23
6
Sombe tomtom peeze kana sa iluŋke u ma la be niomru mbuleyom su pa kini kanŋana, na kam kat ŋgar pa kini tana ka uunu muŋgu, mana kan. Pa ni iboobu sorok som.
Mi sombe nu motom kiniŋom, na rre be yaraama itum
Kokena kini namtuŋana tana ikam motom, to kan sorok.
Pa kini tana na, ka zaala pakaamŋana sa ko imbotmbot.
7
Nu lem ŋgar. Tana pun kat mburom be we mbio uunu pepe.
Ŋonoono, nu lelem be kam koroŋ boozo. Tamen yaraama itum.
Pa koroŋ boozomen ta tomtom tindoundou isu toono na, ina imapmap karau men. Ina kembei koroŋ ta terre la pa, mi matanda kolom na, ila ne kek.
Nu so koroŋ ku tana ko imbotmbot ma molo? Som. Ko kembei ta manboŋ. Itir begeene na, irie ma ila ne kek!
8
Zin wal ta so tikampewe zin tomtom som na, ŋgurem kutkut pa kini kizin pepe.
Ŋonoono, kini ambaimbaiŋan matakiŋa imbotmbot se mbalia kizin be kan.
Mi kini tana ikam motom pepe.
Pa wal ta kembei, gorgori tikamam ŋgar biibi pa pat kizin ta tipasansaana pa kini na.
Ŋonoono, kwon na, tiso pu be kan ma win. Mi tiur kat lelen pu som.
Tana kini ri ta so kan, na kaimer ko lulu.
Mi sua pakurŋana ta so kam pizin pa kini tana, na nu so sorok. Pa kaimer zin ko tikam kosasa pu mini som.
9
Wal kankaanaŋan ta tizorzooro na, la kizin ma niomŋan koso sua pepe.
Pa sua ŋgarŋana ta so kam pizin, na zin ko tirepiili kembei koroŋ sorok.
10
10 Toono ka kambasa tau tiur ta muŋgu kek na, siri pepe.
Mi sei lem toono kizin monmoondo pepe.
11 Pa zin len Tomtom Mburaanaŋana ta imbotmbot be imenderkaala zin.
Sombe niomru kakam sua, ko rao?
11
12 Sua pazalŋana ta so tikam pu, na kiskis ma imbol la lelem.
Mi sua ta izzwe ŋgar ambaiŋana na, ŋgungun talŋom pa.
12
13 Sombe lutum sa ikamam ŋoobo mbulu, na leeli pepe. Kam ke mi balisi pa bekena pazali.
Kam ŋgar boozo pepe. Ni ko irao imeete na som.
14 Tana balisi.
Naso kamke i pa zaala ki meeteŋana.
13
15 O lutuŋ, sombe nu kiskis ŋgar ambaiŋana ila lelem,
nako kam ma leleŋ ambai kat.
16 Mi sombe sua ndeeŋeŋana men iwedet pa kwom,
nako leleŋ ndabok kat.
14
17 Zin wal ta mbulu kizin irao pa Anutu mataana som na, motom berber pizin pepe.
Zoŋ ise ma ila zoŋ isula na, mototo Yooba mi leŋleŋ la kalŋaana.
18 Naso mbot ambai,
mi koroŋ ambaiŋana ta urur motom pa i, nako kam.
15
19 O lutuŋ, leŋ la sua tio ti. Naso we tomtom ŋgarŋom.
Mi motom iŋgalŋgal be to kat zaala ambaiŋana.
20 Zin wal ta tiwinin yok baen ma zaza na, mbotmbot raama zin pepe.
Mi zin wal ta tikanan saaba kini na, gabgaaba zin pepe.
21 Pa wal ta kembei tikamam uraata som mi gorgori tikenne len sorok.
Tana kaimer zin ko tisu ma timbot ŋoobo, mi tizebzeebe zin pa mburu marrazaŋana men.
16
22 Tomom ta iuru. Tana leŋleŋ la kalŋaana.
Mi sombe nom iwe kolman ma isaana, na motom pasomi pepe.
 
23 Re: Kokena ziiri sua ŋonoono ma ila ne.
Kam kinkiini pa sua ŋonoono mi ŋgar ambaimbaiŋan matakiŋa bekena kam ma iwe lem.
24 Pikin ta so ikamam mbulu ndeeŋeŋana, nako tamaana menmeeni biibi pini.
Mi sombe ikam le ŋgar ambaiŋana, nako tamaana leleene pini ilip.
25 Motom iŋgal mbulu tabe ikam ma tomom ma nom lelen ambai.
Kam mbulu ambaiŋana. Naso nom ta ipeebu na menmeeni biibi.
17
26 O lutuŋ, ur kat lelem pio.
Mi motom iŋgalŋgal be to zaala tio.
27 Kozo re u pizin moori zaala lwoono kan mi zin tau tiurur nol na.
Pa zin kembei naala ta isula kat.
28 Gorgori tizaŋzaaŋa zin tomooto kembei zin wal kuumbuŋan.
Mi tikamam ma tomooto boozomen tirekreege sua kizin mbukŋana mi tipasansaana ula kizin.
18 (Mbulu kizin wal ta tiwinin)
29 Ziŋoi ta len pataŋana boozomen mi tiyakyak?
Mi ziŋoi ta timbotmbot raama ŋoŋi mi tomtom tiyyo kwon pizin?
Mi ziŋoi ta kulin berebere sorok, mi matan uunu isiŋsiŋ?
30 Ina zin wal ta tizemzem yok baen winŋana som,
mi lelen be titoombo yok mbolŋan matakiŋa.
31 Ŋonoono, yok baen ku tana isiŋsiŋ kat.
Yok ta imbotmbot sula mbooro ku na, ambai kat be rre lem.
Mi sombe win, na ikamam ŋgurem.
32 Tamen kaimer ko ikanu kembei ta mooto.
Mi ipasaanu kembei mooto sananŋana ta ikanan zin tomtom ma timetmeete i.
33 Ŋgar ku ko ikankaana,
mi nu ko re koroŋ pakan ta ipa ndel.
34 Mi keeneŋana ku ko kembei mbotmbot sala wooŋgo,
mi duubu ipiri u ma la kena, la kena.
35 Mi ko kam sua ta kembei: “Aiss, tipun yo ma ruŋguŋ isaana.
Tamen iŋgi kuliŋ iyoyou som, mi aŋyamaana kosasa som.
Tana karau men mi motoŋ ikam pak, mi aŋla aŋru koŋ yok mbolŋana sa be aŋwin mini!”
23:3 Mbo 141:4 23:5 Tut 27:24; Mt 6:19; 1Tim 6:6-10; Ibr 13:5 23:9 Tut 1:7, 9:7-8, 12:1; Mt 7:6 23:11 Kam 22:22-23; Mbo 10:14, 12:5, 68:5, 146:7,9 23:14 Tut 13:24, 19:18, 22:15 23:18 Mbo 37:1-4,37, 73:2+ 23:21 Tut 21:17 23:22 Tut 15:20, 30:17