4
Re Pedro y re Juan xe'tz'am y xe'c'uax chiquivach re je principal re jec'o chiquicojol re israelitas
Re Pedro y re Juan c'a ye'tzijon chiquivach re vinak, tak xe'beka re sacerdotes je quichibil-pa re achi'a' saduceos, y chuka' re ache ec'uay quichin re policías re ye'chajin pa rachoch re Dios. Y re achi'a' re' camas yacatajnak quiyoval chiquij re Pedro y re Juan, roma ye'quitijoj re vinak y niquibij chique re vinak andex rubanic tak re Jesús xc'astaj-a re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i', y mare' chuka' re anama'i' can xque'c'astaj, ye'cha'. Mare' xe'quitz'am-a re je ca'e' apóstoles re', y xe'quiya' pa cárcel. Y man xban-ta quibiyal re k'ij re', roma xa xk'ak'ij-yan-ka. Xa c'aja re ruca'n k'ij. Y je q'uiy c'a chique re vinak xe'niman re ruch'abal re Dios re xtzijos chique. Xaxe re achi'a' xa'pon la'k jun vo'o' mil.
Y chupan re ruca'n k'ij xquimol-qui' chire' pa Jerusalén re je principal re jec'o chiquicojol re israelitas, re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, y re je'atamayon re ley quichin re israelitas. Y chuka' re Anás re namalaj sacerdote, re Caifás, re Juan, re Alejandro y conojel re je quiy-quimam can re namalaj tak sacerdotes, xquimol-apo-qui' chuka' quiq'uin. Y c'are' xquitak quic'amic re Pedro y re Juan. Y tak jec'o chic-apo chiquivach, xquic'utuj chique: ¿Anchique ya'yon k'ij chiva chin che yex niban quire'? ¿Y anchok rube' xinataj chin xic'achojsaj re ache? xe'cha'.
Y re Pedro can nojnak ránma riq'uin re Espíritu Santo, xubij chique: Yex achi'a' re yix principal re yixc'o chupan re katenemit Israel, y yex chuka' rejeta'k tak achi'a' re c'o ik'ij: Yex nic'utuj chaka chij re utzil xkaban cha re jun ache niyavaj, chin nitamaj andex rubanic tak xc'achoj. 10 Titamaj c'a yex re yixc'o-pa vova', y tiquitamaj chuka' conojel re kavinak israelitas, che re jun ache re c'o vova' chivach xc'achoj tak xkanataj rube' re Jesucristo aj-Nazaret, re Jesucristo re xitak ruquimisasic cho cruz, pero re Dios xuban che xc'astaj-pa re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i'. 11 Re Jesús ibanon cha che man jun ndoc-va, can ancha'l niquiban re nic'aj banoy tak jay cha jun aboj, niquibij che xa man jun ndoc-va. Pero re Aboj re' xa jare' re Aboj más otz ndel chiquivach conojel aboj. Y re Jesús xban cha vocame che ja reja' re c'o más rajkalen. 12 Y xaxe roma reja' tak yojcolotaj chach re kamac. Roma chach re ruch'ulef xa can man jun chic re yi'on-ta-pa chaka yoj re yoj vinak chin che yojcolotaj-ta, xcha' re Pedro.
13 Y re principal tak achi'a' can anchique-la xe'quitz'at re Pedro y re Juan. Roma astapa' man q'uiy-ta na'oj c'o quiq'uin, xa can man niquixibij-ta-qui'. Camas c'a k'alaj che reje' xe'c'ue' riq'uin re Jesús. 14 Y man jun chic xquibij chique re je ca'e' apóstoles, roma c'o-apo re ache re xc'achojsas. Pa'al-apo chire' quiq'uin. 15 Y re Pedro y re Juan xe'lisas-a re anche' jec'o-va re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, chin quire' quion c'a re achi'a' re' ye'nojin can. 16 Y re achi'a' re' niquibila' c'a chiquivach: ¿Andex como nakaban chique? Roma man jun vinak vova' pa Jerusalén che man-ta rutaman che xbanataj re jun namalaj milagro re'. Y yoj man yojtiquir-ta nakavovaj chuka'. 17 Y xaxe c'a che man ndel-ta más rutzijol re xbanataj, que'kaxibij-a, chin quire' man niquitzijoj-ta chic rube' re Jesús chique re vinak.
18 Y tak xe'vayox chic-apo re Pedro y re Juan, xbex chique che man chic que'quitijoj re vinak, y chuka' man chic tiquitzijoj rube' re Jesús chique re vinak. 19 Pero re Pedro y re Juan xe'ch'o-apo, y xquibij chique: Tibij c'a chaka: ¿Andex como nubij re Dios, che la ja como re nibij yex re nakaban y man nakaban-ta re nubij re Dios? 20 Yoj can man xtakatanaba-ta rubixic chique re vinak re xkatz'at y xkac'axaj riq'uin re Jesús, xe'cha' re Pedro y re Juan.
21 Y jare' tak re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, c'o tzij c'ayef re xe'quibila-a chique re Pedro y re Juan xaxe chin che xe'quixibij. Y c'are' xquiya-a k'ij chique che xe'ba. Y man jun cosa xe'tiquir xquiban-ta chique, roma re vinak xa can niquiya' ruk'ij re Dios, y can ye'quijo' chuka' re je ca'e' apóstoles, roma re ache xc'achojsas. 22 Roma re ache re' más-yan cuarenta rujuna', pero xc'achoj roma re milagro re'.
