18
Tak re Pablo xc'ue' pa tenemit rubini'an Corinto
Y jare' tak re Pablo xuya' can re tenemit Atenas, y xba chupan re tenemit rubini'an Corinto. Y chire' pa Corinto c'o jun ache israelita rubini'an Aquila, y reja' alaxnak chupan re lugar rubini'an Ponto. Reja' y chibil re ruxayil rubini'an Priscila, xa c'a ba-oc tiempo que'bapon-va pa tenemit Corinto, je'elinak-pa chupan re nación Italia. Reje' xe'el-pa chupan re jun lugar re', roma re jun ache rubini'an Claudio re nibano gobernar chire', xubij che re vinak israelitas que'el-a pa tenemit Roma. Y re Pablo xapon chiquitz'etic. Y roma can junan quisamaj che je oxe', re Pablo xc'ue-ka quiq'uin. Che je oxe' reje' ye'quibanala' jay riq'uin tziak, y junan xe'samaj. Jac'a re pa tak k'ij chin uxlanen, re Pablo niba chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y ja chire' nutzijoj-va re ruch'abal re Jesús chiquivach re vinak israelitas y re man je israelitas-ta. Can nutaj ruk'ij quiq'uin, chin nak'ax-ta pa quive'.
Y tak re Silas y re Timoteo je'tzolojnak chic-pa chupan re lugar rubini'an Macedonia y jec'o chic riq'uin re Pablo pa Corinto, jare' tak re Pablo más xujach-ri' chutzijosic re ruch'abal re Dios Y nubij chique re israelitas re jec'o chire', che re Jesús can ja-va re' re Cristo. Pero re israelitas re' man nika-ta chiquivach re nubij re Pablo, y q'uiy itzel tak tzij ye'quibila'. Mare' re Pablo xutavaj re rutziak, chin quire' tiquinabej che man otz-ta re xquiban. Y xubij chuka' chique: Ja yex re c'o imac vo xa xquixba chupan re castigo re nuya' re Dios. Yen xinel-yan chach, roma xinya' rutzijol chiva. Y vocame yixinya' c'a can, chin yimba quiq'uin re vinak re man je israelitas-ta, xcha' can chique.
Y can jare' tak xel-pa re Pablo chire' chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y xba charachoch re jun ache rubini'an Justo. Re ache re' can ruyi'on-va-pa ruk'ij re Dios, y re rachoch can riq'uin-oc re jay rubini'an sinagoga c'o-va. Y jun chic ache rubini'an Crispo, re jun ache re' ja reja' re principal chire' chupan re nema-jay rubini'an sinagoga, reja' xunimaj re Ajaf Jesucristo y conojel re jec'o pa rachoch. Y jec'o chuka' nic'aj chic vinak aj-chire' pa tenemit Corinto, xe'niman re Jesucristo tak xquic'axaj re ruch'abal re Dios. Y can xe'ban chuka' bautizar. Y pa jun ak'a' re Ajaf xch'o riq'uin re Pablo, xuc'ut-ri' chach pa jun ancha'l achic', y xubij cha: Man c'a taxibij-avi' y man tatanaba' rubixic re nuch'abal chiquivach re vinak. 10 Y yen xquinchajin avichin vova', y can man jun cosa xtac'alvachij pa quik'a' re vinak. Roma vova' pa tenemit Corinto je q'uiy vinak re can je vichin chic yen, roma can xquinquinimaj, xcha' re Ajaf.
11 Mare' jun juna' y nic'aj xc'ue-ka re Pablo chire' pa Corinto, reja' nuc'ut c'a re ruch'abal re Dios.
12 Y chupan re tiempo re', ja re jun ache rubini'an Galión jare' re gobernador chire' chupan re lugar rubini'an Acaya, re anche' c'o-va re tenemit Corinto. Y ja tiempo re' tak re israelitas xquimol-qui' chin xe'yacataj chij re Pablo. Xbequitz'ama-pa, xquic'uaj chach re gobernador, 13 y xbequibij cha re gobernador che re jun ache re' can nuban chique re vinak che tiquiya' ruk'ij re Dios, pero man ancha'l-ta nubij re ley chin re Moisés.
14 Y tak re Pablo xrajo' xch'o-apo, xa ja re Galión re gobernador re xch'o-pa nabey, y xubij chique re israelitas: Man chic jun tzij tibij-pa chua. Roma xe-ta xa camic o jun-ta chic rach ch'a'oj rubanon can re ache re', otz-ta che nibij-pa chua. Pero xa man quire-ta. 15 Roma re rumac re ache re' xa chivach-ka yex. Xa chij re nuc'ut, y chij chuka' re i-ley y re be'aj Jesús. Yen man ninjo-ta nimban rubiyal re'. Xa tibana' rubiyal chivach-ka yex, xcha'.
16 Y re gobernador xe'rulisaj-pa chire', 17 y can jare' tak re vinak xquitz'am re jun ache c'o ruk'ij rubini'an Sóstenes chach re ache rubini'an Galión re gobernador, y xquich'ay. Re ache rubini'an Sóstenes jun principal chire' chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Pero re Galión can xuban che ancha'l che man xutz'at-ta re xbanataj.
