5
Re quimac xquiban re Ananías y re ruxayil rubini'an Safira
Pero jun ache rubini'an Ananías y chibil chuka' re ruxayil rubini'an Safira, xquic'ayij jun culef. Y che je ca'e' xquiya' chiquivach che niquic'am can nic'aj cha re rajal re ulef, y re nic'aj chic xuc'uaj-a re Ananías chin xbo'rya' pa quik'a' re apóstoles. Pero re Pedro xubij cha re Ananías: ¿Anchique roma tak xaya' k'ij cha re Satanás che xunojsaj re avánma, chin che xatz'uc tzij chach re Espíritu Santo, y xac'am can nic'aj cha re rajal re ulef re xac'ayij? Roma xe-ta re ulef xc'ue-ta chire' y man-ta xac'ayij, man jun xbin-ta chava che man-ta avichin rat. Y tak xac'ayij, chuka' man jun xbin-ta chava che man avichin-ta rat re rajal. ¿Anchique roma tak xpa re jun itzel na'oj aviq'uin? Rat man chiquivach-ta vinak xatz'uc-va tzij, rat can chach re Dios xatz'uc-va tzij, xcha' re Pedro cha.
Y re Ananías, can xe xuc'axaj re tzij re xe'rubij re Pedro, xtzak-ka y xcom. Y conojel re xe'c'axan re xbanataj, camas xquixibij-qui'. Y jec'o ca'e-oxe' re c'a je c'ajola' re cha'nin xe'yacataj-a chin xquipes re ru-cuerpo re quiminak, y c'are' xquic'uaj-a chin xe'ba chumukic.
Y c'o la'k jun oxe' hora ticom-va re Ananías, tak xapon re ruxayil. Reja' man runaben-ta re xbanataj chire'. Y re Pedro xuc'utuj cha re ixok re': Re mero re ruc'amom-pa re Ananías, ¿jare' re rajal re ulef re xic'ayij? Y re ixok xubij: Ja', jare' ronojel re mero rajal re ulef.
Pero re Pedro xubij cha: ¿Anchique roma yex can xibij che man yixrutz'at-ta-pa re Espíritu Santo chin re Ajaf Dios? ¿Anchique roma yex can xiya' chivach che xiban quire'? Mare' re avchijil xbemuk-yan can. Y re xe'ba chumukic xa chire-oc je'pitinak-va, chin quire' yatequic'ama' chic rat, chin yatequimuku' can chuka', xcha' cha re ixok.
10 Y can jare' tak xtzak-ka re ixok chire' chach re Pedro, y xcom. Tak xe'beka re c'ajola' re xe'bemuku can re Ananías, y xquitz'at che quiminak chuka' re ixok, xquic'uaj-a y xbequimuku' can riq'uin re ruchijil. 11 Y re hermanos camas xquixibij-qui' roma re xbanataj. Y quire' chuka' xquic'alvachij re nic'aj chic re xe'c'axan re xbanataj. Camas c'a xquixibij-qui'.
Re apóstoles q'uiy milagros ye'quibanala'
12 Y re apóstoles camas q'uiy milagros re ye'quibanala' chiquivach re vinak, re man jun bey je quitz'eton-ta, chin quire' nik'alajin che re apóstoles can katzij-va re niquibij. Y re can quiniman chic re Dios, junan quivach y niquimol-qui' pa jun corredor chin re rachoch re Dios. Re corredor re' ja re Salomón re banayon can. 13 Can jec'o-va vinak re man ye'jelon-ta-apo quiq'uin roma niquixibij-qui' niquiban quire'. Jac'a re nic'aj chic vinak re jec'o chupan re tenemit, can niquiya-va quik'ij re apóstoles. 14 Pero camas je q'uiy vinak re ye'niman re Ajaf Jesucristo. Mare' can k'ij-k'ij más je q'uiy re ye'niman chin re Jesucristo, che achi'a' y che ixoki'. 15 Y mare' re ye'yavaj ye'lisas-pa pa tak bey y ye'yalox chach tak ch'at y chach camillas, chin quire' re Pedro nak'ax-ta re rumuch'uch'il pa quive' jun ca'e' chique re yava'i' re' y ye'c'achoj-ta. 16 Y je q'uiy chuka' vinak re xe'beka pa Jerusalén re je'pitinak pa tak tenemit re jec'o chunakaj re Jerusalén, y je'quic'amalom-pa re yava'i'. Jec'o re relic yabil ndoc chique, y jec'o re camas niquitaj pokan pa quik'a' itzel tak espíritu. Y conojel c'a ye'c'achojsas-a.
