14
Jesús wit'ikheyi'j qa jiyamitii pa' Dios.
—Hasu'uj itawje'metetsi'iƚ. Hasu'uj eqeku'uƚ na' Dios, qa hasu'uj esqeku'uƚ iye.* Ne' ƚetsi' na' Tata olots ne' ƚatawjets. Qek nite' yijaayi'ija aka'an qekha nite' hit'etaxi'ƚij ewets. Qa' hathayinpha'm hatse' qa' haji'let pa'qu' etset'i'iƚ.* Qu' haktax qa' haji'let pa'qu' etset'i'iƚ, qa' hetpilju' iye hatse', ma' qa' k'ekaxi'ƚpha'm qa' ewi'ƚ jina'ni' na' ha'ni'.* Hats ƚek ƚenikfe'li'ƚets nakha' wit'ikheyi'jii nakha' qu' hakji'.—* Ma' qa ha' Tomás qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, qu' nite' netsikfe'li'iƚets pa' ƚakji', ¿qa pa'n ƚunye'j qu' netsikfe'liƚets pa' wit'ikheyi'j?—* Ha' Jesús qa yit'ijets: —Yakha' yewit'ikheyij, yakha' ye'yijaa'ija, qa yakha' iye ye'witiƚa'x. Yakha' yeƚ'ewi'ƚƚe qu' k'amitiƚii na' Tata.* Qu' hats enikfe'li'ƚ yiwets ma' qa' hats enikfe'li'ƚets na' Tata. Hane'ej hats ƚenikfe'li'ƚij qa hats ƚi'weni'ƚha iye.—* Ha' Felipe qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, ets'ethini'ƚij pa' Atata, ma' qa' hats nami'ƚyijju'ha.—* Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Me nite' hats tooxik'i in ha'ni'ƚ etji'teje'mkii qa menjiit nite' ƚenikfe'lyij, Felipe? Pakha' qu' hats netswen ma' qa hats yi'wen na' Tata. ¿Qa pa'n ƚunye'j in ƚit'ij: “Ets'ethini'ƚij pa' Atata”?* 10 ¿Me ƚeqeku'uk'i in ha'n ji'teje'mha na' Tata, qa na' Tata qa i'nji'ij yitji'teje'mha ek? Kekhewe' wi'tlijei hit'iƚij ewets nite' yakha'ƚe qu' nata'ƚ yiwets in hit'iƚij ewets, qe nakha' Tata hik nakha' i'nyit ji'teje'mha hik nakha'ƚe yaqsiijkii kekhewe' qits wit'ithayijkitits.* 11 Hasu'uj esqeku'uƚij in ha'n ji'teje'mha na' Tata, qa na' Tata qa i'nji'ij yitji'teje'mha ek. Qa qu' esqeku'ƚi'iƚij in hit'ij qa kekhewe' haqsiijkii qu' hik kekhewe'ye' qu' hasu'uj eqeku'uƚij aka'an.* 12 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' nite' nesqeku'ye', qa kekhewe' haqsiijkii qa' naqsi'jiijkiyek pakha'an, qa pekhewepe' iye les qits qu' naqsiijkii iye, qe hats tsamii hatse' na' Tata.* 13 Qa week pakha' qu' iyini'ƚets qu' it'iƚij ka' yii, qa' haqsiijkii, hats'inha na' Tata qa' neniwqinhetji'ha qu' nata'ƚets ha'ne Ƚa's.* 14 Pa'qu' ƚunye'je' qu' iyini'ƚets qu' it'iƚij ka' yii, yakha' qa' haqsiijkii.—*
Jesús qa yiwjutsiqen qu' nenukinju' pa' Espíritu Santo.
15 —Qu' etsu'uni'ƚ, qa' aqsiiƚijkiiha kekhewe' hats hit'ij qu' nanaqsiijkii.* 16 Qa yakha' qa' nek'iyinets na' Tata, qa nakha'an qa' nenukini'ƚ ewetsju' qu' neƚisi'ƚij nakhap iye Eqi'fenkena'x, hats'inha qa' hikna' na'ni'ƚ ejupkii, nite' yili'ij qu' na'ni'ƚ ejupkii,* 17 ikji', nakha' Espíritu ta'ƚets na' yijaa'ija, hik nakha' ha'ne week sehe' ipji' nite' ƚeke' qu' netesti'yij, qe nite' yi'wen qa nite' nikfe'lets iye. Qa ekhewelƚi'iƚ qa ƚenikfe'li'ƚets qe i'ni'ƚ ejup, qa' ink'aye'ƚe qa' na'ni'ƚ etji'teje'mha.* 18 Nite' k'ewu'mi'ƚ qu' hik ejunyejeyi'iƚ qu' a'ftiletsi'iƚ, hetpili'ƚ ei iye hatse'. 19 Hats nite' toxik'ui qa ha'ne week sehe' ipji' qa' hats nite' netswene', qa ekheweli'ƚ qa' e'tsweni'ƚ iye hatse', qe yakha' yi'ƚa'x iye hatse' qa ekheweli'ƚ qa' i'ƚiyejiiƚek iye hatse'.* 20 Hik pakha' pa' neƚuji' hatse' ekheweli'ƚ qa' enikfee'liƚetsha yakha' in ha'n ji'teje'mha na' Tata, qa ekheweli'ƚ qa ƚa'ni'ƚ yitji'teje'mek, qa yakha' qa' haniƚ'et ji'teje'mek.