9
Jesús qa yi'wenkitkii pakha' ewi'ƚ nekijfik'i in puk'al.
Hakha' neki'kii ha' Jesús, qa yi'wen ha' ewi'ƚ jukhew, hayiits ta'ƚij ji'teje'm wittawe'j in puk'al. He' ƚ'ijatshenhei qa nifaakanij: —Rabí (Maestro), ¿inhats'ek in ta'ƚij ji'teje'm wittawe'j in puk'al ha'ne jukhew? ¿Me ta'ƚets qu' uƚ'etse' pe' ƚ'alhei? ¿Me i'nƚi'i qu' ƚakha' ye'ƚe qu' uƚ'axe'?—* Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Nite' ta'ƚets hane'en qu' uƚ'axe', qa nite' ta'ƚets iye pe' ƚ'alhei qu' uƚ'etse', qe ta'ƚets yijat'ij hane'en in puk'alij qe qa' ne'twenhetiiji'teje'm pakha' yisu'un na' Dios qu' nanaqsiijkii. * Inekhewel jit'ithayiki' pekhewe' yisu'un nakha' ts'ukinju' qu' ji'nt'ithayiki in mexe neƚukii, qe na' naja'x in nam qa hats ham pa'qu' net'ithayii.* Yakha' in mexe ha'nipji' ha'ne sehe', yakha' ƚefetitjiiyij ha'ne sehe' ipji'.—* In yili'ij ekewe'en in yit'ij, ma' qa tek'iyiju' ha' sehe' qa ke' ƚaq'astalii qa yaqasja'ajji'kii ka' sehe'. Ma' qa yilinipji' he' ƚotoi ha' puk'al.* Ma' qa yit'ijets: —Ma'ai qu' matanaxtapulijji' na' ƚajakju' ƚa's ƚii Siloé.— (Siloé ikji' “wit'ukinek”.) Ha' puk'al qa ik qa yamii qa watanaxtapulijji' ma' qa in hats tepilik'ui qa hats yi'wenkii.* Ma' qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' metitsi'm ke' ƚetsi' qa hekhewe' yi'wenji'ijkii qa iyinji'ijkii, qa yit'ijju': —¿Me nite' hik ha'ne ha' i'nƚe'kji' ha' wit'ikheyi'j qa iyinji'ijkii?— Qa uja'x he' yit'ij: —Hik nakha'.— Qa hekhewep qa yit'ijju'ek: —Tujtseika', hikƚe ƚunye'jtax.— Qa ha' puk'altax, qa yit'ij: —Ehe, hik yakhaa'ija.— 10 Ma' qa nifaakan: —¿Pa'n ƚunye'j in ƚi'wenkii?— 11 Qa yeku'ƚ hakha'an: —Hakha' jukhew ƚiite' Jesús ke' ƚaq'astalii yaqasja'ajji'kii ha' sehe' qa yilinipji' ene' yitoi, qa yit'ij yiwets: “Ma'aiju' na' ƚajakju' ƚa's ƚii Siloé qa matanaxtapulijji'.” Qa hak qa tsamiiju' qa hatanaxtapuli'jji' ma' qa hats hi'wenkii hane'ej.—* 12 Qa nifaakanij iye: —¿Pa'n i'ni' hakha'an?— Qa yit'ijiju'ƚ: —Axe'm, nite' tsikfe'lets.—
Pe' fariseol qa nifaakankii pakha' puk'altax pa'aj.
