8
Ndo Jesús kuajon ndo juine noó mil chujni
(Mt. 15:32-39)
Ko nchakon meꞌe kueya na̱ konchjiñeꞌe na̱ ngajin ndo Jesús. Ko chóndaꞌi na̱ ngeꞌe sine na̱. Ko ndo Jesús kuiyeꞌe ndo sen teyuu chrikao ndo, ko ndachro ndo:
―Tsango tikonóaꞌa kain ni ste ntiꞌi ixi ó níi nchakon ste na̱ ngajin ko chóndaꞌi na̱ ngeꞌe sine na̱. Ko siá tsétuanꞌan na̱ satsji na̱ ndoꞌa na̱ ko xraneꞌa na̱, ngatja chaꞌo tsjeje̱ñao na̱ ixi xraneꞌa na̱ ixi kaxin na̱ tsango ikjín tsiki̱ꞌxi̱n na̱.
Ko juatingíexin sen chrikao ndo:
―¿No tsi̱ꞌxi̱n ngeꞌe xrojuine kain ni jiꞌi ixi xroꞌan nchia jii ntiꞌi?
Ko juanchangiꞌe ndo Jesús:
―¿Ngijanꞌin nutja chondanta?
Ko jeꞌe sen juatingíexin sen:
―Ya̱a̱to̱ nutja chondana.
Ko ndo Jesús kuetuenꞌen ndo kain na̱ ixi tsakeꞌe na̱ nunte. Ko kua ndo ti ya̱a̱to̱ nutja ko kuajon ndo juasaya ngajin ndo Dio ko konchrinjin ndo nio ko chjée ndo sen teyuu chrikao ndo ixi tsonchjeya sen ngajin kain ni ste ntiꞌa. Ko kaxon kaxin kuchee̱ nchínchín chónda sen. Ko ndo Jesús kuajon ndo juasaya ko kuetuanꞌan ndo tsonchjeya sen kuchee̱ kaxon. Ko kain na̱ juine na̱ ko konkjeꞌe na̱. Ko juejo sen tutuꞌo ngeꞌe tsixeꞌe ko juinchekaon sen ya̱a̱to̱ ntaxra. Ko noó mil na̱ juine na̱. Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo na̱ ixi satsji na̱. 10 Ko jeꞌe ndo ko sen teyuu chrikao ndo kuixinꞌin sen naa nta̱barco ko sakjui sen no nunte Dalmanuta.
Xi fariseo tjanchia xa ixi ndo Jesús sincheꞌe ndo naa ixra̱ ijié
(Mt. 16:1-4; Lc. 12:54-56)
11  +*Ko kui̱i̱ kaxin xi fariseo ko kuaxi xa juao xa ndo Jesús ko juanchia xa ixi xrojuakoxin ndo naa ixra̱ ijié* tsi̱ꞌxi̱n ngajní ixi tjaun na̱ tsonoꞌe na̱ á nduaxin chao sincheꞌe ndo. 12  +*Ko ndo Jesús kuabaa ndo ko ndachro ndo:
―¿Sonda ni jiꞌi tjanchia na̱ sintaꞌa naa ngeꞌe ijié? Nduaxin ndachrja̱n ixi xroꞌan ngeꞌe sintaꞌa tsikon na̱.
13 Ko kuintuꞌe ndo na̱ ntiꞌa, ko kuixinꞌin ndo nta̱barco ko sakjui ndo tuenxin ndalago.
Ngeꞌe nchetjaꞌin nutjée xi fariseo
(Mt. 16:5-12)
14 Ko tjáñeꞌe sen tsikikaoꞌa sen ngeꞌe sine sen. Naakua nutja chónda sen ngaxinꞌin nta̱barco. 15  +*Ko ndo Jesús kuetuenꞌen ndo sen:
―Jian tsjeꞌenta ixi ngeꞌe nchetjaꞌin nutjée xi fariseo ko nutjée xi Herodes.
16 Ko sen teyuu chrikao ndo ndache kichuu sen:
―Jaña ichro ndo ixi tsikikoꞌina nutja.
17 Ko jeꞌe ndo noꞌe ndo ngeꞌe tjao kichuu sen ko ndachro ndo:
―¿Sonda tjao kichuunta ixi chondaꞌinta nutja? ¿Á noaꞌinta ko xratienxinꞌanta? ¿Á icha asáanta méxin titikaonꞌanta ndo Dio? 18  +*¿Á tikonxinꞌa ikonnta?, ko, ¿á tienxinꞌa ndatsjonnta? ¿Á sintaxiꞌañaonta? 19 Nchakon konchrinjin naꞌó nutja juine naꞌó mil chujni, ¿ngijanꞌin ntaxra ti tutuꞌo nutja xejo?
Ko jeꞌe sen juatingíexin sen:
―Teyuu ntaxra.
20 Ko íjngo ndachro ndo Jesús:
―Ko nchakon konchrinjin ya̱a̱to̱ nutja juine noó mil chujni, ¿ngijanꞌin ntaxra ti tutuꞌo nutja xejo?
Ko ndachro sen:
―Ya̱a̱to̱ ntaxra.
21 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Méxin, ¿á xratienxinꞌanta?
