14
Tjao na̱ xranchi xrotsé na̱ ndo Jesús
(Mt. 26:1-5; Lc. 22:1-2; Jn. 11:45-53)
Xratitjáña yuu nchakon tsaxi kia pascua ti sine na̱ nutja chóndaꞌi ti tjaꞌin nutja.
Tjumeꞌe xitaana tetuanꞌan ko ni tjako ley xraxaon na̱ xranchi sincheya na̱ ixi xrotsé na̱ ndo Jesús ko naatsóñaxón na̱ ndo. Ko ndachro na̱:
―Jeꞌa nchakon kia sintuꞌuna jiꞌi ixi batsoñao kain chujni.
Naa nchri bikitée nchra aceite chaxro xraxe jaa ndo Jesús
(Mt. 26:6-13; Jn. 12:1-8)
+*Tjumeꞌe ndo Jesús bakeꞌe ndo tjajna Betania ndoꞌa ndo Simón, ndo kuachónda chinlepra. Ko hora jine ndo Jesús, tuinxin kui̱i̱ naa nchri bikaꞌo nchra naa xroxrao jitjiá nda chaxro xraxe tsjo nardo, tsango tjintee. Ko nchri meꞌe kuantjeꞌe nchra xro ko bikitée nchra jaa ndo Jesús nda meꞌe. Ko sen ste ntiꞌa koñaoꞌe sen nchra ko ndachro sen:
―¿Sonda juinchexienxin nchra inda chaxro xraxe? Cháña xrojuinchekji nchra nda meꞌe, ixi níi ciento tomi denario, ko tjumeꞌe xrojuinchekitunꞌen nchra ni nóa.
Ko ndachro ndo Jesús:
―Tintuꞌenta nchra, ¿sonda tuyakutéenta nchra? Jeꞌe nchra juincheꞌe nchra naa ngeꞌe jian ngajin. Ni nóa kain nchakon tsarikuꞌunta na̱, ko chao tsingijnanta na̱ xrojan nchakon. Ko janꞌan kainꞌa nchakon tsakeꞌe ngajinnta. Ko jeꞌe nchra ó juincheꞌe nchra ngeꞌe ti xrokonda xrojuincheꞌe nchra. Saꞌó bingamána nchra xro̱a̱n ixi xroxrabaana. Nduaxin ndachrja̱n ixi kain ti no tsinꞌen na̱ chijni jian, nchijíi ngataꞌa nche tsinꞌen na̱ kaxon ngeꞌe juincheꞌe nchri jiꞌi, ko xroxraxaon na̱ nchra ixi jaña juincheꞌe nchra.
Xi Judas juinchekji xa ndo Jesús
(Mt. 26:14-16; Lc. 22:3-6)
10 Tjumeꞌe xi Judas Iscariote, naa xi teyuu sen chrikao ndo Jesús, kuitsjeꞌe xa xitaana tetuanꞌan ixi xrochronga xa xranchi xrotsé na̱ ndo Jesús. 11 Ko jeꞌe na̱ bakeꞌe na̱ juaxruxin ixi kuinꞌen na̱ ngeꞌe ndachro xi Judas ko ndachro na̱ tsajon na̱ tomi tsayéꞌe xa. Ko tjumeꞌe kuaxi xraxaon xa xranchi sincheꞌe xa ixi xrotsé na̱ ndo Jesús.
Juinekao sen ndo Jesús
(Mt. 26:17-29; Lc. 22:7-23; Jn. 13:21-30; 1Co. 11:23-26)
12 Nchakon xrangíxixín kia sine na̱ nutja chóndaꞌi ti tjaꞌin nio, nchakon meꞌe tóña na̱ kutuchjon sine na̱ kia pascua. Ko sen teyuu chrikao ndo Jesús juanchangiꞌe sen ndo:
―¿Ti no tjaunnta sintakonchjianxinna ti sinena kia pascua?
13 Tjumeꞌe kuetuenꞌen ndo yuu sen chrikao ndo, ko ndachro ndo:
―Itjinta tjajna Jerusalén ko ntiꞌa tsetannta naa xi yama nchixran jitjiá inda. Rueꞌénta xa 14 ti nchia tixinꞌin xa, ko ndachenta xi ndoꞌa: “Kuetuanꞌan ndo nchekuanna̱na: ¿Ti no jii nchia sinexin ndo kia pascua ko sen teyuu chrikao ndo?” 15 Ko tjumeꞌe jeꞌe xa tsajon xa naa nchia yuxin jii noi ko ntiꞌa ó jii kain ngeꞌe. Ntiꞌa nchekonchjianxinnta ti sinena.
16 Tjumeꞌe jeꞌe sen sakjui sen tjajna Jerusalén ko kuitja sen xranchi tsindachro ndo Jesús. Ko ntiꞌa juinchekonchjianxin sen ti sine sen kia pascua.
