20
Tak re Pablo xk'ax pa Macedonia y pa Grecia
Y tak xtane' ronojel re xe'banataj y re vinak quitalun chic-a-qui', re Pablo xe'rumol conojel re hermanos re jec'o chire' pan Efeso, y xe'rupaxabaj can. Y tak ch'ovenak chic can chique y je'ruk'etelon chic can conojel, xutz'am-a bey chin niba pa Macedonia. Xba chiquitz'etic re hermanos re jec'o chupan ronojel lugar chire' pa Macedonia, y camas xucukuba' can quic'o'x. Y c'are' xba chupan re lugar rubini'an Grecia. Y xc'ue-a oxe' ic' chire'. Y tak reja' xrajo' xba chupan re barco chin nitzolaj chupan re lugar Siria, jare' tak xunabej che re ruvinak israelitas re man quiniman-ta re Jesucristo, c'o quinojin chij che niquiban cha tak xtoc-a chupan re barco. Y mare' reja' xujal re runojin, reja' xa xunojij che nitzolaj chic jun bey pa Macedonia. Re ye'ba chij re Pablo pan Asia ja re Sópater re ache aj-Berea, re Aristarco y re Segundo re aj pa Tesalónica, re Gayo re aj-Derbe, re Timoteo, re Tíquico y re Trófimo re aj pan Asia. Pero re hermanos re' xe'nabayaj-yan-a chakavach yoj, y xojquiyabej chire' pa tenemit Troas. Y tak xk'ax-yan re namak'ij chin nitij re xcana-vay re manak levadura riq'uin, jare' tak yoj xojoc-a pa jun barco, y xkaya' can re tenemit Filipos. Y vo'o' k'ij re xojbiyin chin che xojapon pa Troas, y chire' xkac'ul-va-ki' quiq'uin re hermanos re xe'nabayaj-pa chakavach. Y vuku' k'ij re xojc'ue-a chire'.
Re xuc'alvachij re jun ala' rubini'an Eutico pa tenemit Troas
Y chupan re nabey k'ij chin re semana, xkamol-ki' quiq'uin re hermanos re jec'o chupan re tenemit re' chin nakataj re xcana-vay chin nakanataj rucamic re Ajaf Jesucristo. Y re Pablo xch'o chiquivach re hermanos, y xapon c'a nic'aj-ak'a', roma ja re ruca'n k'ij niba. Y ja re pa rox piso-a, re kamalon-va-ki', can pak'ij rubanon roma q'uiy lámparas je'tzijon. Pero c'o jun ala' rubini'an Eutico, re tz'uyul pa ventana chin re jay. Y roma re Pablo c'a nich'o naj chic ak'a', camas ruvaran xpa re ala' re'. Pero tak xvar-ka, re ala' xbetzak-pa, y c'a pan ulef xka-va. Can c'aja re pa rox piso xtzak-va-pa. Y tak xe'ba chuyaquic, xquitz'at che quiminak. 10 Y c'are' re Pablo xbeka-pa y xjupe' chij re ru-cuerpo re ala', y xuk'etej. Y xubij chique re hermanos: Man tixibij-ivi', re ala' c'as.
11 Re Pablo y re nic'aj chic xe'jote' chic-a pa rox piso. Reja' xupar re xcana-vay, y xquitaj. Y xutz'am chic tzij jun bey, y c'aja tak nisakar-yam-pa tak xtane'. Y can ja chuka' re' tak xba. 12 Y re hermanos camas xe'qui'cot roma re ala', can c'as-va tak xquic'uaj-a.
