7
Tak re Esteban poban-apo chiquivach re ye'bano juzgar richin
Y re namalaj sacerdote xuc'utuj cha re Esteban: ¿Katzij como re nibex-ka chavij?
Re Esteban xubij: Nuvinak israelitas y yex re yix principal re yixc'o chupan re katenemit, tic'axaj re xtimbij chiva vocame: Re Dios re c'o ruk'ij, xuc'ut-ri' chach re karta' Abraham tak c'a c'o chire' chupan re lugar rubini'an Mesopotamia, tak c'amaje-na rutzijol che ne'c'ue' pan Harán. Jare' tak re Dios xubij cha re Abraham: Catel-pa chiquicojol re avch'alal, y taya' can re atenemit, y xcate'c'ue' pa jun chic lugar re xtinc'ut chavach. Y re Abraham can xuya' can re Caldea re lugar re anche' c'o-va, y xk'ax pan Harán. Y rutota' re Abraham quiminak chic chire' pan Harán, tak re Dios xuc'am-pa re Abraham chupan re lugar Canaán re yojc'o-va vocame. Y re Dios camanak-va herencia xuya' can cha re Abraham chupan re lugar re', can ni xe-ta jun ch'et pedazo re anche' nipa'e-va-ka. Pero re Dios can xusuj cha, che re lugar re' xtoc richin reja' y quichin re rey-rumam. Quire' xubij re Dios cha re Abraham, y astapa' chupan re tiempo re' man jun rajc'ual c'o. Y xbex chuka' cha roma re Dios, che re rey-rumam reja' xque'bec'ue' pa jun chic lugar quiq'uin juley chic vinak re man quitaman-ta quivach. Y re vinak re' xque'quiya' pa samaj y xtiquiban chique che xtiquitaj pokan caje' ciento juna'. Y re Dios xubij chuka' che re vinak re xque'bano quire' chique re rey-rumam re Abraham, can xtuya' re castigo pa quive'. Y c'are' xque'el-pa chiquicojol re vinak re', y xque'pa chupan re lugar re', chinusamajesic y chuyi'ic nuk'ij, xcha' re Dios cha re Abraham. Y re Dios can xuban chuka' jun trato riq'uin re Abraham, y re trato re' c'o jun ru-seña. Re seña chin re trato re', ja re circuncisión re niban chique re achi'a'. Y tak re Abraham xalax re ruc'ajol xubini'aj Isaac, xuban re circuncisión cha y c'aja vakxaki' k'ij talax-va re Isaac tak xban re circuncisión cha. Quire' chuka' xuban re Isaac tak xalax re ruc'ajol re xubini'aj Jacob. Y ja chuka' quire' xuban re Jacob quiq'uin re je doce ruc'ajol re xe'oc tata'aj chin re tenemit Israel.
Y re nic'aj chic ruc'ajol re Jacob itzel xquina' cha re quichak' rubini'an José, roma ja reja' re más nijovax. Y mare' tak xquic'ayij-a, y xc'uax-a c'a pan Egipto. Pero re Dios can c'o-va riq'uin re José, 10 y xucol chach ronojel tijoj-pokonal. Xuban cha che re Faraón re Rey chin re nación Egipto otz xutz'at y chuka' xutz'at che c'o na'oj riq'uin. Y mare' re Rey xuban cha re José che xoc jun gobernador pa rue' re Egipto, y pa ruk'a' reja' xujach-va re cosas re jec'o chupan re rachoch chin nuchajij.
