11
Re Pedro nutzijoj re xbanataj riq'uin re Cornelio
Re apóstoles y re nic'aj chic hermanos re jec'o pa Judea xquic'axaj che jec'o vinak re man je israelitas-ta re xe'niman re ruch'abal re Dios. Mare' tak re Pedro xtzolaj chic pa Jerusalén, re hermanos israelitas ye'bin che tiene que niban re circuncisión chique re nic'aj chic hermanos, astapa' man je israelitas-ta, xe'ch'ojin chach re Pedro, y xquibij cha: ¿Anchique roma tak rat xatapon quiq'uin re vinak re xa man banon-ta re circuncisión chique? ¿Y anchique roma can xava-xatuq'uia' chuka' quiq'uin? xe'cha' cha.
Jare' tak re Pedro xutz'am rubixic chique chij re xbanataj: Yen jac'a pa tenemit Jope yinc'o-va. Y jac'a tak yintajin che oración, xintz'at pa jun ancha'l achic' che c'o jun ancha'l moma' manta re je'tz'amon che caje' rutza'n. Y can k'alaj che c'o andex chupan roma can ch'okoch'ic rubanon, y akal c'a pitinak chila' chicaj y choj viq'uin nika-va-pa. Y jac'a tak xintzu-xintzu', xintz'at che ronojel quivach chicop je'pitinak chupan re jun ancha'l moma' manta. Jec'o chicop cajcaj cakan, re ye'c'uxun y jec'o man ye'c'uxun-ta. Jec'o chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' y nic'aj chic chicop. Y xinc'axaj che c'o jun nich'o-pa chua, y nubij: Pedro, cayacataj. Ca'quimisaj la chicop, y tatija', xcha'. Y yen ximbij cha re xch'o-pa chua: Ajaf, yen man xque'ntaj-ta re chicop re'. Yen man jun bey je'ntijon-ta chicop ancha'l re', roma c'utun chinoch che man je ch'ajch'oj-ta, can xajan-va che ye'tij, xincha'. Pero re jun re nich'o viq'uin, xch'o chic-pa jun bey chua chila' chicaj, y xubij: Ronojel re ch'ojersan chic-pa roma re Dios, can ch'ajch'oj-va y man tabij che xajan, xincho'x. 10 Y oxe' bey re xbex quire' chua, y c'are' re jun ancha'l moma' manta re' xtzolaj chic-a chicaj. 11 Y c'are' yen xintz'at che jec'o je oxe' achi'a' xe'bapon pa ruchi-jay re anche' yinc'o-va, yinquicanoj. Re achi'a' re' je'takon-a roma re Cornelio, re jun ache re c'o pa tenemit Cesarea. 12 Y re Espíritu Santo xubij chua che man timban dudar yimba chiquij. Y chuka' re je vaki' hermanos re aj-chire' pa Jope xe'tzake-a chuij. Y can xojapon-va pa rachoch re ache rubini'an Cornelio. 13 Y reja' xutz'am rutzijosic chaka che c'o jun ángel xuc'ut-ri' chach pa rachoch, y re ángel re' pa'al-apo riq'uin tak xubij cha: Ca'taka-a achi'a' c'a pa Jope chuyoxic re Simón re nibex chuka' Pedro cha. 14 Y ja re Pedro re xtibin chava andex xtaban chin quire' yacolotaj rat y conojel re jec'o pan avachoch, xcho'x can roma re ángel. 15 Y tak yen yintzijon chach re Cornelio y chiquivach re vinak re jec'o riq'uin, xka-pa re Espíritu Santo pa quive', can ancha'l tak xka-pa pa kave' yoj nabey. 16 Y mare' xbeka chinuc'o'x re tzij re je'rubin can re Ajaf Jesús, che re Juan riq'uin ya' xe'ruban bautizar re vinak. Jac'a yex riq'uin re Espíritu Santo xquixban bautizar, quire' rubin can re Jesús. 17 Y vo xa can ja re Dios re xyi'o re Espíritu Santo pa quive' re vinak re', ancha'l xuban chaka yoj re kaniman re Ajaf Jesucristo, ¿y yin anchique c'a yen chin che xtinch'ojij cha re Dios?
18 Y tak re hermanos jec'o pa Jerusalén quic'axan chic-ka re xubij re Pedro chique, man chic xe'ch'o-ta-apo. Re hermanos re' niquiya' ruk'ij re Dios y niquibij: Re Dios can xuya' chuka' k'ij chique re man je israelitas-ta che nijalataj quic'aslen chach reja' chin che niquivel quic'aslen re man niq'uis-ta, xe'cha'.
