Bo̱r-u̱s nass
A megerte̱ Ye̱so
(Mati 4:1-11; Mark 1:12-13)
Ye̱so waktu̱nte̱ so̱ o-ro̱o̱g o-Joda shiishe̱ ce̱ngce̱ng u̱n Ku̱kt-o Shir, o̱ tekeru̱ wu̱ co o̱ heetu̱ru̱ wu̱ o-dákár. Kane̱ ko-Gwo̱mo-wu̱ u̱n ya-u̱t-ko̱t megre̱ Ye̱so ho̱-u̱t kwo̱o̱z-u̱t yoor [40]. Kap ka ho̱-to̱ Ye̱so wu̱ re̱ rii á, remen kaane̱ wu̱ ro̱ u̱n ho̱ge̱ u̱n me̱r da-o̱ wu̱ taase o-swo̱o̱t à.
Ko-Gwo̱mo-wu̱ u̱n ya-u̱t-ko̱t ze̱e̱ru̱ Ye̱so, “U̱rege̱ wo̱ wà-wu̱ Shir wu̱, rwo̱ ka ta'ar-de barme̱ rii-yo m-re̱.”
Amba Ye̱so shasu̱ru̱, “Ma-to̱ Shir ze̱e̱g, ‘Ne̱t a no̱m ho̱o̱g remen u̱t-ga u̱n ho̱n-de u̱n to̱ á.’*
Ka da-de ko-Gwo̱mo-wu̱ u̱n ya-u̱t-ko̱t detu̱ru̱ wu̱ n-to̱n. U̱n gyept-o̱ u̱n yish, wu̱ kutu̱ru̱ Ye̱so gwo̱mo-to̱ o-dak pitip. Ko-Gwo̱mo-wu̱ u̱n ya-u̱t-ko̱t ze̱e̱ru̱ Ye̱so, “Man ya'as wo̱ ka gwo̱mo-to̱ kap u̱n se̱ps-mo̱ u̱n to̱ ne̱, remen a ya'astu̱ me̱ to̱ kap, komo man hoks m-ya'as u̱n wu̱ u̱m co̱ne̱ m-ya'as à. Kap to̱a warag-u̱t ma ru, u̱rege̱ wo̱a kwu̱ktu̱ me̱, o 'ye me̱ m-se̱k.”
Ye̱so shasu̱ru̱, “Ma-to̱ Shir ze̱e̱g, ‘Kwu̱kte̱ Yawe Shir ru, wu̱ wu̱ cot o he m-nome̱ m-gu̱w!’
Ka da-de, ko-Gwo̱mo-wu̱ u̱n ya-u̱t-ko̱t deku̱ru̱ Ye̱so, wu̱ heteru̱ wu̱ o-Urusharima. Wu̱ detu̱ru̱ Ye̱so u̱n be-de jiishe̱ m-pipir à, n-to̱n u̱n Pyo-o̱ Shir, wu̱ ze̱e̱ru̱ Ye̱so, “U̱rege̱ wo̱ wà-wu̱ Shir wu̱ hukse̱ n-dak, 10 remen Ma-to̱ Shir ze̱e̱g, ‘Shir a ru̱ yan-to̱m-ye̱ u̱n wu̱ ye̱ 'er wo̱.’ 11 To̱ ze̱e̱g komo, ‘Ye̱a go̱ks wo̱ u̱n kom-to̱ u̱n ye̱ bo̱ ko̱ na-o ru o̱a ho̱ge̱ m-hoog be-de u̱t-ta'ar à.’
12 Amba Ye̱so shaks, wu̱ zee, “Ma-to̱ Shir ze̱e̱g, ‘Wo̱ meger Yawe Shir ru á.’§
13 Bo̱ ko-Gwo̱mo-wu̱ u̱n ya-u̱t-ko̱t komte̱ meger-u̱t Ye̱so u̱n ko̱ yo ke co̱w-yo à, wu̱ yagu̱ru̱ wu̱ se̱ o̱ ken da-o̱.
Ye̱so takante̱
se̱nge̱-mo̱ u̱n wu̱ o-Gariri
(Mati 4:12-17; Mark 1:14-15)
14 Ka da-de Ye̱so wargu̱ru̱ o-Gariri, komo 'wo̱ns-mo̱ u̱n Ku̱kt-o Shir ro̱ be-de u̱n wu̱. Ma-to̱ u̱n wu̱ wo̱o̱ru̱ ko kene̱ so̱ u̱n ka dak-o̱. 15 Wu̱ yooste̱ n-me̱ u̱n kuke̱-to̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir, komo ko̱ wu̱ ke bo̱mo̱g wu̱.