11 Y re tiempo re' re pan Egipto y pa Canaán, xpa jun viyjal, jun namalaj tijoj-pokonal. Y re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' pa Canaán man niquivel-ta chic andex niquitaj. 12 Y re Jacob re kavinak yoj re yoj israelitas xapon rutzijol riq'uin chila' pa Canaán che pan Egipto c'o trigo. Mare' xe'rutak-a re je ruc'ajol chulok'ic. 13 Y jac'a tak xe'ba chic pa ruca'n bey, jare' tak re José xutzijoj chique re je ruch'alal che ja reja' re José. Y re Faraón xutamaj juco'x re je ruch'alal re José, mare' xutamaj che re José can jun hebreo-va. 14 Y jare' tak re José xutak quic'amic re Jacob re rutota' y re ruch'alal. Je setenta y cinco chiquinojel. 15 Y xa mare' tak xule-ka re Jacob pan Egipto, y chire' xcom-va reja' y chuka' re je ruc'ajol. 16 Pero re qui-cuerpo chupan jun lugar rubini'an Siquem xe'muk-va. Xe'muk pa jun xoral, re anche' c'o-va quic'ojlebal chin ye'muk-va re anama'i'. Re jun xoral re', can jac'a re Abraham re lak'ayon can chiquik'a' re je rajc'ual re jun ache rubini'an Hamor.
17 Y re k'ij che nibanataj re rusujun re Dios cha re Abraham, re xuban jurar cha che can nuban-va, xa can nakaj chic c'o-va. Y re tenemit Israel camas c'a ninimar y niq'uier chire' pan Egipto. 18 Y jac'a tiempo re' tak chire' pan Egipto xoc can jun c'ac'a Rey re man xutamaj-ta rach re José. 19 Y re c'ac'a Rey re' camas listo chubanic re etzelal quiq'uin re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can. Y xuban chique che xquik'asaj q'uiy tijoj-pokonal, roma xuban chique che re cajc'ual re c'a ba-oc ca'lax-va xe'betorix can, roma man xrajo-ta che xe'q'uier. 20 Chupan c'a re tiempo re' tak xalax re Moisés chire' pan Egipto. Y re ac'ual re' camas xka chach re Dios. Y oxe' ic' xvilex coma re rute-rutota'. 21 Y c'are' xbequimalij can pa rue' re rakan-ya'. Pero re ac'ual re' ja re rumi'al re Rey Faraón re xc'uan-a richin. Re rumi'al re Rey Faraón can ancha'l c'a ral xuban cha re Moisés. 22 Y mare' re Moisés can xtijox riq'uin ronojel rach na'oj re c'o quiq'uin re vinak aj-Egipto. Y can jun namalaj ache. Y can k'alaj tak c'o nubij y tak c'o nuban.
23 Jac'a tak re Moisés rutz'aktisan chic cuarenta rujuna', xalax pa ránma chin xba chiquitz'etic re ruvinak israelitas. 24 Y xutz'at che jun aj-Egipto re camas nuban cha jun israelita, re ruvinak reja'. Y chin che nuto' re ruvinak re' y nuban ruq'uixel cha, xuquimisaj re ache re'. 25 Roma reja' nunojij che re ruvinak israelitas xtiquinabej che ja reja' re takon roma re Dios chin ye'rucol-a pa quik'a' re aj-Egipto, pero xa man quire-ta xbanataj. Re israelitas xa man xquinabej-ta che jare' rusamaj. 26 Y pa ruca'n k'ij, jec'o je ca'e' aj-israelitas niquiban ayoval, y re Moisés xapon-apo quiq'uin, y xrajo-ta xoc chiquicojol chin che man-ta niquiban ayoval. Mare' reja' xubij chique: ¿Anchique roma niban ayoval? Yex can ivch'alal-ivi'. Yex, yix israelitas che yix ca'e', xcha' chique. 27 Jac'a re jun chique re ye'bano ayoval, y camas nich'olin cha re jun ruchibil, xuchocomij re Moisés, y xubij cha: ¿Anchique xbin chava rat che c'o ak'ij y che yatiquir chuka' yojaban juzgar? 28 ¿O najo' chuka' yinaquimisaj yen, ancha'l xaban cha re jun ache aj-vova' pan Egipto ivir? xcha'. 29 Y tak re Moisés xuc'axaj quire', can jare' tak xnumaj-a y xuya' c'a can re Egipto y xba c'a pa jun chic nación re rubini'an Madián. Y chire' chiquicojol vinak re man je israelitas-ta xc'ue-va. Chire' chuka' xc'ule-va, y xe'c'ue' je ca'e' ruc'ajol.
