15
Jesús hik ƚunye'j ne'ej uwakuk.
—Yakha' pe' yijaa'ija uwakuk ƚetuk, qa na' Tata qa hikna' yejeƚets.* Week pakha' qu' ham ƚeye' enewe' yakjil, qa' ne'nisa'xii. Qa week pakha' qu' netei, qa ne'nisa'xik'i pe'qu' ƚakjile'tax iye, hats'inha qu' les olotse' pe'qu' ƚeye'.* Ekheweli'ƚ qa hats te'nisa'xik'i pe' akjitaxi'ƚ iye, qe ta'ƚets kekhewe' wi'tlijei k'efeli'ƚi'm.* E'wisitse'kite'eƚ yijup, qa yakha' qa' nite' ye'wisitsi'iƚ ejup. Hik qu' ƚunye'je' na'aj ewi'ƚ ƚakji' ne'ej uwakuk in nite' ƚeke' qu' neteiƚe qu' nite' netije'ets pe'qu' ƚetuk'e, qa hik aka' qu' ejunyejeyi'iƚ qu' nite' a'maneyi'iƚ yijup.* Yakha' pekhe' uwakuk, qa ekheweli'ƚ qa pekhewe' ƚakjil pekhe'en. Pakha' qu' nite' wi'se'yijup, qa yakha' qa' nite' jeek ye'wi'si'ijup pakha'an, pakha'an qa olots pe'qu' ƚeye'. Qe qu' i'totsi'iƚ ye'mets ham pa'qu' ƚeke'ye' qu' aqsiiƚijkii.* Pakha' qu' nite' amane' yijup, qa' netwumhitiifik'i in ƚunye'jek na'aj ewi'ƚ ƚakji' qe we'nisa'xii ma' qa yisƚax, qa ewi'ƚ we'neni' qa tewumhitiiji'ju'kii na'aj fe't ma' qa naq'axij fe't.* Qu' a'maneyi'iƚ yijup, qa ekewe' yi'lijei iye qu' amaneyi'iƚ etji'teje'm, iyini'ƚets pa'qu' isu'uni'ƚ qa' esti'yi'ƚij.* Aka' ta'ƚets qu' neniwqinhetji' na' Tata aka'an, qu' olotse' pe'qu' eyi'iƚ, aka'an hik aka' qu' ni'nq'ethinij in ekheweli'ƚ k'eyijatshenheyi'ƚ.* In ƚunye'jek na' Tata in qi in tsisu'un, qa hik yijunye'j yakha' in qi in k'esu'uni'ƚ, e'wisitse'kite'eƚij yijup na' yeqsu'unkaxitsi'ƚ ej.* 10 Qu' ek'eeni'ƚik'iha kekhewe' hit'ij qu' nanaqsiijkii, ma' qa' nite' e'wisitsi'iƚji' na' yeqsu'unka'x. In yijunye'jek yakha' in heik'enik'iha kekhewe' yit'ij na' Tata qu' nanaqsiijkii, ma' qa nite' ye'wi's ji'teje'm na' qi ƚeqsu'unka'x.* 11 Ekewe'en wekwek k'efeli'ƚi'm, hats'inha qu' hik ƚunye'je' pa' yisa'xi'mkii pa'qu' isaxitsi'iƚi'mkii, qa pa' isaxitsi'ƚi'mkii qa' notpoli'ƚ ej.* 12 Aka' yi'lijei hit'ij qu' aqsiiƚijkii, aka'an: “Ekheweli'ƚ qi qu' mewet-su'uni'ƚ, in yijunyejeyi'ƚ ejek yakha' in qi in k'esu'uni'ƚ.”* 13 Ham pa'qu' nana'li'm pa'qu' ƚeqsu'unka'xe' qu' nat'anipji' aka'an: pa'qu' ewi'ƚe' in wetƚisij in wa'mifi pe'qu' ƚejuwaikale'.* 14 Ekheweli'ƚ k'eyijuwaikali'ƚ qu' aqsiiƚijkii pakha' qu' k'ayaji'iƚijets. 15 Hats nite' hit'iƚij ewets qu' e'witqejkunenheyi'iƚ, qe na'aj witqejkunenek nite' nikfe'lets pa'qu' naqsiijkii pa'qu' ƚaqa patune'. Hit'iƚij ewets yijat'ij qu' k'eyijuwaikali'iƚ, qe yakha' k'eƚisiƚij qu' enikfe'li'ƚets week kekhewe' yit'ij yiwets na' Tata.* 16 Nite' ekhewelƚi'iƚ qu' ku'mi'ƚyi', yakha'ƚe in he'yeku'mi'ƚ eiji'kii, qa he'yekumi'ƚij eiji'kii qu' ma'aƚij hats'inha qu' nana'l pe'qu' hik ƚunyejeye' qu' eyi'iƚ, qa pe'qu' eyi'iƚ qa hasu'uj qu' hamitse', hats'inha na' Intata qa' neƚisi'ƚij week pe'qu' iyini'ƚijets qu' it'iƚij ka' yii.* 17 Aka' k'ayaji'iƚijets qu' aqsiiƚijkii aka'an: mewet-su'uniƚha ekheweli'ƚ.—
Ha'ne sehe' ipji' yuten pa' Jesús qa pe' tek'enets iye.
