16
Henfeli'ƚ e'm ekewe' wekwek hats'inha qu' hame' pa'qu' ilani'ƚifi qa' anami'ƚju'kii. Newumiƚik'uifik'i iye hatse' nekhewe' ƚe'lijtsitjiyits ne' judiol. Qa namƚe hatse' nakha' ƚahats'ij qa pakha' qu' ƚunye'je'ƚe qu' nalani'ƚju' qa' numtitax qu' hik aka' ƚunye'je' qu' net'ithayiyi'mha na' Dios.* Yaqsiijkii hatse' aka'an qe nite' nikfe'lets na' Tata qa nite' nikfe'l yiwets iye.* K'efeli'ƚi'm ekewe'en hats'inha qu' namtaxets qu' ƚunyejeye'kii ekewe'en, ma' qa' ijamti'iƚik'i kekhewe'en in hats k'efeli'ƚi'm. Qa nite' hayiits qu' henfeli'ƚ e'm ekewe' wekwek qe mexe ha'ni'ƚ etji'teje'm.—*
Pakha' yaqsiijkii pa' Espíritu Santo.
—Qa ha'neƚi'ij qa' hats natsamii nakha' ts'ukinju', qa ham ekheweli'ƚ pa'qu' natsfaakanij qu' nit'ij: “¿Pa'n qu' maji'?”* Qe in ta'ƚets in k'efeli'ƚi'm ekewe' wekwek, ma' qa qi in topolij pe' atawjetsi'ƚ pa' ika'metaxitsi'ƚ wetju'ƚ. Qa yijaaƚi'ija aka' qu' hit'iƚij ewets: in les ƚe'wis qu' haki'ƚ ek'ui, qe qu' nite' hake', qa na' Eqi'fenkena'x qa' nite' nanami'iƚ ewetsju'. Qa qu' hakƚi'iƚ ek'uipha'm ma' qa' he'nukini'ƚ ewetsju' hatse'.* Qu' nanamtax hatse' nakha'an, qa hikna' nikfelitets ha'ne week sehe' ipji' pa' ƚewuƚ'ax, qa pa' wittsathenkeye'j qa qu' newetjeyumtshentax hatse' ene' week. Pa' ƚewuƚ'ax ikji', in nite' tek'en yiwets tseqeku'. 10 Qa pa' wittsathenkeye'j qa ikji', yakha' in hats tsamii na' Tata qa' hats nite' e'tsweni'iƚ.* 11 Qa pa' wetjeyumtshen ene' week qa ikji', nakha' tenek'enhe'yipji' ha'ne sehe' in hats ta'nanhi'yipji' qa hats jutsiqax qu' qi qu' nattanithenhetii hatse'.* 12 Olots kekhewe' wekwek tseqfelenheyu'uƚij e'm, qa mexeƚe nite' e'weju'ƚi'ƚiju'ƚ ha'ne hane'ej ƚahats'ij.* 13 Qa nakha'ƚe Espíritu ta'ƚets na' yijaa'ija, nakha'an qu' nanamtax qa' hikna' qu' nijatsheni'ƚ qa' nikfeliti'ƚets week pa' yijaa'ija, qe tees qu' niyetij pakha' qu' ƚakha' ye'ƚe qu' nisu'un, qe iyetij yijat'ij week pakha' qu' nimpi'ye'ej nakha'an, ma' qa nakha'an qa' nikfeliti'ƚets pekhewe' wekwek mexe hamitsik'ui ƚunyejeikii hatse'.* 14 Nakha'an qi qu' netsiwqinhetji' hatse', qe testi'yij hatse' kekhewe' tsatsat'etsij, ma' qa' nikfeliti'ƚets. 15 Week nekhewe' na'li'm na' Tata yakha' tsatsat'etsij iye, hik ta'ƚijupi' in hit'iƚij ewets na' Espíritu Santo qu' netesti'yij hatse' nekhewe' tsatsat'etsij, qa nakha'an qa' naqsiijkii qu' enikfe'li'ƚets.—
Pa' ƚ'ika'metaxitstaxkii pekhewe'en qa' naya'xipji' qu' qi qu' ƚe'sitsi'imkii.