30 Y tak k'axnak chic c'a cuarenta juna' tic'ue-va re Moisés chire' pa Madián, jare' tak xuc'ut-ri' jun ángel chach chupan jun zarza can nibac'o pa k'ak'. Re' xutz'at chupan re jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, re anche' c'o-va re loma rubini'an Sinaí. 31 Y tak re Moisés xutz'at re', xsatz ruc'o'x. Y chin che nutz'at jabal, xjelon-apo. Pero jare' tak xch'o-pa re Ajaf cha, y xubij: 32 Ja yen re Dios re xquinimaj re avinak xe'c'ue' ajuer can. Ja yen re ru-Dios re Abraham, re ru-Dios re Isaac y re ru-Dios chuka' re Jacob, xcha'. Y re Moisés man chic xtiquir-ta xtzu'un-apo, xa can nibarbot roma ruximbire'. 33 Y re Ajaf xubij chuka' cha re Moisés: Talisaj-a la axajab cha'vakan, roma la anche' yatpa'al-va, can jun lok'olaj lugar, roma can yinkejnak-pa aviq'uin vova'. 34 Y vocame yatintak-a pan Egipto, chucolic re nutenemit, roma nintz'at che camas tijoj-pokonal niquik'asaj, y nc'axan chuka' re ok'ej niquiban, y mare' xinka-pa chiquicolic, xcha' re Ajaf cha re Moisés.
35 Y can ja re Dios re xtako-a re Moisés chiquicolic re ruvinak, y che can ja chuka' reja' re nic'uan quichin. Y re xta'o chin re Moisés, ja re ángel re xuc'ut-ri' chach chupan re zarza. Y re Moisés re' xtzelas coma re ruvinak, y ja cha reja' re xbex-va: ¿Anchique biyon chava che c'o ak'ij y yatiquir chuka' yojaban juzgar? Ja Moisés re' re xtak-a roma re Dios. 36 Jac'a reja' re xcola-pa quichin re kavinak yoj re yoj israelitas chire' pan Egipto. Reja' c'o milagros re man jun bey je'tz'eton re xe'rubanala' chiquivach re vinak, chin quire' tik'alajin che can ja re Dios takayon-a richin. Y q'uiy milagros xuban pan Egipto, y chupan re Mar Rojo, y chuka' chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha. Cuarenta juna' xe'c'ue' chire'. 37 Y re Moisés xubij chuka' chique re kavinak re tiempo re': Re Kajaf Dios xtuyac-pa jun rusamajel re nibex profeta cha, can ancha'l rubanon viq'uin yen. Reja' can kavinak-va y tic'axaj ronojel re xtubij chiva, xcha' re Moisés. 38 Y ja Moisés re' re xc'ue' chiquicojol re je'cha'on roma re Dios, chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha. Y ja chuka' reja' re xbin chique re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can, re tzij re xubij re ángel cha, re xc'ue' pa rue' re loma rubini'an Sinaí. Can cha-va c'a reja' xjach-va re ch'abal chin c'aslen y reja' xuya' chaka yoj.
39 Xa ja chic c'a re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can, man xe'niman-ta cha re Moisés. Y pa ruq'uixel che xe'niman-ta cha, xa xquijo' che xe'tzolaj-ta chic chila' pa nación Egipto re anche' je'elinak-va-pa. 40 Y tak re Moisés c'a c'o pa rue' re loma rubini'an Sinaí, xquibij cha re Aarón: Ca'bana' imágenes che ye'oc ka-dios, y jare' re ye'c'uan kachin. Roma re Moisés re xlisam-pa kachin pan Egipto, man kataman-ta anchique roma tak man tzolojnak-ta-pa. 41 Y can xquiban ru-imagen jun ch'et vacx. Y camas ye'qui'cot riq'uin re', y xa ja reje' re xe'bano-ka. Mare' xe'quiquimisala' chicop chach, chin niquiya' ruk'ij. 42 Y jare' tak re Dios xe'ruya' can re kavinak israelitas, roma reje' xa xquitz'am ruyi'ic quik'ij dioses re man je katzij-ta. Re Dios xuya' k'ij chique che tiquiya-na quik'ij re qui-imágenes re k'ij, re ic' y re ch'umil. Can quire' quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Y chupan re je'quitz'iban can re profetas, re Dios nubij quire':
Yex re yix vinak aj-Israel, tak xixbiyin cuarenta juna' chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha,
yex man xe'quimisaj-ta chicop chin xe'isuj chua.
