq'uin. 39 Y ronojel re xe'rubanala' re Jesús pa Jerusalén y re pa tak nic'aj chic lugar chin re Judea, can xkatz'at yoj re yoj apóstoles richin reja'. Y jare' re yojtajin chutzijosic chiquivach re vinak. Re Jesús xbajex cho cruz chin xquimisas. 40 Y pa rox k'ij tiquimisas-va, re Dios xuc'asoj-pa re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i'. Y jac'a tak xc'astaj-pa, xuban cha che xuc'utula-ri' chakavach. 41 Y man chiquivach-ta xabanchique vinak xuc'utula-va-ri', xa can xe chakavach yoj re can runojin-va-pa re Dios pa kave' ajuer can che nakatzijoj che xc'astaj re Jesús. Y junan xojva-xojuq'uia' riq'uin tak xc'astaj-yam-pa chiquicojol re anama'i'. 42 Y re Jesús camas xuchalabej can chaka che takatzijoj re rube' reja' y takac'utu' y takatzijoj che re Dios xuban cha che ja re Jesús re nibano juzgar pa quive' re vinak re je c'as y pa quive' chuka' re vinak re je quiminak chic-a. 43 Y can quire' c'a quibin can chij re Jesús re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, che conojel re xque'niman richin re Cristo, xticuyutaj quimac.
44 Y can c'a nich'o re Pedro chiquivach re vinak re quimalon-qui' pa rachoch re Cornelio, tak xka-pa re Espíritu Santo pa quive' re ye'c'axan richin. 45 Mare' re hermanos israelitas, re je'pitinak chij re Pedro, xsatz quic'o'x tak xquitz'at che re Espíritu Santo can nisipas chuka' chique re vinak re man je israelitas-ta. 46 Re hermanos israelitas ye'quic'axaj re hermanos man je israelitas-ta, che ye'ch'o nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta y niquiya' ruk'ij re Dios. 47 Y re Pedro xubij: ¿Can c'o como jun xtibin che man que'ban bautizar re xquic'ul-yan re Espíritu Santo ancha'l re xkac'ul yoj? xcha'.
48 Y re Pedro xubij che que'ban bautizar re Cornelio y conojel re quimalon-qui' riq'uin. Y pa rube' re Ajaf Jesús que'ban bautizar. Y re hermanos re xe'ban bautizar, xquic'utuj utzil cha re Pedro che tic'ue-ka ca'e-oxe' k'ij quiq'uin.
10:2 Hch 10.7; 22.12. 10:3 Sal 34.7; 91.11; Hch 5.19; 11.13; He 1.14. 10:4 Sal 141.2; Stg 5.16; 1 P 3.12; Ap 5.8; 8.3. 10:4 Fil 4.18; He 13.16. 10:5 Hch 9.36, 43. 10:6 Hch 9.43. 10:6 Hch 9.6. 10:6 Hch 11.14. 10:9 Sal 55.17; Hch 11.5. 10:10 Hch 22.17. 10:11 Ez 1.1; Mt 3.16; Hch 7.56; Ap 19.11. 10:14 Lv 11.4; 20.25; Dt 14.3; Ez 4.14. 10:15 Mt 15.11; Ro 14.14, 17, 20; 1 Co 10.25; 1 Ti 4.4, 5. 10:19 Jn 16.13; Hch 11.12; 16.6; 21.4. 10:20 Mt 28.19; Mr 16.15; Hch 15.7. 10:22 Hch 22.12. 10:23 Hch 10.45; 11.12. 10:24 Hch 10.1. 10:25 Hch 16.29. 10:26 Ex 34.14; 2 R 17.36. 10:26 Col 2.18; Ap 14.7. 10:26 Hch 14.14, 15; Ap 19.10. 10:27 Hch 10.24. 10:28 Jn 4.9; Hch 11.3; Ga 2.12, 14. 10:28 Hch 15.8, 9; Ef 3.6. 10:30 Hch 1.10. 10:30 Lc 24.4. 10:31 He 6.10. 10:31 Dn 10.12. 10:34 Dt 10.17; 2 Cr 19.7; Job 34.19. 10:35 Ro 2.13; 3.22. 10:36 Ro 10.12. 10:36 Is 57.19. 10:37 Lc 4.14. 10:38 Lc 4.18. 10:39 Hch 2.32. 10:40 Hch 2.24. 10:41 Jn 14.17, 22. 10:41 Jn 21.13. 10:42 Mt 28.19, 20. 10:42 Jn 5.22; 2 Co 5.10. 10:42 2 Ti 4.1; 1 P 4.5. 10:43 Is 53.11; Jer 31.34; Dn 9.24; Mi 7.18; Zac 13.1; Mal 4.2. 10:45 Hch 11.18; Ga 3.14. 10:46 Hch 2.4; 19.6. 10:47 Hch 11.17; 15.8, 9; Ro 10.12. 10:48 Hch 2.38; 1 Co 1.17. 10:48 Hch 8.16.