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi tikonꞌa
22 Ko kuiji sen tjajna Betsaida, ko kui̱i̱ kaxin na̱ bikaꞌo na̱ naa xi tikonꞌa. Ko kuinóatée na̱ ngajin ndo Jesús ixi xrojuinchexruenꞌen ndo xa. 23 Ko ndo Jesús itsé ndo itja jeꞌe xi tikonꞌa ko kuachrjendakaꞌo ndo xa ngandeꞌe tjajna. Ko bikitée ndo ndatée ndo ikon xi meꞌe ko bakeꞌe itja ndo ngataꞌa xa ko juanchangiꞌe ndo xa:
―¿Á ó tikuan nchíín?
24 Ko ndachro jeꞌe xi tikonꞌa:
―Tiko̱n chujni, ko tiko̱n na̱ xranchi naa nta̱yua ichrji.
25 Ko ndo Jesús bakeꞌe itja ndo íjngo ngataꞌa ikon xa. Ko jeꞌe xa tsjeꞌe xa ko koxruenꞌen xa ko chao bikon xa kain ngeꞌe. 26 Ko ndo Jesús kuetuanꞌan ndo ixi satsji xa ndoꞌa xa, ko ndachro ndo:
―Ikjanꞌia tjajna íjngo ko xroꞌan ngisen tekiꞌé jiꞌin.
Ndo Pedro ndachro ndo ixi ndo Jesús, ndo Cristo
(Mt. 16:13-20; Lc. 9:18-21)
27 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo sakjui sen tjajna nchíín tjenka tjajna Cesarea de Filipo. Ko ngatja chaꞌo juanchangiꞌe ndo Jesús sen chrikao ndo ko ndachro ndo:
―¿Ngeꞌe ichro na̱, ngisen janꞌan?
28  +*Ko jeꞌe sen ndachro sen:
―Kaxin na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta ndo Juan Bautista ko ikaxin na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta ndo profeta Elías ko ikaxin na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta naa sen profeta kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó.
29  +*Ko tjumeꞌe ndo Jesús juanchangiꞌe ndo sen:
―Ko jaꞌanta, ¿ngeꞌe ndachronta, ngisen janꞌan?
Ko juatingíexin ndo Pedro ko ndachro ndo:
―Jaꞌanta ndo Cristo tsixruaꞌan ndo Dio.
30 Ko kuetuanꞌan ndo Jesús ixi xroꞌan ngisen tsekiꞌe sen jiꞌi.
Ndo Jesús ndachro ndo ixi ó tsenꞌen ndo
(Mt. 16:21-28; Lc. 9:22-27)
31 Ko juangíxin ndo Jesús ndache ndo sen ixi jeꞌe ndo chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrokonda tsango tangi tsonꞌen ndo ko kain xi tetuanꞌan niꞌngo ko kain xitaana tetuanꞌan ko kain ni tjako ley tsoñaoꞌe na̱ ndo. Ko ni meꞌe naatsóñaxón na̱ ndo ko nchakon nínxin xroxechón ndo. 32 Kain jiꞌi jian chronga ndo. Ko tjumeꞌe ndo Pedro kuantsjendáa ndo ndo Jesús ko kuyakutee ndo ndo. 33 Ko ngatjia ndo Jesús tsjeꞌe ndo kain sen chrikao ndo ko kuyakutee ndo ndo Pedro, ko ndachro ndo:
―¡Satjixian ntiꞌi, Xixronꞌanxrée! Jaꞌa xraxaonꞌa xranchi xraxaon ndo Dio. Jaꞌa xraxaoan xranchi xraxaon chujni.
34  +*Ko ndo Jesús kuiyeꞌe ndo sen teyuu chrikao ndo ko sen tsikonchjiñeꞌe ngajin ndo ko ndachro ndo:
―Siá xrojan ngisen tjaun xroruaꞌna, xrokonda xrotjáñeꞌe sen kain ngeꞌe ícha tjaun sen ko xroruaꞌna sen kain nchakon, maski tangi tsonꞌen sen. 35  +*Ni tjaun tsitjáñaꞌi, ni meꞌe nduaxin tsenꞌen na̱; ko ni tsenꞌen ixi titikaonna na̱ janꞌan ko chijni jian nichja, ni meꞌe tsechón na̱ kain nchakon. 36 ¿Ngeꞌe tsjacha naa ngisen xrochónda kain ngeꞌe jii ngataꞌa nunte ntiꞌi ko ndatsitjáña aséen sen? 37 ¿Ngijanꞌin tsjenga sen ꞌna̱ ixi tsechón sen? 38 Ixi sen tsosueꞌe ixi titikaonna sen ko kao chijni nichja, stetikon ni ndakoꞌa ncheꞌe ko ni chónda ijie̱, kaxon chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsosueꞌe xjan ko xrondachro xjan ixi chúxinꞌa xjan sen nchakon tsetuanꞌan xjan ti jii juachaxin ijié chónda Ndotée xjan ko kain sen ángel.
+ 8:11 Mt. 12:38; Lc. 11:16. * 8:11 naa ixra̱ ijié milagro + 8:12 Mt. 12:39; Lc. 11:29. + 8:15 Lc. 12:1. + 8:18 Mr. 4:12. + 8:28 Mr. 6:14, 15; Lc. 9:7, 8. + 8:29 Jn. 6:68, 69. + 8:34 Mt. 10:38; Lc. 14:27. + 8:35 Mt. 10:39; Lc. 17:33; Jn. 12:25.