43 Pa ruq'uixel che quire-ta xiban, xa xe'itilila' re ru-imagen re rachoch re dios Moloc,
re ru-imagen re ch'umil, re i-dios rubini'an Renfán.
Y ja imágenes re' re xe'ibanala' yex, chin che xiya' quik'ij.
Mare' yen xtimban chiva che yixe'c'ue' c'a más quila cha re Babilonia, xcha' re Dios.
Quire' nubij chupan re je'tz'iban can coma re profetas.
44 Y tak re kavinak xe'c'ue' ajuer can, xe'biyin chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha, can nojel tiempo c'a quic'uan re rachoch re Dios re banon cha tziak, y chire' nuc'ut-va-ri' re Dios chiquivach. Re rachoch re Dios re', can ancha'l re xrajo' re Dios, quire' rubanic xban cha, roma re Dios can xuc'ut-va chach re Moisés re rubanic re xrajo' che xban cha re rachoch. 45 Y ja rachoch re Dios re' re quic'amom-pa re kavinak xe'c'ue' ajuer can, tak xe'oc-pa chupan re lugar rubini'an Canaán, tak je'c'amom-pa roma re Josué. Y xe'c'ue' c'a-ka vova' pa Canaán, tak quitz'amon chic quich'aquic re vinak re jec'o chupan re lugar Canaán. Y quire' xbanataj roma ja re Dios xta'o quichin. Y re rachoch re Dios re quic'amom-pa tak xe'beka vova', c'ajare' re c'o pa ru-tiempo re Rey David. 46 Y re Rey David can ruc'ulun re utzil re pitinak riq'uin re Dios. Mare' tak reja' xuc'utuj utzil cha re Dios che tuya' k'ij cha chin che nuban jun rachoch, re Dios re can ru-Dios-va re Jacob. 47 Pero mana-ta re Rey David re xbano re jay. Xa c'aja re Salomón re ruc'ajol re Rey David, jare' re xbano re rachoch re Dios. 48 Pero chuka' man can-ta nic'atzin che c'o-ta jun jay anche' nic'ue-va re namalaj Dios. Ancha'l re rutz'iban can re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. 49 Re Ajaf Dios nubij:
Jac'a re rocaj re nutz'uyubal,
y re ruch'ulef nupilbal.
¿Andex c'a rubanic re jay niban yex chin che ndoc vachoch?
¿Y anche' c'o-va re lugar re niban utzil chin che yinuxlan chupan?
50 Yen man nic'atzin-ta jun jay chua chin yinuxlan chupan. Xaxe te'ka chi'c'o'x che ja yen re ximbano ronojel.
Quire' nubij re rutz'iban can re rusamajel re Dios.
51 Y re Esteban xubij chuka' chique: Yex can icoversan re ivánma chupan re etzelal, roma man nijo-ta nic'axaj re nubij re Dios chiva, y chuka' man niya-ta k'ij chin che ndoc pa tak ivánma, y man jun bey nijo' che ja-ta re Espíritu Santo nic'uan ivichin. Y can ancha'l xquibanala' re kavinak xe'c'ue' ajuer can, can quire' chuka' niban yex vocame. 52 Roma conojel re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, can xquitaj pokan pa quik'a' re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Roma reje' can xe'quiquimisaj re xe'bin che re Jun choj ruc'aslen xtipa vova', y re' ja re Cristo. Y tak xbeka re Cristo, ja chic c'a yex re xixjacho richin y xic'utuj che tiquimisas. 53 Y re ley re xuya' re Dios cha re Moisés, can ja re ángeles xe'bin cha. Y ja ley re' re ic'ulun yex. Y astapa' can ángeles re xe'bin, pero yex man ninimaj-ta, xcha' re Esteban chique.