18 Y re Pablo q'uiy k'ij xc'ue-ka chire' quiq'uin re hermanos re jec'o pa tenemit Corinto, pero tak xba, tiene que xe'ruya' can. Y tak ch'ovenak chic can chique re hermanos re', reja' xba chin ne'oc chupan jun barco chin che niba chupan re lugar rubini'an Siria. Y je ruchibil-a re hermana Priscila y re hermano Aquila. Y re Pablo can c'o rusujun cha re Dios. Mare' tak xe'bapon pa jun puerto rubini'an Cencrea, re tenemit re anche' ye'oc-a chupan re barco, re Pablo xujuc'-a pa rujalom, chin jun seña che xuban-yan re rusujun cha re Dios. 19 Y tak xe'k'ax juc'an-ya', xe'bapon chupan re tenemit rubini'an Efeso. Re Pablo xe'ruya' can re Priscila y re Aquila, y reja' xba chupan jun nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y junan c'a niquinojij rij re ruch'abal re Jesucristo quiq'uin re ruvinak israelitas. 20 Y re israelitas re' xquibij cha che tic'ue-ka ba' quiq'uin chire' pan Efeso, pero reja' man xrajo-ta. 21 Xa xubij chique che reja' tiene que ne'c'ue' pa Jerusalén chin re namak'ij pitinak. Pero xquintzolaj chic-pa jun bey iviq'uin, vo xa quire' nrajo' re Dios, xcha' chique.
Y tak ch'ovenak chic can chique conojel, xuya' can re tenemit Efeso y xoc chic-a chupan re barco.
Re Pablo xtzolaj pa tenemit Antioquía y chire' xel-va-a chin xba chic jun bey chubonic rasamaj re Dios
22 Y tak xka can pa Cesarea, can choj c'a xba pa Jerusalén. Y tak xuya-yan can ruxnokil-quivach re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios re jec'o chire' pa Jerusalén, reja' xba c'a pan Antioquía. 23 Y xc'ue-na ba' chire' pan Antioquía. C'are' xtzolaj chic jun bey chin no'rcukuba' quic'o'x re hermanos jec'o pa tak tenemit re jec'o pa ru-cuenta re lugar rubini'an Galacia y re jec'o chuka' pa ru-cuenta re lugar rubini'an Frigia.
Re jun ache rubini'an Apolos nutzijoj re ruch'abal re Dios pan Efeso
24 Y chire' pa tenemit Efeso re tiempo re' xapon jun ache israelita rubini'an Apolos, re jun ache re' aj pa tenemit Alejandría. Y jabal rutaman re ruch'abal re Dios re tz'iban can, y jabal chuka' rutaman nich'o chiquivach re vinak, y otz rubixic nuban cha. 25 Y can jabal-va rutijoxic banon chupan re ruch'abal re Ajaf Jesús. Y can riq'uin ronojel ránma nutzijoj re ruch'abal re Ajaf chique re vinak. Can jabal ye'rutijoj. Roma reja' astapa' xaxe re bautismo chin re Juan Bautista rutaman. 26 Y man nuxibij-ta-ri' nutzijoj chiquivach re vinak chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y re Priscila y re Aquila xquic'axaj. Y reje' pa ruyonil c'a xe'ch'o riq'uin, y xquic'ut más chach chij re ruch'abal re Dios. 27 Y reja' can nurayij c'a che niba chupan re lugar rubini'an Acaya. Mare' tak re hermanos re jec'o pan Efeso xquibij cha che otz re nunojij, y xquiban-a chuka' jun carta chach chin nuya' chique re quiniman chic re Jesús re jec'o pan Acaya. Re carta re' nubij che tiquic'ulu' re Apolos. Y tak re Apolos xapon, camas xucukuba' quic'o'x re hermanos re jec'o chire', y reje' can xquinimaj roma can xsamaj-yan re utzil pitinak riq'uin re Dios pa tak cánma. 28 Y re Apolos can chiquivach conojel tak xubij che re israelitas re man quiniman-ta re Jesucristo, mana-ta re ye'tajin chubanic. Y re israelitas re' man jun andex niquibij, roma re Apolos can nucusaj re ruch'abal re Dios re je'tz'iban can, chin nubij che re Jesús can ja-va re' re Cristo.
18:1 1 Co 1.2; 2 Co 1.1, 23. 18:2 Ro 16.3. 18:3 Hch 20.34; 1 Co 4.12; 1 Ts 2.9. 18:4 Hch 13.14. 18:5 Hch 17.14. 18:5 Job 32.18. 18:6 1 P 4.4. 18:6 Neh 5.13. 18:6 Mt 10.14; Lc 9.5; Hch 13.51. 18:6 2 S 1.16; Ez 3.18; 18.13; 33.4, 9. 18:6 Hch 28.28. 18:8 1 Co 1.14. 18:9 Hch 23.11; 27.23, 24. 18:10 Is 41.10; Jer 1.8, 19; Mt 28.20; Ro 8.31. 18:12 Hch 13.7. 18:12 Hch 18.27; 19.21. 18:12 Mt 10.18. 18:13 Hch 18.15. 18:14 Hch 23.29; 25.11, 19. 18:15 Mt 27.4, 24. 18:16 Ro 13.3, 4. 18:17 1 Co 1.1. 18:18 Ro 16.1. 18:18 Nm 6.18; Hch 21.24. 18:21 Hch 19.21. 18:21 Dt 16.1. 18:21 Mt 26.39; Ro 1.10; 15.32; 1 Co 4.19; Stg 4.15. 18:22 Hch 8.40. 18:22 Hch 11.26. 18:23 Is 35.4. 18:23 Ga 1.2. 18:24 1 Co 1.12; Tit 3.13. 18:25 Ro 12.11. 18:25 Hch 19.3. 18:26 Hch 18.2, 18. 18:27 Hch 18.12. 18:27 1 Co 3.6. 18:28 Hch 9.22.