Re quiniman chic re Jesús niquic'utuj quichuk'a' cha re Dios
23 Y tak re Pedro y re Juan xe'sk'opes-a, choj xe'tzolaj quiq'uin re je quichibil, y xbequitzijoj chique ronojel re bin-a chique coma re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij. 24 Y re je quichibil, tak xquic'axaj re xquitzijoj, junan c'a xquiban orar conojel y xquibij chupan re qui-oración: Namalaj Ajaf Dios, rat re xabano ronojel, rat re xabano re rocaj y re jec'o chach, rat re xabano re ruch'ulef y re jec'o chach, rat re xabano re mar y re jec'o chupan. 25 Rat xaban che xsamaj re Espíritu Santo pa ránma re asamajel xubini'aj David, chin xubij:
¿Anchique c'a roma re pa tak naciones xaxe itzel tak na'oj ye'quibanala',
y re vinak re jec'o pa tak tenemit xaxe re man jun rajkalen re ye'quinojela'?
26 Y ye'beyacataj-pa re reyes quichin re naciones.
Y re je principal re jec'o chiquicojol re nic'aj chic tenemit xquimol c'a-qui',
chin xe'yacataj chavij rat Ajaf Dios, y chij chuka' re Cristo re acha'on.
Quire' rutz'iban can re David.
27 Y can katzij-va, ancha'l re tz'iban can, quire' re xbanataj. Roma re Rey Herodes y re jun chic ache nibano gobernar rubini'an Poncio Pilato, re israelitas y re man je israelitas-ta, xquimol-qui' vova' pa tenemit Jerusalén chin xe'yacataj chij re Lok'olaj Ac'ajol Jesús re xatak-pa. 28 Pero can nic'atzin c'a che xbanataj re', roma pan ak'a' rat c'o-va re anojim-pa ajuer can, y can ja-va re' re xquiban reje'. 29 Ajaf, vocame tatz'eta' che re vinak re' ye'xibin, roma yacatajnak quiyoval chakij yoj re yoj asamajela'. Y mare' yoj nakac'utuj chava che tabana' chaka che man-ta nakaxibij-ki' chin nakatzijoj re ach'abal. 30 Y nakac'utuj chuka' chava, che riq'uin re a-poder rat xque'c'achoj-ta re ye'yavaj, y che ye'ban-ta milagros xaxe riq'uin ninatax re rube' re Lok'olaj Ac'ajol Jesús. Y ronojel re' xtoc-ta chin nik'alajin che can katzij re nakatzijoj chique re vinak.
31 Y tak xe'tane' che oración, re anche' quimalon-va-qui' camas xsilon. Y tak nojnak chic re cánma cha re Espíritu Santo, manak c'a ximbire' quiq'uin chin niquitzijoj re ruch'abal re Dios.
Can ronojel c'a niquicumunij rij
32 Y je q'uiy vinak re quiniman chic re Jesús, y conojel reje' junan quivach y xa jun cánma quibanon. Man jun nibin che can xe-ta richin-ka reja' re c'o riq'uin, roma xa jun quibanon. 33 Re apóstoles can riq'uin poder niquitzijoj re andex rubanic tak xc'astaj-pa re ru-cuerpo re Ajaf Jesús chiquicojol re anama'i', y re Dios camas je'rubanon bendecir conojel. 34 Y chiquicojol re quiniman chic re Dios, manak c'a mamba'el, roma re c'o culef y c'o cachoch, ye'quic'ayila' y re rajal niquic'uaj-apo chique re apóstoles, 35 y re mero re' niquijach-apo chique re apóstoles chin che nijach chiquivach re nic'atzin che ye'to'. 36 Y c'o c'a jun ache chiquicojol rubini'an José. Y re José rey-rumam can re Leví, y alaxnak pa Chipre. Pero re apóstoles xquiya' chic jun rube'. Mare' tak xubini'aj Bernabé. Y jare' re jun chic rube' re xquiya' re José, roma reja' can nucukuba-va quic'o'x conojel. 37 Y re Bernabé re' xuc'ayij jun rulef, y re rajal xbo'rjacha' pa quik'a' re apóstoles.
4:4 Hch 2.41. 4:7 Mt 21.23. 4:8 Mt 10.19; Mr 13.11; Lc 12.11, 12; 21.14, 15. 4:10 Hch 3.6. 4:11 Sal 118.22; Mt 21.42. 4:12 Mt 1.21. 4:13 1 Co 1.27. 4:16 Hch 3.9, 10. 4:18 Hch 5.40. 4:19 Hch 5.29; Ga 1.10. 4:20 Hch 1.8; 2.32; 1 Jn 1.1-3. 4:21 Hch 3.7, 8. 4:24 Sal 107.2; Is 44.6. 4:24 Ex 20.11; 2 R 19.15. 4:26 Sal 2.1, 2. 4:27 He 7.26. 4:27 Is 61.1; Jn 10.36. 4:28 Hch 2.23. 4:29 Ef 6.19. 4:30 Hch 5.12. 4:31 Hch 2.2-4. 4:32 Ro 15.5; Fil 1.27; 2.2. 4:32 Hch 2.44. 4:33 1 Ts 1.5. 4:34 Hch 2.45. 4:35 Stg 1.27; 1 Jn 3.17. 4:36 Hch 9.27; 11.22-24; 15.37-39. 4:37 Pr 3.9.