16 —Hats k'esetsha hats nite' toxik'ui, ekheweli'ƚ qa' hats nite' e'tswene' eku'ni'ƚ, qa ink'aye'ƚe iye qa' e'tsweni'ƚ iye.—* 17 Ma' qa he' uja'x hekhewe' ƚ'ijatshenhei qa yifaakateji': —¿Pa'n ikji'ha in yit'ij inwets: “hats nite' toxik'ui, ekheweli'ƚ qa' hats nite' e'tswene' eku'ni'ƚ, qa ink'aye'ƚe iye qa' e'tsweni'ƚ iye” qa yit'ij iye: “qe yakha' tsamii hatse' na' Tata”?—* 18 Qa yit'ijju' iye: —¿Pa'n yukinji' in yit'ij inwets: “hats nite' toxik'ui”? Nite' jinikfe'li'k'uyii pa' iyettaxij.— 19 Ha' Jesús qa hatsƚe nikfe'lets hekhewe'en in naqfaakanheyu'uj, qa yit'ijji'ju': —¿Me ƚifaakateji'iƚji' in hit'ij: “Hats nite' toxik'ui, ekheweli'ƚ qa' hats nite' e'tswene' eku'ni'ƚ, qa' ink'aye'ƚe qa' e'tsweni'ƚ iye”? 20 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, in ekheweli'ƚ ƚapi'ƚju' hatse', qa' qi iye qu' ika'metetsi'ƚkii. Qa ha'neƚe sehe' ipji' qa qi'ek qu' ƚe'sitsi'imkii. Ekheweli'ƚ ƚ'ikametetstaxi'ƚkii hatse', qa' naya'xƚi'i hatse' pakha' ika'metaxitstaxi'ƚkii na' qi witisa'xi'mkii.* 21 Ne'ej efu in hats k'esik'i qu' nanqala'x, qa qi in yaats'eji' ƚekutjii, qe hats yamets pakha' ƚahats'ij qu' nenekfik'i. Qa in hatsƚe nekfik'i na'aj omeƚa's, ma' qa hats nitapi'ik'i ƚaqa'ti'ij, qe ta'ƚets pakha' qi ƚesaxi'mkii in hats neketsfik'i pakha' omeƚa's ha'ne sehe' ipji'.* 22 Qa hik ejunyejeyi'ƚ in qi in ƚ'ikametetsi'ƚ wetju'ƚ qa ƚaats'e'eƚ, qa k'ewenƚi'iƚ iye hatse', qa ne' atawjetsi'ƚ qa' qi qu' ƚe'sitsi'imkii, qa ham pa'qu' netka'miƚij pakha' qu' esaxitsi'iƚi'mkii.* 23 Pakha'an pa' neƚuji' hatse' ham pa'qu' atsfaakani'ƚij. Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets. Na' Tata week qu' neƚisi'ƚij pa'qu' iyini'ƚijets qu' it'iƚij aka' yii.* 24 Hane'ej mexe nite' ƚ'iyiniƚets pe'ye' qu' it'iƚij ka' yii. Iyini'ƚets, qa' esti'yi'ƚij pa'qu' iyini'ƚets, hats'inha qa' qi qu' e'ƚe'sitsi'iƚi'mkiiha.—*
Jesús qa naxij ha'ne week sehe' epji'.