Re Pablo xapon pa tenemit Mileto
13 Y re Pablo charakan xba pa tenemit Asón. Pero yoj xojnabayaj-a pa barco, chin quire' nakac'ama-pa re Pablo chire' pan Asón, roma can quire' re kayi'on-a chakavach riq'uin reja'. 14 Tak xbakac'ulu-ki' chire' pa tenemit Asón, reja' xoc-a kaq'uin pa barco chin xojba pa tenemit rubini'an Mitilene. 15 C'are' xojel chic-a chire' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojak'ax chach re tenemit rubini'an Quío. Y c'a pa rox k'ij tak xojak'ax pa Samos, y c'a pa tenemit Trogilio xojexulan-va. Y re jun chic k'ij tak xojapon pa tenemit Mileto. 16 Y man xojba-ta pa tenemit Efeso, roma re Pablo man nrajo-ta che nic'ue-ka más tiempo chupan re lugar Asia. Y xa can nrajo-yan che napon pa Jerusalén chin re namak'ij rubini'an Pentecostés.
Re Pablo xe'rayoj re ec'uay quichin re hermanos re jec'o pan Efeso
17 Y chire' pa tenemit Mileto yojc'o-va, tak re Pablo xutak quiyoxic re ec'uay quichin re hermanos jec'o pan Efeso. 18 Jac'a tak jec'o chic re hermanos, re Pablo xubij chique: Yex itaman andex rubanic re nuc'aslen re xinc'uaj chivach tak xinc'ue' chi'icojol vova' chupan re lugar Asia. 19 Can nbanon che manak nuk'ij chach re Ajaf Dios chubanic re rusamaj. Astapa' c'o ok'ej, nimban rusamaj. Y astapa' chuka' re nuvinak xinquiya' pa tijoj-pokonal roma c'o cosas itzel ye'quinojela' chin niquiban chua, ximban re rusamaj reja'. 20 Man jun bey c'a ximalij-ta-ka che man-ta chic xintzijoj re ruch'abal re Dios re otz nuban cha re ic'aslen. Y xabanche' xixintijoj-va cha re ruch'abal re Dios y chuka' can xintzijoj chiva pa tak ivachoch. 21 Y chuka' can nbin chique re israelitas y re man je israelitas-ta, che tijalataj quic'aslen chach re Dios y tiquinimaj re Kajaf Jesucristo. 22 Y vocame re Espíritu Santo nuban chua che yimba pa Jerusalén, y man ntaman-ta andex xtinc'alvachij chire'. 23 Re ntaman xaxe re rubin re Espíritu Santo chua, che yen xquintz'apes pa cárcel, y xtintaj pokan tak xquinapon pa Jerusalén. Roma can ja quire' rubim-pa re Espíritu Santo chua ronojel tenemit re anche' xinak'ax-yam-pa. 24 Pero mana-ta re' re más ninojij, y ni xe-ta chuka' re nuc'aslen re ninojij más. Re más ninojij, ja re samaj re ruyi'on re Ajaf Jesús chua, y yinqui'cot-ta xtinq'uis rutzijosic chique re vinak re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, re nic'utu chakavach re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
25 Y yen ntaman chic che ja ruq'uisibal bey re' re xquinitz'at-a. Yex re xic'axaj tak xintzijoj chiva chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, yex man chic xquinitz'at-ta chach re ruch'ulef. 26 Mare' nimbij can chiva, che man numac-ta yen vo xa jec'o re xque'beka chupan re castigo re xtuya' re Dios. 27 Roma can man jun cosa re xinvovaj y man-ta ximbij chiva, xa can ronojel re runojin re Dios pa kave' yoj re yoj vinak ximbij chiva. 28 Yex can tichajij re ic'aslen, y quire' chuka' tibanala' quiq'uin conojel re hermanos, roma re samaj re ruyi'on re Espíritu Santo chiva, ja che otz que'ic'uaj re hermanos, roma reje' can je richin chic re Ajaf Jesús y je ru-iglesia chic chuka', roma can ja reja' re xcola quichin riq'uin re ruq'uiq'uel xbiyin cho cruz tak xquimisas. 29 Roma can ntaman, che tak man xquimpa-ta chic yen, can jare' xque'beka vinak re je ancha'l utif. Roma re utif, can xe tal ye'oc chiquicojol re ovejas, ye'quitaj y ye'quiq'uis. Can quire' chuka' re vinak re', xque'oc chiquicojol re hermanos, y xtiquiban chique che man chic xtiquiban-ta confiar-qui' riq'uin re Ajaf Jesús. 30 Y jec'o chuka' nic'aj chiva yex re xque'bek'alajim-pa. Y reje' mana-ta rubixic niquiban cha re ruch'abal re Dios, y xque'quik'ol re can quiniman chic re Jesús, chin che xque'tzake-a chiquij. 31 Mare' can nojel tiempo quixc'ase' chin niban nichajij-ivi'. Te'ka chi'c'o'x che yen oxe' juna' re xinc'ue' che pak'ij che chak'a' iviq'uin, y nojel tiempo xixinvok'ej y xiximpaxabaj.