13 Qa hekhewe'en qa' yeka'xii hekhewe' fariseol hakha' puk'altax.* 14 Qa hik kakha' ka' neƚuji' witwapiihijiitax (sábado) ha' Jesús in yaqasja'ajji' ke' ƚaq'astalii ka' sehe' qa yilinipji' he' ƚotoi ha' puk'altax qa yi'wenkii.* 15 Ma' qa he' fariseol qa nifaakankii iye: —¿Pa'n ƚunye'jkiiha in hats ƚi'wenkii?— Qa yeku'ƚ hakha'an: —Yilinipji' ene' yitoi ka' oƚoq'oi qa hatanaxtapuli'j ma' qa hane'ej qa hats hi'wenkii.— 16 Qa hik ta'ƚijupi' in yit'ijju' hekhewe' uja'x he' fariseol: —Hakha' jukhew nite' ta'ƚii pa' Dios, qe nite' yiwqinhetji' ka' neƚu witwapiihijiitax.— Qa uja'x he' yit'ijju'ek: —¿Me ƚeke' pakha' qu' uƚ'axe' jukhewe' qu' naqsiijkii ekewe' ham ƚunye'ji'iju'ƚ?— Ma' qa nite' ƚ'anyejeyij wetju'ƚ.* 17 He' fariseol qa wapilijets iye pa'aj in nifaakan iye ha' puk'altax: —Hakha' ne'wenkitkii ¿pa'n ƚumti qu' ƚunye'je' hakha'an?— Qa yeku'ƚ: —Hakha'an ewi'ƚ profeta.—* 18 Ma' qa he' judiol qa hats yeqeku'uj pa'aj hakha'an qu' puk'ale'tax pa'aj, qa i'nk'aƚe qa' ni'wenkii iye. Qa inq'ukinii iye pa'aj qu' nanamii pekhewe' ƚ'alhei hakha' puk'altax. 19 Qa nifaakanij: —¿Me oqwo'mehe'eƚha hane'en? ¿Me yijaa'ija qu' hayiits nata'ƚij ji'teje'm wittawe'j in puk'altax pa'aj? ¿Qa pa'n ƚunye'j hane'ej in hats yi'wenkii?— 20 Pe' ƚ'alhei qa yeku'ƚ pa'aj: —Tsikfe'li'ƚets in hik nakhaa'ija hakha' ya'si'ƚ, qa ta'ƚij ji'teje'm wittawe'j in puk'altax, 21 qa nite'ƚe tsikfe'li'ƚets pa' ƚunye'jkii in hats yi'wenkii, nite' tsikfe'li'ƚets iye pa' yi'wenkitkii. Anfaakaani'ƚijha nakha'an. Hats ƚek yamets ƚilanye'j, ƚakha' qu' nenfeli'ƚ e'mik'i yijat'ij.— 22 Pe' ƚ'alhei yit'ij pa'aj aka'an qe nijiweyiju'ƚ hekhewe' judiol, qe hekhewe' judiol hats yit'ijets qu' niwumik'uifik'i hekhewe' ƚe'lijtsitjiyits pakha' qu' netetfelij qu' nit'ijets ha' Jesús qu' hik hakha'ye' pa' Cristo.* 23 Qa hik ta'ƚijupi' in yit'ijets he' ƚ'alhei: —Anfaakani'ƚha nakha'an. Hats ƚek yamets ƚilanye'j.— 24 He' judiol qa ewi'ƚij iye in taya'yii hakha' jukhew puk'altax, qa yit'ijets: —Iwqinhet yijat'ij pa' Dios, qe yekheweli'ƚ tsikfe'li'ƚets ha' jukhew in uƚ'ax pa' yaqsiijkii.—* 25 Hakha'an qa yeku'ƚ pa'aj: —Qu' uƚ'axe' pakha' yaqsiijkii, nite' tsikfe'lets. Ewi'ƚƚe aka' tsikfe'lets: yakha' in mexe yepuk'altax qa hane'ej qa hats hi'wenkii.— 26 Ma' qa yit'ijets iye hekhewe'en: —¿Pa'n ƚeqfenye'j ej? ¿Pa'n ƚeqfenye'jij in ne'wenkitkii?— 27 Qa yeku'ƚ iye hakha'an: —Hats inek k'efeltaxi'ƚi'm qa nite'ƚe ƚ'eni'ƚji' ekfiyi'ƚ. ¿Inhats'ek in ƚisu'uni'ƚ qu' hiyeketij iye qu' hit'iƚij ewets? ¿Ye' me ekhewepi'ƚ iye ƚisu'uni'ƚ qu' ƚ'ijatshenheyi'iƚ ej?— 28 Hekhewe'en qa nayu'um, qa yit'ijets: —Akha' ƚijayan hakha' jukhew qa yekhewelƚi'iƚ qa hijayani'ƚek pa' Moises'ik'i.* 29 Yekheweli'ƚ tsikfe'li'ƚets pa' Dios in tafaakate'yi'ƚkii pa'aj pa' Moises'ik'i, qa hakha'ƚe jukhew qa nite' tsikfe'li'ƚets pa'n ta'ƚji'.—* 30 Qa yeku'ƚ iye ha' jukhew: —¡Peyijaat'ij aka'an in tsitjuƚaxijpha'm, in ekheweli'ƚ nite' ƚenikfe'li'ƚets pa' ta'ƚi', ƚa'mek qa tsi'wenkitkii hakha'an! 31 Jinikfe'letsha pa' Dios in nite' t'eku'miju'ƚ pe' uƚ'ets, qa pakha'ƚe qu' ne'nijiweyiju'ƚ pa' Dios qa yaqsiijkii pa'qu' nisu'un pakha'an, ma' qa hik ha'ne yijat'ij in t'eku'miju'ƚ.* 32 In ipƚu'uk'i ek in i'nk'aa'ija pa'aj ha'ne sehe' qa ham pa'qu' nek'impi'ye'ej pakha' qu' ni'wenkitkii pa'qu' nata'ƚij ji'teje'm wittawe'j qu' puk'ale'.* 33 Hakha' jukhew qu' nite' nata'ƚi'ii pa' Dios, qekha hamtax ƚeke'ye' qu' naqsiijkii.—* 34 Hekhewe'en qa yeku'ƚ, qa yit'ijets: —Akha', in topo' ej pa' uƚ'ax in ƚenekfik'i pa'aj, ¿me qa ƚets'ijatshentaxi'ƚ?— Ma' qa yiwu'mfik'i.*
Hik ƚunyejei puk'alets.
