13
Ndo Jesús chronga ndo tsitjáña niꞌngo
(Mt. 24:1-2; Lc. 21:5-6)
Tjumeꞌe nchakon kuachrjexin ndo Jesús niꞌngo ijié, ndachro sen chrikao ndo:
―Maestro, tsango chaxro ixro ko chaxro nchia tsikonchjian.
Ko juateꞌe ndo Jesús ko ndachro ndo:
―¿Á tikuan nchia ijié tsikonchjian? Tsiji nchakon ninaa ixro tsitueꞌa ngataꞌa inaa ixro, kain tsitjáña.
Ngeꞌe tsonꞌen ti tsjexixin nunte xasintajni
(Mt. 24:3-28; Lc. 21:7-24; 17:22-24)
Ko tjumeꞌe sakjui sen ngataꞌa ijna̱ Olivo jna̱ jii ngajinxin* niꞌngo. Ntiꞌa bakeꞌe ndo Jesús, ndo Pedro, ndo Jacobo, ndo Juan, ko ndo Andrés ko juanchangiꞌe sen ndo, ko ndachro sen:
―Ndachijinanta ngisa tsonꞌen kain jiꞌin ko ngeꞌe tsonoxin ixi jaña tsonónana.
Ko ndo Jesús juateꞌe ndo ko ndachro ndo:
―Tsjeꞌenta jian ixi xroꞌan ngisen sintayaꞌanta. Kueya na̱ tsi̱i̱ na̱ xrondachro na̱ ixi jeꞌe na̱ ndo Cristo. Ko jaña sincheyeꞌe na̱ kueya chujni.
’Ko nchakon tsinꞌennta ixi tse̱to̱ naa tjajna ngajin inaa tjajna ko tsóña kichuu na̱, jaꞌanta xronkaꞌinta ixi xrokonda tsonꞌen meꞌe. Ko xratsitjáñaꞌi xasintajni. Naa tjajna tse̱to̱kaꞌo inaa tjajna ko xi tetuanꞌan tjajna tsinteke̱ꞌto̱ xa. Ko itsjé no tsontengi nunte ko kueya tjajna tsatse na̱ jinta. Jiꞌi ti xrangíxixín tsi̱i̱ ijié juachjaon.
+*’Ko jaꞌanta soji takeꞌénta ixi tsikuꞌunta na̱ ti jii xi tetuanꞌan ko ngaxinꞌin niꞌngo ntiꞌa tsjaya na̱ ngajinnta. Kaxon tsikaannta na̱ ti jii xi gobernador ko xi rey ixi chuntianta ngajin janꞌan; ko jaña tsjakoxinnta ngajin jeꞌe na̱ ixi titikaonninta janꞌan. 10 Ko xratsitjáñaꞌi xasintajni, xrokonda tsinꞌen kain tjajna chijni jian tsantsje ijie̱. 11 Hora tsikuꞌunta na̱ ti jii xi tetuanꞌan, taꞌinta juachjaon ngeꞌe tsjateꞌenta. Jaꞌanta xronichjanta ngeꞌe tsajon ndo Dio nchakon meꞌe, ixi jeꞌa jaꞌonta xronichjanta. Espíritue ndo Dio xronichjaxin ixi jaꞌanta. 12 Kaxin chujni tsikaan na̱ ni kichuu na̱ ixi tsóña na̱ na̱. Ko jaña kaxin na̱ tsikaan na̱ chjenꞌen na̱ ixi tsóña na̱ xjan ko íkaxin na̱ xraningakonꞌen na̱ ndotée na̱ ko janée na̱ ko tsikaan na̱ na̱ ixi tsenꞌen na̱. 13  +*Kainko ni xasintajni xroningakonꞌannta na̱ ixi titikaonninta. Ko sen nduaxin titikaonna janꞌan ko tsoguaxiꞌen sen ti tsijija nchakon tsjexin kain ngeꞌe, sen meꞌe tsayéꞌe juachaxin tsechón sen kain nchakon.
14 ’Sen sinchekuanxin xroon chijnie ndo Dio xrokonda tsienxin sen jian jiꞌi: nchakon tsikonnta tsakeꞌe naa xi tsango ñaꞌi ti no tikinixinꞌa xrobakeꞌe xa, xranchi tsindachro ndo profeta Daniel, ko ni jii nunte Judea nchakon tsikon na̱ meꞌe, satsinga na̱ ijna̱ tsikemá na̱. 15  +*Ko ni jii ngataꞌa nchia íxroxingajinꞌa na̱, tixinꞌin na̱ nchia tsantsje na̱ xrojan ngeꞌe. 16 Ko ni jii ngataon ijngi íxrokjanꞌi na̱ xrotsé na̱ ngeꞌe tsetsáa na̱. 17 Ko nchakon meꞌe lastu nchri yaa ichjan ko nchri stenchekaki chjenꞌen. 18 Xrojuincheꞌenta ndo Dio ixi jeꞌa nchakuen ikin xrokonꞌen jiꞌi. 19  +*Ko nchakon meꞌe ijié juachjaon tsonꞌen na̱, xranchi naiꞌa tsikonꞌen ti juangíxixín ndo Dio juinchéña ndo xasintajni ko tsoenꞌa jaña íjngo. 20 Ko siá Ncháina ndo Dio xrokuajonꞌa ndo juachaxin ixi séꞌa tsonchrjenꞌen jiꞌi, íxroꞌan ngisen xrokuechón. Ko tjueꞌe ndo sen tsikincheꞌe ndo, méxin xroꞌan itsjé nchakon tsochrjeꞌen jiꞌi.