17 Tjumeꞌe ó kóndo kuiji ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo. 18 Ko hora stene sen, ndachro ndo Jesús:
―Nduaxin ndachrja̱n ixi naa jaꞌanta rinekiꞌan ntiꞌi sinchekjininta.
19 Ko jeꞌe sen kochíin sen. Ko kuaxi ngujngu sen juanchangiꞌe sen ndo:
―¿Á janꞌan ngisen sincheꞌe meꞌe?
20 Ko juateꞌe ndo Jesús ko ndachro ndo:
―Xi meꞌe naa sen teyuu rinekiꞌan ngaya latona. 21 Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsonꞌen xjan xranchi nichja xroon chijnie ndo Dio. Ko lastu xi sinchekji ndo ixi ícha jian xrojongíeꞌa xi meꞌe.
22 Ko stene sen, ndo Jesús kua ndo naa nutja, ko kuajon ndo juasaya ngajin ndo Dio. Ko tjumeꞌe konchrinjin ndo nutja ko konchjeyeꞌe ndo sen. Ko ndachro ndo:
―Intenta, jiꞌi cuerpona.
23 Ko kaxon kua ndo naa vaso ko kuajon ndo juasaya ngajin ndo Dio ko chjée ndo sen ko kain sen kuiꞌi sen. 24 Tjumeꞌe ndachro ndo:
―Jiꞌi jnina chronga ixi nduaxin tsaxi tsituanꞌan naa ley natjúá ícha tjintee, jnina tsintji jni̱ ixi tsitjáñaxin ijie̱ chónda kain chujni. 25 Nduaxin ndachrja̱n ixi ítsiꞌa janꞌan ndée tu uva íjngo, hasta ti tsijija nchakon tsojuna ti tetuanꞌan ndo Dio. Ko nchakon meꞌe tsiꞌi ndée tu uva natjúá.
Ndo Jesús chronga ndo ixi ndo Pedro xrondachro ndo chúxinꞌa ndo ndo Jesús
(Mt. 26:30-35; Lc. 22:31-34; Jn. 13:36-38)
26 Ko juexin itsje̱ sen naa soon ngajin ndo Dio, tjumeꞌe sakjui sen ijna̱ Olivo. 27 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Tiie jai kainnta tsintunaninta ko tsonꞌen xranchi ndachro xroon chijnie ndo Dio: “Naatsóñaxón na̱ sen tingatjia kutuchjon, ko jeꞌe ba xrochjekeꞌe ba.” 28  +*Ko nchakon xroxechónna, janꞌan tsitaoꞌannta chaꞌo itji nunte Galilea.
29 Ko ndachro ndo Pedro:
―Maski kain sen tsintuꞌanta sen, janꞌan tsintuaꞌinta.
30 Ko ndachro ndo Jesús:
―Nduaxin xrontatjua ixi jai tiie xrajeꞌa yuu xrotsje̱ kuntaxichíká, jaꞌa níi xrondachrua ixi chuxinꞌana.
31 Ko séen juateꞌe ndo Pedro ko ndachro ndo:
―Maski tsenꞌenna, xrondachrja̱nꞌi chuxinꞌanta.
Ko jaña ndachro kain sen.
Ndo Jesús nichja ndo ngajin ndo Dio ti huerto Getsemaní
(Mt. 26:36-46; Lc. 22:39-46)
32 Tjumeꞌe kuiji sen naa huerto ndatinꞌin Getsemaní. Ko kuetuenꞌen ndo Jesús sen chrikao ndo:
―Tituanꞌanta ntiꞌi, janꞌan itsji xronichjaꞌa ndo Dio.
33 Tjumeꞌe ndo Jesús sabikao ndo ndo Pedro ko ndo Jacobo ko ndo Juan. Ko kuaxi tsango koniꞌe aséen ndo xranchi ndaxrokuenꞌen ndo. 34 Ko ndache ndo sen:
―Tsango koniꞌe aséenna ixi kain ngeꞌe tsónna. Ntiꞌó tituanꞌanta, tarichrinꞌanta.
35 Ko tjumeꞌe sakjui ndo ícha kjínxin ko bakeꞌexin ndo ntatuchiꞌin ndo ko kuaxi kuinóatée ndo ngajin ndo Dio ixi xrokuajon ndo Dio juachaxin ixi xrokuatsingaꞌi ndo juachjaon meꞌe. 36 Ko ndachro ndo:
―Jaꞌanta Ndotána. Jaꞌanta chondanta kain juachaxin ko tjanchaꞌanta ixi tsatsingaꞌi janꞌan juachjaon jiꞌi. Ko tsoenꞌa xranchi janꞌan tjaꞌon. Naꞌi, tsonꞌen xranchi jaꞌanta tjaunnta.