Tak xe'tz'am re apóstoles
17 Pero re namalaj sacerdote je ruchibil re achi'a' quibini'an saduceos, itzel niquina' chique re apóstoles. 18 Mare' xe'bequitz'ama-pa y xe'bequiya' can pa cárcel. 19 Y chak'a', re Ajaf Dios xutak-pa jun ángel pa cárcel quiq'uin re apóstoles. Y re ángel re' xujak-a ruchi' re cárcel chiquivach, chin ye'rulisaj-a. Y xubij chique: 20 Quixbiyin. Y tak xquixapon chic pa rachoch re Dios, titzijoj chique re vinak ronojel re ch'abal chin re c'ac'a c'aslen re nuya' re Jesucristo, xcha' re ángel chique.
21 Can xe xquic'axaj re' re apóstoles, namak'a-yan ruca'n k'ij xe'ba pa rachoch re Dios, y ye'quitijoj re vinak. Y chupan re hora re', re namalaj sacerdote y re je ruchibil xe'quitak quiyoxic re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij. Y can conojel re achi'a' pa camon ye'bano juzgar xquimol-qui'. Y c'are' xquitak quic'amic re apóstoles re jec'o pa cárcel. 22 Pero tak re policías xe'bapon chuchi-cárcel y xe'oc-apo chin ye'bequic'ama-pa, xquitz'at che xa man jun chic c'o chire'. Can jare' xe'tzolaj y xbequiya' rutzijol. 23 Y xbequibij: Man jun chique reje' re c'o pa cárcel. Y c'aja-na yoj re xojejako. Re cárcel can jabal rutz'apesic banon can, y re ye'chajin jec'o chire' chuchi-cárcel, xe'cha'.
24 Re namalaj sacerdote, y re ache ec'uay quichin re policías re ye'chajin pa rachoch re Dios, y re principal tak sacerdotes, tak xquic'axaj re xbequibij re policías chique, man niquivel-ta andex niquinojij, y mare' niquibila' chiquivach: ¿Andex xtibanataj vocame? Roma re achi'a' je manak chic pa cárcel, vocame can xtiquiya' c'a más rutzijol re Jesús, ye'cha'.
25 Y jare' tak c'o jun xapon chire' quiq'uin re quimalon-qui', y xbo'rbij chique: Re achi'a' re xe'iya' pa cárcel, ye'tajin chiquitijoxic re vinak chire' pa rachoch re Dios, xcha' chique.
26 Y can jare' tak re ache re ec'uay quichin re policías, xe'ruc'uaj-a re policías chin xe'ba chiquic'amic re apóstoles. Pero man xe'quich'olij-ta tak xe'quic'am-pa, roma reje' niquixibij-qui' che ye'q'uiak cha aboj coma re vinak. 27 Y re achi'a' re xe'ba chiquic'amic re apóstoles, xe'beka y je'quic'amom-pa, can choj c'a xe'bequipoba' chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar. Y re namalaj sacerdote xubij chique re apóstoles: 28 Yoj kabin-a chiva che man chic titzijoj rube' re Jesús chique re vinak. Pero vocame re vinak re jec'o pa tenemit Jerusalén je'nojnak chic riq'uin re enseñanzas re ic'utun chiquivach, y kayi'on cuenta jabal che chakij yoj nijo' niya-va can re rucamic re jun ache xubini'aj Jesús, xcha'.