21 ’Ko siá xrojan ngisen xrontatjunta: “Tsjeꞌenta, ntiꞌi jii ndo Cristo”, o̱ xrondachro na̱: “Tsjeꞌenta, ndaꞌa jii ndo”, titikaonꞌanta na̱. 22 Ixi tsi̱i̱ kaxin na̱ xrondachro na̱ ixi jeꞌe na̱ ndo Cristo ko kaxon kaxin na̱ ndakoꞌa tsjako na̱ ko tsjakoxin na̱ naa ixra̱ ijié ixi tjaun na̱ sincheyeꞌe na̱ chujni ko kaxon ngajin sen titikaon ndo Dio. 23 Ko jaꞌanta tsjeꞌenta jian ixi ó ntatjunta saꞌó ngeꞌe tsonꞌen.
Tsi̱i̱ Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni
(Mt. 24:29-35, 42-44; Lc. 21:25-36)
24  +*’Nchakon tsatsinga juachjaon, chjiixro tsonaxixeꞌe, ko nchanitjao ítsingasáñaꞌi. 25  +*Ko kaxin nchanotsé tsitsingaxin ngajní ko kain juachaxin jii ngajní xroxranga. 26  +*Tjumeꞌe tsikonnta tsi̱i̱ Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, ngakjenꞌen itjui̱ ko tsjako ndo ijié juachaxin chónda ndo. 27 Ko tsetuenꞌen ndo sen ángel satsji sen nchijíi ngataꞌa nche ixi tsjaꞌo sen kain sen tsikincheꞌe ndo Dio.
28 ’Xraxaonnta ngeꞌe bekiꞌanta ixi nta̱a̱ tu higo. Nchakon tachrje ika chaan nta̱a̱, ó noꞌanta ixi íseꞌa tsi̱i̱ nchakon súa, 29 jaña kaxon nchakon tsikonnta jitonꞌen kain jiꞌi, meꞌe ó noꞌanta ixi ó kui̱i̱ nchakon tsjexin xasintajni. 30 Méxin, nduaxin ntatjunta ixi kain jiꞌi saꞌó tsonꞌen, ko xratsenꞌa ni jii ngataꞌa nunte. 31 Ko ngajní ko xasintajni tsitjáña ko chijnina tsitjáñaꞌi, nduaxin jaña tsonꞌen.
32  +*’Ko nchakon ko hora tsonꞌen jiꞌi, xroꞌan ngisen noꞌe, ni sen ángel jii ngajní ni kaxon Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, noeꞌa sen nchakon tsonꞌen jiꞌi. Jeꞌo Ndotána noꞌe ndo.
33 ’Méxin tsjeꞌenta jian ko xronichjeꞌenta ndo Dio ixi noaꞌinta ngisa ko ngiora tsonꞌen kain jiꞌi. 34  +*Xranchi naa ngisen satsji ikjín, tintuꞌe sen ndoꞌa sen, saꞌó tetuanꞌan sen ngujngu ixra̱ sincheꞌe ni ncheꞌe xrée sen. Ko kuetuenꞌen sen naa xi tsendáa xa nchia ko kain ngeꞌe. 35 Méxin, jaꞌanta tarichrinꞌanta ixi noaꞌinta ngisa xrokjan nchée nchia, á naa tsondo o̱ á naa tiie o̱ á ngusine tiie o̱ hora itsje̱ kuntaxichíká o̱ á tsingasáña, 36 ko banchexin tuinxin tsi̱i̱ sen ndoꞌa tsitjanta sen stechrinnta. 37 Ti ntatjunta, jaña kain na̱ ixi xrotsjeꞌe na̱ jian xranchi tsakeꞌe na̱.
* 13:3 ngajinxin delante de + 13:9 Mt. 10:17-20; Lc. 12:11, 12. + 13:13 Mt. 10:22. + 13:15 Lc. 17:31. + 13:19 Ap. 7:14. + 13:24 Ap. 6:12. + 13:25 Ap. 6:13. + 13:26 Ap. 1:7. + 13:32 Mt. 24:36. + 13:34 Lc. 12:36-38.