37 Ko tjumeꞌe ikjan ndo ti kuintuꞌe ndo sen ko kuitja ndo sen stejua sen. Ko ndache ndo ndo Pedro:
―Simón Pedro, ¿á richrian? ¿Á juaꞌi kuarichuan maski naa hora? 38 Jai xingamaꞌanta ko nichjeꞌenta ndo Dio ixi tsajonꞌa ndo juachaxin ixi Xixronꞌanxrée sintayaꞌanta xa. Espírituanta tjée ndo Dio ko ntauꞌanta sojiꞌa.
39 Tjumeꞌe sakjui ndo íjngo kuinóatée ndo ngajin ndo Dio. Ko xrajeꞌo nichja ndo. 40 Tjumeꞌe ikjan ndo ko kuitja ndo sen stejua sen íjngo ko juaꞌi tantjeꞌe ikon sen ixi tsango chjée sen kotachrin. Ko noeꞌa sen ngeꞌe tsjateꞌe sen. 41 Ko nínxin sakjui ndo ko ikjan ndo ko ndachro ndo:
―¿Á xrastechrinnta ko stetjokaꞌanta? Jai ó kui̱i̱ hora ixi Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsajon na̱ xjan ngajin ni ñaꞌi. 42 Tingatjennta sachjina ixi ó jiti̱i̱ ngisen sinchekjina.
Itsé na̱ ndo Jesús
(Mt. 26:47-56; Lc. 22:47-53; Jn. 18:2-11)
43 Xrajinichja ndo Jesús, tuinxin kui̱i̱ xi Judas, naa xi teyuu chrikao ndo. Ko kueya na̱ bijikao xa steyá na̱ chika espada ko nta̱a̱. Ni meꞌe tsixruaꞌan xitaana tetuanꞌan ko xi tjako ley ko xi tetuanꞌan niꞌngo.
44 Ko xi Judas, xi juinchekji ndo, tsindachro xa:
―Xi tsetoxin, xi meꞌe itsenta ko satikuꞌunta.
45 Tjumeꞌe kui̱i̱ xi Judas ko tuinxin konchjiñeꞌe xa ngajin ndo Jesús ko ndachro xa:
―Maestro, Maestro.
Ko kuitoxin xa ndo. 46 Ko ni kuijikao xa itsé na̱ ndo Jesús, sabikao na̱ ndo.
47 Ko naa sen jii ntiꞌa kuantsje chika espada konchrinjin sen ndatsjon naa xi ncheꞌe xrée xitaana tetuanꞌan. 48 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Sonda bikuunta chika yao ko nta̱a̱ xrotséxinninta xranchi xrokjui naa xicheꞌe? 49  +*Kain nchakon bakeꞌe ngajinnta ti jii niꞌngo juintakuanꞌannta, ko, ¿sonda tséꞌaninta ntiꞌa? Ko xrokonda jaña tsonꞌen xranchi nichja xroon chijnie ndo Dio.
50 Ko kain sen chrikao ndo Jesús kuintuꞌe sen ndo ko sakjui sen.
Naa chajan sabinga chán
51 Naa chajan kaxon jiruéꞌe chán ntiꞌa, ko jeꞌo naa manta jitsía chán, ko itsé na̱ chán. 52 Ko jeꞌo mantée chán tsitsé na̱ ko turuchu chán sabinga chán.
Ndo Jesús konchjiñeꞌe ndo ti jii ni tetuanꞌan
(Mt. 26:57-68; Lc. 22:54-55, 63-71; Jn. 18:12-14, 19-24)
53 Tjumeꞌe sabikao na̱ ndo Jesús ndoꞌa xitaana tsango tetuanꞌan. Ntiꞌa tsixraꞌo kain xitaana tetuanꞌan ko ni tachríi tetuanꞌan niꞌngo ko ni tjako ley. 54 Ko ndo Pedro ikjín jiruéexin ndo ko kuiji ndo ti ntasien ndoꞌa xitaana tsango tetuanꞌan. Ntiꞌa jiche xroꞌi. Ko xi policía stendajin xa xroꞌi jixraxruꞌe xa, ko kaxon ndo Pedro jixraxruꞌe ndo.
55 Ko xi tetuenꞌen xitaana ko kain xi ícha tetuanꞌan juée na̱ ngisen xrojuankataꞌa ijie̱ ngajin ndo Jesús ixi jaña naatsóñaxón na̱ ndo. Ko kuitjaꞌi xa ijie̱ ngajin ndo 56 ixi itsjé na̱ ndachro na̱ ti nduaxinꞌa ko tjankataꞌa na̱ ndo ijie̱ ko jeꞌa xrajeꞌo ngeꞌe ndachro na̱. 57 Ko bingatjen kaxin ni juankataꞌa ndo ijie̱ ko ndachro na̱:
58  +*―Janꞌanna kui̱nꞌa̱n ixi ndachro xi Jesús tsonchjejin xa niꞌngo tsijinchekonchjian chujni, ko nchakon nínxin sinchekonchjian xa niꞌngo íjngo ko jeꞌa chujni sinchekonchjian.