25 —Ekewe' wekwek in k'iyetij qa hit'iƚij'e' kekhewe' hejeyumtshenƚi'ijupi'. Qa hatsƚe yamets hatse' nakha' ƚahats'ij qu' hats nite' hit'i'iƚij'e' pe'qu' hejeyumtshenijupi', qe hats qu' hatsa'thenketik'iha yijat'ij qu' henfeli'ƚ e'm na' Tata. 26 Hik pakha' pa' neƚuji' hatse' ma' qa' iyini'ƚets pe'ye' qa' it'iƚij aka' yiiji'. Qa nite' hit'iƚij ewets qu' yakha'ye' qu' nek'iyini'ƚ e'mets na' Tata qu' net'ekumi'ƚ eju'ƚ,* 27 qe na' Tata ƚakha'ija in qi in nesu'uni'ƚ, qe ekheweli'ƚ ƚetsu'uni'ƚ qa nite' ƚeqeku'uƚik'i iye in yakha' hata'ƚii na' Dios.* 28 In henek hata'ƚets na' Tata qa heneketsju' ha'ne sehe'. Qa hane'ej qa' hakik'ui iye ha'ne sehe' qa' natsamii iye na' Tata.—* 29 Ma' qa he' ƚ'ijatshenhei qa yit'ijets: —Hayits yijat'ij, hats yeqet'aaxik'iha ka' ƚit'ij in ham pa'qu' ejeyumtshenijupi'. 30 Hane'ej hats tsikfe'li'ƚetsha in week ƚenikfe'lets pe' wekwek. Qa nite' hamik'ui iye qu' nafaakan pe'ye' qe hayiits ƚenikfe'lets pa'qu' nafaakantaxij. Qa hik ta'ƚijupi' yekheweli'ƚ in nite' k'eqeku'uƚij in ƚataƚiiha pa' Dios.—* 31 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Ye' me hats nite' ƚeqeku'uƚik'i? 32 Ek'en qeku'ni'ƚek, na' ƚahats'ij hats nek, qa hats nam, ekheweli'ƚ qa anak'esi'ƚkii. Week ewiƚei ekheweli'ƚ qu' ilati'ƚiikii pekhewe' ewhi'wetitsi'ƚ, ma' qa' yeƚ'ewiiƚe'kii qu' etswu'mi'ƚi'. Qa nite'ƚe yeƚ'ewi'ƚkii na' Tata hik nakha' qu' na'nyijup.* 33 Ekewe'en hats week k'efeli'ƚi'm hats'inha in ƚatsjayani'ƚha qa' nikesimenƚekii pe' atawjetsi'ƚ. Ha'ne sehe' ipji' qi qu' nana'l pe'qu' aats'e'eƚij, qa' yape'enhaƚe imeheti'ƚji' qu' e'ƚe'sitsi'iƚi'mkii, yakha' hats tsaxij ha'ne week sehe' ipji'.—
* 16:2 Jn 9:22; 12:42; Ex 12:25 * 16:3 Jn 7:28 * 16:4 Jn 14:29; Ap 2:5 * 16:5 Jn 7:33; 8:14,21-22; 13:3,33,36; 14:4-5,28; 16:10,17 * 16:7 Sal 119:142; Jn 14:26 * 16:10 Jn 14:12,28; 16:17 * 16:11 Mt 4:1; 12:41; Jn 5:22; 12:31; 2Ts 1:5; Ap 19:11; Col 2:15; He 2:14 * 16:12 Mr 4:33 * 16:13 Ro 3:7; 1Jn 4:6; 2Ts 2:10; Mt 11:27; Jn 1:17; 5:19; 14:6; 17:10 * 16:16 Jn 7:33; Mr 2:20; 14:19 * 16:17 Jn 14:12; 16:10 * 16:20 Mt 11:17; Lc 7:32; 23:27; Jn 16:6; 2Co 2:2 * 16:21 Ga 4:19; Lc 1:7 * 16:22 Jn 15:11; 20:20 * 16:23 Jn 11:22; 14:13-14; 15:16 * 16:24 Jn 10:25; Mt 7:8; 1Jn 1:4; 2Jn 12 * 16:26 Jn 10:25; 14:16 * 16:27 Jn 6:46; 8:42; 13:3; 14:21; 16:30 * 16:28 Jn 14:12 * 16:30 Mr 2:8; Jn 1:48; 2:24-25; 6:64; 16:27; 21:17 * 16:32 Jn 4:23; 8:16,29