29 Pero re Pedro y re nic'aj chic apóstoles xquibij-apo chique: Nic'atzin che ja re nubij re Dios re nakanimaj, y mana-ta re niquijo' re vinak. 30 Roma re xbano cha re Jesús che xc'astaj-a, ja re Dios, re Dios kachin yoj y quichin chuka' re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Pero yex xiquimisaj tak xibij che tibajex cho cruz. 31 Y re Dios camas c'a nem ruk'ij xuya' re Jesús, mare' xutz'uyuba-apo pa rajquik'a' y xuban cha che ja reja' re nic'uan kachin y yojrucol chuka' chach re kamac, chin quire' nuya' k'ij chaka yoj re yoj israelitas che nijalataj kac'aslen chach re Dios y nicuyutaj kamac. 32 Y ronojel re' katzij, y can ja yoj xojtz'eto, mare' nakatzijoj. Y re Espíritu Santo chuka' rutz'amon c'a rutzijosic chaka che can katzij-va. Konojel re yojniman rutzij re Dios, can ruyi'on re Espíritu Santo chaka, xe'cha' chique.
33 Y tak re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar xquic'axaj re xquibij re apóstoles, xyacataj quiyoval y xquinojij che ye'quiquimisaj. 34 Pero chiquicojol re achi'a' re' c'o jun ache quichibil re fariseos y re ache re' rubini'an Gamaliel. Reja' jun maestro chin re ley chin re Moisés, y camas chuka' ruk'ij chiquivach re vinak. Re ache re' xpa'e' y xubij che que'lisas-a ba' re apóstoles chire'. 35 Y c'are' xubij chique re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar: Nuvinak, tinojij jabal andex xtiban chique re achi'a' re'. 36 Roma te'ka chi'c'o'x tak xbec'ulum-pa re jun ache xubini'aj Teudas. Re Teudas re' xubij che reja' jun ache camas ruk'ij, y jec'o la'k jun caje' ciento achi'a' re xe'niman richin y xe'oc ruchibil. Y tak xquimisas, conojel re xe'niman rutzij xquiquiraj-qui' y xe'q'uis. 37 Y después re', tak xbanataj re tz'iban be'aj re nibex censo cha, xbec'ulum-pa chuka' jun chic ache re xubini'aj Judas. Re jun ache re' aj-Galilea, y reja' xtiquir xuban che camas je q'uiy vinak re xe'tzekelben richin. Y tak xquimisas chuka' re Judas re', conojel re xe'niman rutzij, xquiquiraj-qui'. 38 Y mare' nimbij chiva che que'iya' can re achi'a' re'. Roma vo xa quina'oj vinak re ye'tajin chubanic, reje' xque'q'uis. 39 Pero vo xa richin re Dios, man jun xquixtiquir xtiban chique, che xque'tane' chubanic re samaj re'. Tichajij-ivi', man tiban che yex yixtajin che ayoval riq'uin re Dios, xcha' chique.
40 Y conojel xka chiquivach re xubij re ache rubini'an Gamaliel. Y c'are' xquibij che que'c'uax chic-apo re apóstoles. Y tak re apóstoles jec'o chic chire', xe'ch'ay y xbex chic-a chique che man chic tiquitzijoj rube' re Jesús chique re vinak. Y c'are' xquiya-a k'ij chique che xe'ba. 41 Y tak re apóstoles xe'el-a chire' chiquivach re achi'a' pa camon ye'bano juzgar, niqui'cot c'a re cánma xe'ba, roma re Dios ruyi'on k'ij chique che niquik'asaj tijoj-pokonal roma re rube' re Jesús, y q'uiy cosas niban y nibex chique. 42 Y reje' can man niquiya-ta can rutzijosic re Jesucristo. Can ronojel k'ij niquic'ut y niquitzijoj re Jesucristo, pa rachoch re Dios y chi' tak jay.
5:9 Nm 14.22; 1 Co 10.9. 5:12 He 2.4. 5:14 Hch 2.47. 5:16 Mr 16.17, 18. 5:18 Lc 21.12. 5:19 Sal 34.7; He 1.14. 5:20 Jn 6.68; 17.3. 5:28 Hch 4.18. 5:28 Mt 27.25; Hch 2.23; 3.15; 7.52. 5:29 Hch 4.19; Ga 1.10. 5:30 Hch 2.24. 5:31 He 12.2. 5:31 Mt 1.21; Ef 1.7; Col 1.14; He 2.10. 5:32 Jn 15.26, 27. 5:38 Pr 21.30. 5:39 Hch 9.5. 5:40 Hch 4.18. 5:41 Mt 5.12; Ro 5.3.