59 Maski jaña ndachro na̱ ko jeꞌa xrajeꞌo kuanichja kain na̱.
60 Ko xi tetuenꞌen xitaana bingatjen xa ti ste kain na̱ ko juanchangiꞌe xa ndo Jesús:
―¿Á xroꞌan tsjatengíexian jaꞌa ti ijie̱ tjankataꞌa na̱?
61 Ko ndo Jesús tenko ndo, xroꞌan ngeꞌe juateꞌe ndo. Ko xitaana tetuanꞌan ndachro xa íjngo:
―¿Á jaꞌa ndo Cristo, Chjenꞌen ndo Dio tsango tjúá?
62 Ko ndachro ndo Jesús:
―Jaán, janꞌan. Ko naa nchakon jaꞌanta tsikonnta Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsakeꞌe xjan ndatsjonxin jian ti jii ndo Dio, ndo chónda ijié juachaxin ko jeꞌe xjan tsi̱ꞌxi̱n ndo ngajní ngakjenꞌen itjui̱.
63 Ko xitaana tetuanꞌan kuinchje xa ti jitsáa xa ixi tsango koñao xa ko ndachro xa:
―Íxrokondaꞌi ixi ikaxin na̱ xrochronga na̱ ti ndakuaꞌi ncheꞌe xi jiꞌi. 64 Jaꞌanta ó kuinꞌennta ixi nichjangíꞌe xa ndo Dio. ¿Ngeꞌe ndachronta?
Ko kain na̱ juatingíexin na̱, xrokonda tsenꞌen ndo.
65 Tjumeꞌe ikaxin na̱ kuaxi na̱ bikitée na̱ ndo ndatée na̱. Ko kuaxi na̱ bijeꞌe na̱ ikon ndo ko kuandeꞌe na̱ ndo itja na̱ ko juanchangiꞌe na̱ ndo:
―Ndachrua ngisen juaya ngajian.
Tjumeꞌe xi policía kondee niꞌngo kuandeꞌe xa itja xa ngaya ikon ndo Jesús.
Ndo Pedro ndachro ndo ixi chúxinꞌa ndo ndo Jesús
(Mt. 26:69-75; Lc. 22:56-62; Jn. 18:15-18, 25-29)
66 Ko ndo Pedro jii ndo ti jii nda̱sin. Ko tjumeꞌe kui̱i̱ naa nchri ncheꞌe ixra̱ ngajin xitaana tetuanꞌan. 67 Ko bikon nchra jixraxruꞌe ndo Pedro ngandeꞌe xroꞌi ntiꞌa. Ko jian jitsjeꞌe nchra ndo ko ndachro nchra:
―Jaꞌa kaxon chrjikoꞌa xi Jesús kui̱xi̱n tjajna Nazaret.
68 Ko ndo Pedro ndachro ndo:
―Naꞌi. Janꞌan chúxinꞌa xi meꞌe. Nónaꞌi ngeꞌe ndachrua.
Tjumeꞌe kuachrjexin ndo ntiꞌa sakjui ndo nduja. Ko tuinxin itsje̱ naa kuntaxichíká. 69 Ko íjngo bikon nchra ndo ko ndache nchra ni ste ntiꞌa:
―Xi meꞌe naa xi chrikao xi Jesús.
70 Ko ndachro ndo Pedro íjngo:
―Naꞌi.
Ko ícha tjumeꞌe ni ste ntiꞌa ndache na̱ ndo Pedro:
―Nduaxin jaꞌa kaxon tsikjixian tjajna Galilea ixi jaꞌa nichja xranchi nichja ni tjajna meꞌe.
71 Ko ndo Pedro kuaxi ndo benga ndo teka ko ndachro ndo:
―Chúxinꞌa xi ndachronta.
72 Ko tuinxin ndo Pedro kuinꞌen ndo yuxin itsje̱ kuntaxichíká. Ko xraxaon ndo xranchi tsindachro ndo Jesús: “Xrajeꞌa yuu xrotsje̱ kuntaxichíká, jaꞌa nínxin xrondachrua chuxinꞌana.” Meꞌe xraxaon ndo ko tsjanga ndo ixi ndakoꞌa juincheꞌe ndo.
+ 14:3 Lc. 7:37, 38. + 14:28 Mt. 28:16. + 14:49 Lc. 19:47; 21:37. + 14:58 Jn. 2:19.