* 21 Pakha' qu' nana'li'm ekewe' hit'ij qu' nanaqsiijkii qa tek'enik'iha iye, pakha'an hik pakha' yijat'ij in tsisu'un. Qa pakha' tsisu'un qa na' Tata qa yisu'unek. Qa yakha' qa' hisu'un pakha'an qa' hoksi'wenketij in ha'nijupha.—* 22 Qa ha' Judas (nite' ka' Iscariote) qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, ¿inhats'ek in yuja'xƚi'iƚ qu' k'eweni'ƚ iye hatse' qa nite' ha'ne week sehe' ipji'?—* 23 Ha' Jesús qa yeku'ƚ qa yit'ijets: —Pakha' qu' netsu'un qa' netk'enik'iha eke' yi'lijei. Qa na' Tata qa' nisu'un pakha'an. Na' Tata qa yakha' qa' heneki'ƚetsju' pakha'an qa' ha'ni'ƚ ji'teje'mha qa' yitsiyi'iƚij.* 24 Pakha' qu' nite' netsu'une, nite' tek'enik'i ke' yi'lijei, qa eke' yi'lijei ƚepi'ye'eƚik'i nite' yakha' qu' yi'lijeye'ƚe. Na' Tata hik nakha' ƚe'lijei, hik nakha' ts'ukinju'.* 25 Ekewe'en wekwek hit'iƚij ewets hane'ej in mexe ha'ni'ƚ etji'teje'm. 26 Qa nakha'ƚe Eqi'fenkena'x, nakha' Espíritu Santo, hik nakha' na' Tata nukinijju' hatse' aka' yiiji', nakha'an qa' nijatsheni'ƚij week ekewe' wekwek, ma' qa' enikfe'li'ƚik'i iye qu' ijamti'iƚik'i week kekhewe' hats hit'iƚij ewets.* 27 K'ejetiƚij na' wittawjemetsi', k'eƚisiƚij na' yitawjemetsi', qa nite'ƚe k'eƚisiƚij qu' hik ƚunye'je' pakha' t'ihintaxij wittawjemetsi'tax ha'ne sehe' ipji'. Hasu'uj itawje'metetsi'iƚ. Hasu'uj iye e'nijiwe'yi'ƚ.* 28 Hats ƚespiye'e'ƚ in hit'iƚij ewets: “Hak hatse' qa' hetpili'ƚ ei iye hatse'.” Qu' yijaayi'ija qu' etsu'uni'ƚ qa' qi qu' e'ƚe'sitsi'iƚi'mkii in ƚenikfe'li'ƚets qu' natsamii na' Tata, qe ƚakha' les in qiji' t'anyipji'.* 29 Hane'ej hats k'efeli'ƚi'm aje'eƚ in mente' yamets aka'an, hats'inha qu' namtaxets qu' ƚunye'je', qa' nite' esqekuyi'iƚ.* 30 Hats nite' qi qu' jintafaakateiju' hane'ej, qe hats nam na' tenek'enhe'yipji' ha'ne sehe'. Yemjeetax nakha'an in nite' yeqenijantaxyij.* 31 Qa lesƚe ƚe'wis qu' nenikfe'lets ha'ne week sehe' ipji' in hisu'un na' Tata, ma' qa' haqsiijkii week pakha' hats ƚunye'j pa' tsiyaji'ijets qu' haqsiijkii. Yape eniyi'ƚpha'mkii qinakik'ui ha'ne ju'uni'.—
* 14:1 Jn 14:27; Hch 16:34; 27:25; Ro 4:3,17,24; Ga 3:6; Tit 3:8; Stg 2:23; 1Jn 5:10 * 14:2 Jn 8:21-22; 13:33,36; 16:7 * 14:3 Mr 8:38; Jn 12:26 * 14:4 Jn 7:28; 8:14; 16:5; 1Jn 2:11 * 14:5 Mr 3:18 * 14:6 Ex 3:14; Sal 45:8; Jn 8:24; He 10:20 * 14:7 Mt 11:27; Jn 17:3; 1Jn 2:23; 4:8 * 14:8 Mr 3:18 * 14:9 Jn 5:19,37; 12:45 * 14:10 Jn 5:30,36; 6:28; 10:30; 14:11,20; 1Jn 2:24; 4:17; He 3:9; Ap 15:3 * 14:11 Jn 10:38 * 14:12 Jn 5:20; 6:35; 7:33; 13:1,3; 16:5,10,17,28; 17:11,13; 20:17 * 14:13 Jn 5:19; 11:4; 17:1; 1P 2:12 * 14:14 Jn 10:25; 11:22; 15:6; 16:23-24 * 14:15 1Jn 5:3 * 14:16 Lc 24:49; Jn 14:26; 15:26; 16:7; 1Jn 2:1; Hch 2:33 * 14:17 Jn 1:33; Sal 119:142; 2Ts 2:10; 1Jn 4:4,6 * 14:19 Jn 7:33; 16:16; Fil 1:21 * 14:20 Jn 14:10 * 14:21 Jn 8:31; 16:27; 1Jn 2:5; Dt 7:12-13 * 14:22 Lc 6:16; Hch 1:13; 10:40-41 * 14:23 Jn 14:2; 1Jn 2:24 * 14:24 Jn 5:19; 7:16; 8:28; 12:49-50 * 14:26 Sal 51:11; Jn 1:33; 2:22; 14:16; 15:26; 16:7,13; Hch 2:4,33; Ro 8:9; Ga 5:25; Tit 3:5; Ap 3:22; Lc 24:49; 1Co 2:10; 1Jn 2:27; 2P 1:21 * 14:27 2Ti 1:7 * 14:28 Jn 16:5,10; 10:29; 1Jn 3:20; 4:4 * 14:29 Jn 13:19; 16:4 * 14:30 Mt 4:1; Jn 12:31; Lc 4:6