18 —Qu' na'napjaxi'ƚ e'm ha'ne sehe' ipji', qa' menikfeliti'ƚets in yakha' yojo qu' na'napjax ye'm.* 19 Qek natsat'etsi'ƚ ej ha'ne sehe' ipji', qekha nesu'untaxi'ƚ ha'ne sehe' ipji', in ƚunyejeyijek nekhewe' yatsat'etsij in qi in yisu'un. Qa nite'ƚe yatsat'etsi'ƚ epji' ha'ne sehe' ipji', qe yakha' hats he'yeku'mi'ƚ eiji'kii qa hats nite' ƚa'ni'ƚ ji'teje'm ha'ne sehe' ipji', qa hik ta'ƚijupi' ha'ne sehe' ipji' in napjaxi'ƚ e'm.* 20 Maxtayitiƚik'i kakha' wi'tlijei hit'iƚij ewets: “Ham pa'qu' witqejkunenek'e qu' nat'anipji' pa'qu' ƚaqa patune'.” Qu' hayawitjaxtii qa' ekheweljiiƚek iye qu' awitjaxti'yi'ƚ. Qu' net'eku'miju'ƚ eke' yi'lijei qa' net'ekumjii'ƚ ejuƚek. 21 Week ekewe'en qu' ƚeqfenyejeyi'iƚ ej hatse' qe ta'ƚets in ƚatsjayani'ƚ, qe nite' nikfe'lets nakha' ts'ukinju'.* 22 Qek nite' natsame' qa qek nite' henfeli'imha iye, qekha nite' noksi'wene'tax pe' ƚewuƚ'ets. Qa ha'neƚi'ij qa hats nite' ƚeke' qu' nittaxijets qu' nite' nenikfe'le'ets pe' ƚewuƚ'ets.* 23 Pakha' qu' na'napjax ye'm, napjaxi'm iye na' Tata.* 24 Qek nite' haqsi'ji'imijkii kekhewe' wekwek ham ƚunyejeyi'iju'ƚ, qekha nite' noksi'wene'tax pe' ƚewuƚ'ets. Qa ha'neƚi'ij qa hats yi'wen kekhewe' haqsiijkii, ma' qa napjax ye'm qa napjaxi'm iye na' Tata.* 25 Qa yaqsi'jƚi'ijkii aka'an qe qa' nafits kakha' wi'tlijei we'nika'ajji' nakha' yit'ijets nekhewe'en qu' ƚeqe leye': “Hamtax ta'ƚi'ijupi' qa napjaxƚe ye'm.”(Sal 35:19; 69:4)* 26 Qu' nanamtax nakha' Eqi'fenkena'x nakha' qu' he'nukinju' hatse' ta'ƚets na' Tata, ikji', nakha' Espíritu ta'ƚets na' yijaa'ija ta'ƚii na' Intata, nakha'an qa' hik nakha' qu' netsfeelija.* 27 Qa ekheweli'ƚ iye qu' etsfeli'ƚ, qe ƚata'ƚi'ƚijii in i'nk'aa'ija in ƚa'ni'ƚ yijupkii.*
* 15:1 Ex 3:14; Sal 45:8; Jn 8:24 * 15:2 Mt 3:10; 7:19; 15:13; Lc 3:9; 13:6-9; Jn 15:6; Ro 11:17,22 * 15:3 Sal 24:4; Tit 1:15 * 15:4 Jn 6:56; 8:28; 1Jn 2:5 * 15:5 Stg 3:12; Mr 4:8 * 15:6 Jn 15:2; 2Ts 1:8; 1Ts 1:8; 2P 3:7 * 15:7 Jn 14:14 * 15:8 Jn 11:4; 17:1; 1P 2:12 * 15:9 Col 1:13; 1Jn 5:20; Jud 21 * 15:10 Jn 5:19 * 15:11 1Jn 1:4; 2Jn 12 * 15:12 Jn 3:16 * 15:13 Ro 5:8; 1Jn 3:16 * 15:15 Col 3:22 * 15:16 Mt 24:22; Jn 10:25; 11:22; 14:13; 16:23 * 15:18 Lc 6:27; 19:14 * 15:19 Ef 1:4 * 15:21 Mr 13:13; Jn 3:11; 7:28; 10:25; 20:9 * 15:22 Ez 2:5; 3:7; Jn 9:41; Ro 1:20; 2:1; 6:23 * 15:23 Jn 5:23 * 15:24 He 3:9; Ap 15:3; Jn 3:2; 7:31; 5:36; 9:32,41; 10:32,37 * 15:25 Jn 12:38; 13:18; 17:12; 18:9,32; 19:24,36; Sal 69:4 * 15:26 Sal 119:142; Jn 1:33; 14:16,17,26; 16:13; Ro 3:7; 1Jn 4:6 * 15:27 Hch 4:20