54 Y tak re achi'a' pa camon ye'bano juzgar xquic'axaj re xubij-ka re Esteban, xyacataj c'a quiyoval, y can niquikach'ach'ej rocay chij roma itzel xquina' cha. 55 Pero re Esteban can nojnak ránma cha re Espíritu Santo. Mare', tak re Esteban xtzu'un chicaj, xutz'at ruk'ij re Dios, y xutz'at chuka' re Jesús pa'al-apo pa rajquik'a' re Dios. 56 Y can jare' tak xubij: Yen nintz'at che la rocaj jakal y nintz'at re Jesús re xbalax-ka chakacojol c'o-apo pa rajquik'a' re Dios, xcha'.
57 Y re vinak re ye'tzelan chin re Esteban, xaxe chin che man niquic'axaj-ta, xquitz'apij quixquin. Re vinak re' jun c'a pa quichi' xquiban tak xe'ba chij re Esteban chin xbequic'ama-pa. 58 Y xquilisaj-a chuchi' re tenemit, y xquitz'am ruq'uiekic cha aboj chin niquiquimisaj. Y re xe'tz'ucu tzij chij re Esteban xquisovala' can re quitziak riq'uin re jun ala' rubini'an Saulo, chin quire' otz ye'q'uiekon. 59 Y re Esteban xuban orar tak tz'amon ruq'uiekic cha aboj, y nubij: Vajaf Jesús, tac'ulu' c'a re vánma.
60 Y jare' tak reja' xuque', y cof xch'o tak xubij: Vajaf, man taban chique che niquijkalej re niquiban chua, xcha'. Y can xe xubij quire', xcom.
7:2 Gn 11.31. 7:3 Gn 12.1. 7:4 Gn 11.31; He 11.8. 7:5 Gn 12.7; 13.15; 17.8. 7:6 Gn 15.13; Ex 12.40. 7:7 Gn 15.14; Ex 3.12. 7:8 Gn 17.9-12. 7:8 Gn 21.2-4. 7:8 Gn 25.26. 7:8 Gn 29.31–35.18. 7:9 Gn 37.4. 7:9 Gn 39.2, 3. 7:10 Gn 41.37-40. 7:12 Gn 42.1-3. 7:13 Gn 45.1-4. 7:14 Gn 45.9. 7:14 Gn 46.27; Dt 10.22. 7:15 Gn 49.33. 7:15 Ex 1.6. 7:16 Ex 13.19. 7:17 Gn 15.13-16. 7:18 Ex 1.8. 7:19 Ex 1.22. 7:20 Ex 2.2; He 11.23. 7:21 Ex 2.3-10; He 11.24. 7:24 Ex 2.11, 12. 7:28 Ex 2.13, 14. 7:29 Ex 2.15; 4.19, 20. 7:30 Ex 3.2; Is 63.9. 7:32 Ex 3.6; Mt 22.32. 7:33 Ex 3.5; Jos 5.15. 7:35 Ex 14.19; Nm 20.16. 7:36 Ex 12.41; Dt 6.21. 7:36 Ex 7.1; 11.1-10. 7:36 Ex 14.1-31. 7:36 Ex 16.1-36; 17.1-7; Nm 9.15-23. 7:37 Dt 18.15. 7:38 Is 63.9; Ga 3.19; He 2.2. 7:38 Ex 19.1-3; Jn 1.17. 7:40 Ex 32.1. 7:42 Ro 1.24; 2 Ts 2.11. 7:42 Dt 17.3. 7:43 Am 5.25-27. 7:44 Ex 25.40; He 8.5. 7:45 Jos 3.14. 7:46 1 R 8.17. 7:48 2 Cr 2.6. 7:50 Is 66.1, 2. 7:51 Is 48.4. 7:52 2 Cr 36.16. 7:52 Hch 3.14, 15; 1 Ts 2.15. 7:53 Ga 3.19. 7:55 Sal 110.1; He 9.24. 7:60 Lc 23.34.