35 Qa i'ye'ej ha' Jesús in tewu'mhitiifik'i ha' puk'altax, ma' qa wo'oikii qa yi'wen, qa nifaakan: —¿Me nite' ƚeqeku' na' Ƚa's na' Jukhew?—* 36 Qa yeku'ƚ hakha'an: —Jukhew, ¿pa'n ƚii pakha'an, hats'inha yakha' qa' nite' heqeku'ye' pakha'an?—* 37 Qa yeku'ƚ ha' Jesús: —Hats ƚi'wen, ha'ne hane'ej ƚ'afaakateyi'ƚ hik ha'ne.— 38 Ha' jukhew qa yit'ijets: —Nite' k'eqeku', Yatsat'axyij.— Ma' qa wonokok'enju'. 39 Ha' Jesús qa yit'ij: —Yakha' tsametsju' ha'ne sehe' ipji' qe qa' hujtse wetju'ƚ, hats'inha nekhewe' puk'aletstax qa' ni'wen wetju'ƚ, qa nekhewe' yi'wentax wetju'ƚ qa' puk'aletsi'ij.—* 40 Uja'x hekhewe' fariseol i'nji'teje'm yepi'ye' ej ha' Jesús in yit'ij aka'an, qa yit'ijets: —¿Me yekheweli'ƚ iye qu' yepuk'aletsi'iƚ?— 41 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Qek e'puk'aletsi'iƚ qekha hamtax ewuƚ'etsi'iƚ, qa ƚi'tƚi'iƚijju' “Hi'weni'ƚ wetju'ƚ” ma' qa pa' ewuƚ'axitsi'ƚ qa amaneyi'ƚ etji'.—*
* 9:2 Jn 11:8; Ez 18:20; Ex 20:5; Job 21:19 * 9:3 Jn 5:36; 6:28-29; Ro 14:20; He 3:9; Ap 15:3 * 9:4 Jn 5:17; 11:9; 12:35; 2Jn 8; Ro 13:12 * 9:5 Mt 5:14; Jn 8:12; 12:46 * 9:6 Gn 2:7 * 9:7 Lc 13:4; Jn 9:11; Is 35:5 * 9:11 Jn 9:7; Hch 9:12 * 9:13 Mr 7:3 * 9:14 Mr 2:23 * 9:16 Jn 7:29,43; 9:24; 10:19; Mt 26:45; Lc 24:7; Ro 5:19; 1Co 1:10 * 9:17 Jn 6:14 * 9:22 Mt 1:17; Ef 5:2 * 9:24 Jn 17:24; Jos 7:19; 1S 6:5; Is 42:12; Jer 13:16; Lc 2:14; Ro 4:20 * 9:28 Sal 77:20; Mt 8:4; He 3:2 * 9:29 Jn 7:27-28; 8:14 * 9:31 Job 27:9; Sal 34:15,16; 66:18; 145:19; Pr 15:20; 28:9; Is 1:15; 1Jn 3:21; 5:14-15; Ef 1:9; Stg 5:16-18 * 9:32 Jn 15:24 * 9:33 Jn 8:28 * 9:34 Sal 51:5; Is 66:5 * 9:35 Mr 2:10 * 9:36 Lc 10:1 * 9:39 Jn 3:19; 5:22-30; 12:47-50; 18:37; Mr 12:40; Lc 4:18 * 9:41 Jn 15:22,24; 1Jn 1:8; 3:5