Je q'uiy re ye'niman chin re Jesucristo pan Antioquía
19 Y jac'a tak xquimisas re Esteban, jare' tak re nic'aj chic hermanos xquitaj pokan pa quik'a' re ye'tzelan quichin. Y mare' tak jec'o xe'ba c'a pa Fenicia, jec'o chuka' xe'ba c'a pa Chipre, y jec'o xe'ba c'a pan Antioquía, y niquitzijoj c'a re ruch'abal re Dios chique re vinak re can je israelitas-va. 20 Pero jec'o nic'aj chic achi'a' re aj pa Chipre y aj pa Cirene re xe'bapon pan Antioquía, y re achi'a' re' can man xe-ta chique re vinak israelitas xquitzijoj-va re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesús, xa can xquitzojola' chuka' chique re vinak re man je israelitas-ta. 21 Re ru-poder re Ajaf Dios can c'o-va quiq'uin re achi'a' re'. Mare' tak camas je q'uiy vinak re xe'niman re Ajaf y xjalataj quic'aslen chach.
22 Y ronojel re' xapon rutzijol quiq'uin re hermanos re jec'o pa tenemit Jerusalén. Y re hermanos re jec'o pa Jerusalén xquichalabej cha re Bernabé che tiba c'a pan Antioquía. 23 Y tak re Bernabé xapon, xutz'at c'a che re Dios can ruyi'on-va ruk'a' pa rue' re quisamaj re hermanos. Mare' camas xqui'cot ránma re Bernabé, y xubij chique conojel che can tiquibana' confiar-qui' riq'uin re Ajaf Jesucristo, y can riq'uin ronojel cánma que'c'ue' riq'uin re Ajaf. 24 Re Bernabé, jun ache re can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios, y re ránma can nojnak chuka' riq'uin re Espíritu Santo. Reja' jun utzulaj ache. Y re vinak re xe'niman re Ajaf Jesucristo, camas je q'uiy. Quire' c'a xbanataj chupan re k'ij re'.
25 Y re Bernabé xba c'a pa tenemit Tarso, chucanoxic re Saulo. Y tak re Bernabé xuvel-pa, xuc'am-pa pan Antioquía. 26 Y chire' xe'c'ue-va quiq'uin re hermanos. Jun juna' xe'c'ue' quiq'uin, roma reje' camas je q'uiy vinak xe'quitijoj riq'uin re ruch'abal re Dios. Y chire' pan Antioquía xbex-va nabey cristianos chique re xe'tzake' chij re Jesucristo.
27 Y chupan c'a re tiempo re', jec'o nic'aj chic hermanos re ye'tzijon re nibex chique roma re Dios. Re hermanos re' xe'el-a pa Jerusalén, y xe'ba c'a pan Antioquía. 28 Y jun c'a chique re hermanos re', ja re Agabo. Y roma re Espíritu Santo can ruyi'on-va ch'abal cha, mare' tak xbepa'e-pa chiquivach re hermanos y xubij che xtipa jun namalaj viyjal pa rue' re ruch'ulef, y re namalaj viyjal re' can xpo-va pa ru-tiempo re jun ache re xbano gobernar rubini'an Claudio César. 29 Y mare' re hermanos re jec'o pan Antioquía xquinojij c'a che ye'quito-a re hermanos jec'o pa Judea, can che ja'jun che ja'jun c'a niquiya-a re jenipa-oc ye'tiquir niquiya'. 30 Y can jac'a re Bernabé y re Saulo re xe'quitak-a che ja reje' re xe'c'uan-a re jenipa' xmolotaj-a chin ye'quito' re hermanos niquitaj viyjal. Y ronojel re quic'uan-a re Bernabé y re Saulo, xquijach c'a pa quik'a' re achi'a' ec'uay quichin re hermanos aj pa Judea.
11:1 Gn 49.10; Zac 2.11. 11:2 Ga 2.12. 11:3 Hch 10.28. 11:4 Lc 1.3. 11:5 Hch 10.9. 11:8 Ez 4.14. 11:12 Jn 16.13. 11:12 Hch 8.29; 10.19, 20. 11:12 Hch 10.23. 11:12 Hch 15.7. 11:13 Hch 12.11; He 1.14. 11:13 Hch 10.30. 11:14 Hch 10.2; 16.15, 31-34. 11:15 Hch 2.4; 4.31. 11:16 Jn 1.26. 11:16 Is 44.3; Jl 2.28; Mt 3.11; Mr 1.8; Lc 3.16; Hch 1.5. 11:17 Hch 10.47; 15.8, 9. 11:17 Job 9.12-14; Dn 4.35; Mt 20.14, 15. 11:18 Ro 10.12; 15.9. 11:19 Hch 8.1. 11:20 Hch 6.1; Ef 3.8. 11:21 Lc 1.66. 11:21 Hch 9.35; 15.19. 11:22 Hch 9.27. 11:23 Hch 13.43; 14.22. 11:23 Dt 10.20; 1 Co 15.58. 11:24 Hch 5.14. 11:25 Hch 9.11. 11:25 Hch 9.30. 11:26 Hch 11.22. 11:26 Hch 26.28; 1 P 4.16. 11:27 Hch 2.17; 13.1; 1 Co 12.28. 11:28 Hch 21.10. 11:28 Ef 4.11. 11:29 2 Co 9.1. 11:29 Ga 2.10. 11:30 1 P 5.1.