32 Y vocame hermanos, yixinjach can pa ruk'a' re Dios y re ruch'abal. Y re ch'abal re' can nuc'ut chakavach re utzil pitinak riq'uin re Dios, y can nuban chaka che re kac'aslen niq'uiy y chuka' che junan nakac'ul re herencia quiq'uin re nic'aj chic re ch'ajch'oj chic quic'aslen y je richin chic re Dios. 33 Y yen mana-ta re i-mero xinrayij o ja-ta re itziak, che ja-ta re' xbano chua che xintzijoj re ruch'abal re Dios chiva, man quire-ta. 34 Roma yex jabal itaman che yen xinsamaj chin che c'o xincusaj y chin che c'o chuka' xquicusaj re vichibil. 35 Yen xinc'ut chivach che yex can nic'atzin che yixsamaj chin nich'ac i-mero chin quire' ye'to' re nic'atzin quito'ic. Y te'ka chi'c'o'x re rubin can re Ajaf Jesús. Reja' rubin can: Más niqui'cot ránma re vinak re nisipan que chach re nic'ulu.
36 Y tak reja' xtane' che tzij, xuque' y xuban orar quiq'uin conojel re jec'o chire'. 37 Y re quimalon-qui' chire' xe'ok', xquik'etela' y xquitz'ubaj re Pablo. 38 Y camas ye'bison chij roma reja' xubij chique che man chic jun bey xtiquitz'at rach chach re ruch'ulef. Y xe'ba chij, chin xbequijacha' can chupan re barco.
20:1 1 Co 16.5; 2 Co 7.5. 20:3 2 Co 11.26. 20:4 Hch 27.2. 20:4 Hch 19.29. 20:4 Hch 16.1. 20:4 Ef 6.21. 20:4 Hch 21.29; 2 Ti 4.20. 20:5 Hch 16.8. 20:6 Ex 12.14. 20:6 Hch 16.8. 20:7 Jn 20.1. 20:7 Hch 2.42. 20:10 1 R 17.21; 2 R 4.34. 20:11 Hch 20.7. 20:16 Hch 18.21; 19.21; 21.4, 12. 20:16 Hch 2.1; 1 Co 16.8. 20:17 1 Ti 4.14. 20:19 Hch 20.3. 20:21 Hch 18.5. 20:21 Hch 2.38. 20:21 Mr 1.15. 20:22 Hch 19.21. 20:23 1 Ts 3.3. 20:23 Hch 21.4, 11. 20:24 Ro 8.35. 20:24 Hch 1.17; 2 Co 4.16. 20:24 Ga 1.1; 2 Ti 4.7. 20:26 Hch 18.6. 20:27 Lc 7.30. 20:28 1 Ti 4.16. 20:28 Ef 1.7; He 9.14. 20:29 Mt 7.15. 20:30 1 Jn 2.19. 20:32 He 13.9. 20:32 Hch 9.31. 20:32 Ef 1.18; Col 3.24. 20:33 1 S 12.3; 1 Co 9.12. 20:34 1 Co 4.12. 20:35 2 Co 11.9; Ef 4.28. 20:35 Mt 10.8. 20:37 Gn 45.14. 20:38 Hch 20.25.