A yagu̱te̱ Ye̱so u̱t-yage̱ o-Nazaret
(Mati 13:53-58; Mark 6:1-6)
16 Ka da-de Ye̱so haaru̱ o-Nazaret, be-de a 'yonse̱ wu̱ à, bo̱ Ho̱-de u̱r-Wu̱we̱ wo̱o̱ne̱ à, wu̱ haaru̱ bo̱ wu̱ we̱te̱ m-ha u̱n kuke̱-o̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir à. Wu̱ inu̱ru̱ eso wu̱ karantu̱te̱ Ma-to̱ Shir. 17 Komo a tebbu̱ru̱ wu̱ taku̱rda-o̱ Ishayawan-Rwo̱r u̱n Ma-to̱ Shir. Wu̱ upsu̱ru̱, wu̱ hyanu̱ru̱ be-de a ge̱ne̱:
18 “Ku̱kt-o̱ u̱n Yawe ro̱ u̱n hi u̱n de,
remen wu̱ dagante̱ me̱
u̱m hantu̱te̱ ko̱o̱b-ne̱ ka Ma-to̱ m-Re̱re̱m to̱.
Wu̱ to̱mu̱nte̱ me̱ u̱m ko̱'o̱t a us ka ye̱ a gage̱ à,
komo u̱n ups u̱n yish-ye̱ u̱n po̱-ne̱ ne̱.
U̱m guut ye̱ a mo̱'e̱ à,
19 a ko̱'o̱t da-o wo̱o̱nte̱,
o̱ Yawe hette̱ m-gu u̱n hun-ne̱ ye̱ u̱n wu̱ à.”*
20 Ye̱so tigu̱ru̱ ka taku̱rda-o̱, wu̱ tebbu̱ru̱ wu̱ ro̱ kane̱ à, wu̱ she'etu̱ru̱ tara. Kap ka hun-ne̱ ye̱, ro n-me̱ kuke̱-o̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir à tuuru̱ wu̱ yish, 21 ka da-de wu̱ ze̱e̱ ye̱, “Ka be-de u̱n Ma-to̱ Shir to̱ shiig caane̱, bo̱ no̱ ho̱ge̱ a karantu̱te̱ à.”
22 Kap ye̱ ho̱gu̱te̱ re̱re̱m-mo̱ u̱n wu̱, ye̱ bo̱pu̱ru̱ o-nu u̱n go̱n ka gom-to̱ wu̱ rwo̱re̱ à. Ye̱ ze̱e̱ru̱, “¿Wà Yusuhu wu̱ kaa?”
23 Wu̱ ze̱e̱ru̱ ye̱, “U̱m nak no̱a ru̱ru̱ me̱ ka swo̱o̱g-o̱ u̱t-ma o̱, ‘Wa-u̱s-baat 'yons hi u̱n du,’ komo no̱ ru̱ru̱ me̱ u̱m nom kaane̱ u̱n bo̱-o re ka rii-to̱ no̱ ho̱ge̱ u̱m no̱mo̱g o-Kapanahum à.” 24 Ye̱so dooru̱ m-ze̱e̱, “Me̱ no̱ m-ru̱re̱ o-nip, a ce̱t m-go̱ks u̱n ko-yan-rwo̱r u̱n Ma-to̱ Shir u̱n bo̱-o̱ u̱n wu̱ á.
