18
Pol Korin pe yembe nand
Otiwo Pol Atens si niraq, Korin no. Di ni Juda iri nuqoind, ni nyamb Akwila, ni Pontus opu kin. Asi Rom kin king Klodius, ni Juda buagi tende mas segi puq nindim di ni Rom si miraq aye pe mo. Pugri bu Akwila ni ngam Prisila teri Itali si riraq di rindi Korin ris. Muq Pol no ni teri nuqond. Pol ni asi sel baj yembe nindiny ye, muq ni teri mune sel bajne yembe rindiny ye pugri bu ni teri ane yembe ire. Pugri bu ni Akwila ngam teri ane ris, di ni yembe ghav nindiny nindiny ris. Ni sel baj yembe rindiny ye. Pol te nas di nginy Sabat kin manyi ni Juda God yumbui nyamb mirang kin baj pe no, di ni ane wand mand. Ni Grik di Juda mingg nei nindivi viyo, ei Jisas ne nei mimbig ningg nari.
Pudi otiwo Sailas Timoti temi Masedonia opu pu mati mi, di Pol sel baj yembe nindiny kin si niraq di nginy manyi yenu wand bir nawo nawo. Ni Juda simbe nindim nari, “Jisas ni Kraist.” Pudi Juda buagi ni wand sange mindig, di perei mindig. Ni pugri puq men di ni chongo buraq nindiq tinanji buraq ri. Muq ni simbe nindim nari, “Muq God nungoqi mai neuq te nungoqi nonne. Nge te ningg wand kare tiq segi. Muqdi nge wute Juda segi kin nde oyi wand bir kawo.”
Muq Pol God yumbui nyamb mirang kin baj te si niraq, di wuti iri ni nyamb Titius Jastus ninde baj pe no. Wuti nen pripri God yumbui nyamb nirang ye. Ni baj God yumbui nyamb mirang kin baj pe tumone nganye vise. Muq wute God yumbui nyamb mirang kin yumbui, ni nyamb Krispus, ni nikin ngam di wo ane mune nei rire ritinde Yumbui nei rimbig. Di Korin ni nganye buagi Pol ningg wand rutungu, di God nei rimbig, di ni wuye map.
Muq bur ire ningg Pol ni yumbo ruqo nyemb pe pugri nuqond, Yumbui Pol simbe nindig nari, “Nu wune ghamb wayequ. Nu raqene simbe ghand. Nu mim tuq pu yeru wayequ. 10 Te pugri wuti iri nu ni o unje naip kin tiq segi, nge nunde dobu yengu. Te pugri nge wute tiqe ven nde nganye buagi ris.” 11 Pugri bu Pol ni Korin God ningg wand bei neny neny, nas nas ber ire nuaq irew 6-pela pu nawo.
12 Otiwo Rom mingg gavman mari di Galio ni Akaia opu pe gavman yumbui ningg nas kin tende puayi Juda buagi ane mes mewo Pol veri mindig. Ni kot pe mitanyi mo di mari, 13 “Wuti nen pripri wute simbe nindiny ei ni lo wand sange runduw di yumbo ur aye kin pe God yumbui nyamb rirang.”
14 Pol ni wand te oyi nindim ningg, pudi Galio Juda simbe nindim nari, “Nungoqi Juda buagi wuqond wuti nen lo gure nuaq o yumbo ur brequ nand, tedi nge nungoqi wand kutungu kin tiq. 15 Pudi nungoqi nge pengu wundigh kin te wand nganye kin segi, nungoqi non nyamb di nungoqi non lo ninggne nge pengu wundigh. Wand ren ware wo nungoqi nonne wand wand. Nge kutungu yambu kari. Nge yumbo ur ren kin ningg nge kot kutungu yambu kari.” 16 Di kot mand segi puq nindim, di ni kot mand segine meyi mandi. 17 Muq ni Sostenes Juda God yumbui nyamb mirang kin yumbui te oyi mait nase, di kot kin sunyi pe tumone mowi nase pug mindig. Pudi Galio ni puq men kin te ningg nei kumo namb segi.
Pol munene Antiok Siria opu yequ kin tende no
18 Pol ni nas nginy quan nawo pre, muq ni Jisas ningg wute te si nare mas di no. Ni no di Prisila Akwila teri ni anene ruso. Ni ruso ruso Senkria, di Pol ni yu ghir nand. Te ni yumbo ninge puq nen ningg God nde wand taq namb kin te prene. Muq bot ire tiqe te pu Siria wuso ningg di ni tende riwo ruso, di ane ruso.
19 Ni ruso Epesus ruso rir, di Pol ni teri tiqe tende si nare ris, di nikin irine Juda God yumbui nyamb mirang kin baj pe nar no, di ni ane wand mand. 20 Ni Pol simbe mindig, “Nu beghi ane pas nganye pu muqdi yo.” Pudi ni nari, “Nge kas nganye ye tiq segi. 21 Pudi God nge mune gadi ningg nari tedi nge munene gadi.” Pre ni si nare mas di ni mune bot pe newo Epesus si niraq di no.
22 Bot wuso Sisaria yequ di Pol nati ni, Jerusalem no wute Jisas nei rimbig kin te chumbuai kin wand neny pre di Antiok no. 23 Pol ni Antiok nas nas nganye pre muq no. Ni nyinge nare tiqe kin kin Galesia di Prigia opu yeru kin tende no, di Jisas ningg wute buagi gre neny neny nar ir.
Apolos Epesus pe wand bir nawo
24 Di Juda iri ni wuti Aleksandria kin nandi pu Epesus nas. Ni nyamb Apolos. Ni wuti wand oghine simbe nand ye, di ni God ningg wand quan nganye nei namb ye. 25 Ni asi Yumbui ningg wand pe minar nar di Yumbui ningg ngim ningg simbe mindig di muq ni chumbuai ane Jisas yembe nand kin wand tiqne nganye wute bei neny ye. Pudi wute wuye map kin te ni Jon wute wuye nap kin tene nei namb. 26 Ni Juda God yumbui nyamb mirang kin baj pe no di wand bir nawo. Ni wute buagi te yeru kin wune nimbiny segi. Muq Prisila Akwila teri ni wand nand kin te rutungu di ritanyi ninde baj pe ruso otinde nganye God ningg ngim ningg yeri rindig.
27 Otiwo Apolos ni Akaia opu no ningg, muq Jisas ningg wute Epesus kin ni gre meng. Di nyumo raqe ire ur mindiq Jisas ningg wute Grik kin te mem, di simbe mindim pu ei Apolos nondo no nar di meti nowi. Muq Apolos no Grik pe no nar, di wute buagi God nikin nde nei pene yuwon nuany di ni nei rimbig ye wute ren Apolos ni quan nganye ghav nindiny. 28 Te pugri wute buagi nde rar pe ni Juda wand unje map kin te oyi nindim, di ni wand buid nganye nap di ni mingg wand nyinge nuam vighe. God ningg wand buk pe rise ye tende pe Jisas ni Kraist kin te kin wand ni raqe nganye nindim.