25 “Nip-o̱ gwo̱r-ne̱ no̱mo̱g de̱e̱n u̱n dak-o o-Isra u̱n da-o E̱reja, da-o̱ a no̱me̱ hak-u̱s tet u̱r-pu̱ru̱g ba u̱n kem à, komo a no̱mo̱g me̱r u̱n ka dak-o̱ kap. 26 Shir to̱m E̱reja ko̱ kene̱ u̱n dak-o̱ o-Isra á, amba se̱ be-de u̱n wu̱ ken ko-gwo̱r-wu̱ u̱n ne'a wu̱, ba ko-Isra á, wu̱ ro̱ o-Zaraha u̱n so̱ u̱n dak-o̱ o-Sidon.§ 27 Hun-ne̱ de̱e̱n ro̱ u̱n swo̱ u̱r-ko̱o̱b u̱n gom-o̱ u̱t-cim n-dak o-Isra da-o E̱reshawan-Rwo̱r u̱n Ma-to̱ Shir, Yatt-wu̱ ka go̱m-o̱ ta'e̱ u̱n wu̱r-o̱ u̱n wu̱ á, se̱ Na'aman ko-ya-o-Siriya.”*
28 Da-o̱ hun-ne̱ ye̱ ro̱ u̱n kuke̱-o̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir ho̱ge̱ kaane̱ à, ryaab-u̱s ho̱o̱ru̱ ye̱. 29 Ye̱ inu̱ru̱ eso, ye̱ naku̱ru̱ Ye̱so ye̱ ruutu̱ru̱ wu̱ jim-de o-bo̱, ye̱ detu̱ru̱ wu̱ n-to̱n u̱r-dor de a meete̱ bo̱-o̱ u̱n ye̱ à. Ye̱ ro̱ u̱n ma-to̱ ye̱ jorbu̱te̱ wu̱ o-bu̱ng. 30 Amba wu̱ co̱wu̱ru̱ u̱n te̱te̱-o̱ u̱n hun-ne̱ wu̱ argu̱ru̱ arag-mo̱ u̱n wu̱.
Campo̱ wu̱ ro̱ u̱n wa-u̱t-ko̱t ne̱ à
(Mark 1:21-28)
31 Ka da-de ne̱ Ye̱so haaru̱ o-Kapanahum, o̱ ken bo̱-o̱ u̱n dak-o̱ o-Gariri, kane̱ wu̱ ro̱ m-yoose̱ u̱n hun-ne̱ u̱n kuke̱-o̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir, ko̱ de ke Ho̱-de u̱r-Wu̱we̱ de. 32 Ye̱ bo̱pu̱ru̱ nu-se u̱n ye̱ remen bo̱ wu̱ yoose̱ ye̱ à, wu̱ rwo̱ro̱g u̱t-ma gwo̱mo-u̱t gwo̱mo. 33 N-me̱ u̱n kuke̱-o̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir, wu̱ ken ne̱t-wu̱ ro̱ kane̱ wu̱ ro̱ u̱n wa-u̱t-ko̱t ne̱ u̱n hi-de u̱n wu̱ à, wu̱ 'yonsu̱ru̱ u̱s-co̱r wu̱ kanu̱ru̱, 34 “A'a! Ye̱so wu̱ o-Nazaret, ¿ya ne̱ o co̱ne̱ u̱n te̱ ne̱? ¿Wo̱ u̱n haan o sabu̱rse̱ te̱? U̱m nepse̱ wo̱, ko wan wu̱: Wo̱ wu̱ ba m-ku̱ko̱p, wu̱ Shir to̱mne̱ à!”
35 Ye̱so huru̱ru̱ ka wa-u̱t-ko̱t wu̱ u̱t-gaag, “Re̱s temb, komo ru be-de u̱n ka ne̱t-wu̱!” Ka wa-u̱t-ko̱t wu̱ so̱ru̱ ka ne̱t-wu̱ n-dak, hun-ne̱ ro̱ gu̱t, wu̱ ruuru̱ be-de u̱n wu̱, wu̱ ho̱gu̱sse̱ wu̱ m-ho̱o̱g á.
36 Ka hun-ne̱ ye̱ bo̱pu̱ru̱ o-nu, ye̱ ze̱e̱ru̱ hi u̱n de u̱n ye̱, “¿Yan go̱n ma-to̱ ne̱ to̱ ka? U̱t-gwo̱mo u̱r-be̱e̱b ne̱ ka ne̱t-wu̱ ze̱e̱ ka ya-u̱t-ko̱t ye̱ ru, komo ye̱ ruuru̱!” 37 Komo ma-u̱t Ye̱so wo̱o̱ru̱ ko̱ kene̱ u̱n ka raag-o̱.
Ye̱so taaste̱ go̱m-se u̱n hun-ne̱ de̱e̱n
(Mati 8:14-17; Mark 1:29-34)
38 Ye̱so ruuru̱ be-de u̱n kuke̱-o̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir, wu̱ haaru̱ hur-o Simo̱n. Wu̱r-o mo̱'o̱n Simo̱n ne̱ ne'a dengu̱te̱ o-ra de̱e̱n ye̱ te̱psu̱ru̱ Ye̱so ye̱ ko̱nu̱ru̱ wu̱ taas go̱m-o̱ u̱n wu̱. 39 Ye̱so haaru̱ wu̱ e̱su̱ru̱ u̱n riib-o̱ kwu̱u̱r-o̱ u̱n ka ne'a-wu̱, wu̱ rwo̱'u̱ru̱ ka go̱m-o̱ m-ru u̱n wu̱r-o̱ u̱n ka ne'a-wu̱. Ka go̱m-o̱ ruuru̱, ka ne'a-wu̱ inu̱ru̱ kagat. Wu̱ jegu̱ru̱ ye̱ rii-yo m-re̱.
40 Da-o̱ rim-m no̱me̱ à, kap ye̱ ro̱ u̱n hun-ne̱ ne̱ u̱s-go̱m ne̱ à, hantu̱ru̱ ye̱ be-u̱r Ye̱so, wu̱ saku̱ru̱ kom-to̱ u̱n wu̱ n-to̱n u̱n ko̱ wu̱ ke, ka go̱m-se taaru̱. 41 Ya-u̱t-ko̱t ruuru̱ be-de u̱n hun-ne̱ de̱e̱n ye̱ ro̱ u̱n ye̱ ne̱ à, ye̱ ro̱ u̱n 'yons u̱s-co̱r, “Wo̱ Wà-wu̱ Shir wu̱!”
Ye̱so huru̱ ye̱ u̱t-gaag, ye̱ te̱pe̱r á, remen ye̱ nepse̱ Shir daagne̱ wu̱.
Ye̱so rwo̱ro̱g Ma-to̱ Shir n-me̱
u̱n kuke̱-to̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir
(Mark 1:35-39)
42 Bo̱ ish geste̱ à, Ye̱so yagu̱ru̱ o-bo̱ wu̱ haaru̱ de ken be-de ba u̱n hun-ne̱ de, u̱n ho̱n-de u̱n wu̱. Hun-ne̱ taknu̱ru̱ hoob-o̱ u̱n wu̱, bo̱ ye̱ hyente̱ wu̱ à, ye̱ co̱n wu̱ arag, wu̱ yage̱ ye̱ á. 43 Amba wu̱ ze̱e̱ru̱ ye̱, “Se̱ u̱m rwo̱ro̱g Ma-to̱ m-Re̱re̱m to̱ u̱n gwo̱mo-to̱ Shir u̱n to̱ ken bo̱-to̱ komo, remen yo Shir to̱mnu̱ me̱ u̱m no̱m yo ka.”
44 Ka da-de wu̱ rwo̱ru̱ru̱ Ma-to̱ Shir n-me̱ u̱n kuke̱-to̱ u̱n yoos u̱n Ma-to̱ Shir ho̱no dak-o̱ o-Judiya.
* Bo̱r-u̱s nass:4 4:4 Hyen komo: Kara 8:3. Bo̱r-u̱s nass:8 4:8 Hyen komo: Kara 6:13. Bo̱r-u̱s nass:11 4:10-11 Hyen komo: Bo̱ng 91:11-12. § Bo̱r-u̱s nass:12 4:12 Hyen komo: Kara 6:16. * Bo̱r-u̱s nass:19 4:19 Hyen komo: Isha 61:1-2 (u̱t-Girik). Bo̱r-u̱s nass:24 4:24 Hyen komo: Yoha 4:44. Bo̱r-u̱s nass:25 4:25 Hyen komo: 1Gwm 17:1. § Bo̱r-u̱s nass:26 4:26 Hyen komo: 1Gwm 17:8-16. * Bo̱r-u̱s nass:27 4:27 Hyen komo: 2Gwm 5:1-14. Bo̱r-u̱s nass:32 4:32 Hyen komo: Mati 7:28-29.