9
Ko kaxon ndachro ndo Jesús:
―Nduaxin rintatjonta ixi kaxin ni ste ntiꞌi xratsenꞌa na̱, tsikonja na̱ tsi̱i̱ juachaxien ndo Dio.
Ndo Jesús kuindoxin ikon ndo
(Mt. 17:1-13; Lc. 9:28-36)
+*Kuatsinga ikjaon nchakon ko tjumeꞌe ndo Jesús sabikao ndo ndo Pedro, ndo Jacobo ko ndo Juan kuajinꞌin sen naa ijna̱ nui. Ko ntiꞌa bikon sen kuindoxin ikon ndo Jesús. Ko manta jía ndo ikjan tsango tjúá, ko ngataꞌa nunte ntiꞌi xroꞌan ngisen xrojuinéma manta jaña ixi tsango tjúá bikoni. Ko bikon sen ntiꞌa jii ndo Elías ko ndo Moisés stetjao sen ndo Jesús. Ko ndo Pedro ndache ndo ndo Jesús:
―Maestro, chao stena ntiꞌi. Sintakonchjianna níi tsaꞌon; naa tsaꞌon jaꞌanta ko naa tsaꞌon ndo Moisés ko naa tsaꞌon ndo Elías.
Jaña ichro ndo ixi kain sen tsango xronka sen, ko ndo Pedro noeꞌa ndo ngeꞌe nichja ndo. +*Ko tuinxin kui̱i̱ naa itjui̱ bakeꞌe ngataꞌa ti ste sen. Ko ngakjenꞌen itjui̱ meꞌe kuinꞌen sen naa tée naa ngisen nichja:
―Jiꞌin chjanꞌna tsango tjuaꞌa.* Tinꞌennta ngeꞌe xrondachro xjan.
Ko ikjan tsjeꞌe sen ko xroꞌan ngisen bikon sen; jeꞌo ndo Jesús jii ntiꞌa.
Ko tjumeꞌe xingajinxin sen ijna̱ meꞌe, ko kuetuanꞌan ndo Jesús ixi tsekieꞌa sen ikaxin chujni ngeꞌe bikon sen tsijija nchakon xroxechón jeꞌe ndo chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni. 10 Méxin, jeꞌo sen noꞌe sen jiꞌi ko bekiꞌa sen ngeꞌe bikon sen ko stetjao sen ngeꞌe xrondachro ti xroxechón ndo íjngo. 11  +*Ko juanchangiꞌe sen ndo Jesús:
―¿Sonda ndachro ni tjako ley ixi saꞌó xrokui ndo Elías ko tjumeꞌe xrokui ndo Cristo?
12 Ko ndachro ndo Jesús:
―Nduaxin tsi̱i̱ ndo Elías saꞌó ko sinchekonchjian ndo kain ngeꞌe. ¿Ko ngeꞌe xrondachro xroon jitaxin chijnie ndo Dio?, ixi tsango tangi tsonꞌen chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, ko tsitikaonꞌa na̱ xjan. 13 Ko ntatjunta ixi nduaxin ó kui̱i̱ ndo Elías, ko tangi juinchekao na̱ ndo xranchi jeꞌe na̱ tjaun na̱, jaña jitaxin xroon chijnie ndo Dio ixi jaña tsonꞌen.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa chajan
(Mt. 17:14-21; Lc. 9:37-43)
14 Ko hora kjan sen ti kuituꞌe kaxin sen chrikao ndo Jesús, bikon sen ixi kueya na̱ ste na̱ ngandajin sen. Ko kaxon kaxin ni tjako ley stetjao na̱ sen. 15 Ko tuinxin hora bikon na̱ ndo Jesús kain na̱ xronka na̱, ko binga na̱ ikjui na̱ ti jii ndo, ko kuajon na̱ juajna. 16 Ko ndo Jesús juanchangiꞌe ndo na̱ ko ndachro ndo:
―¿Ngeꞌe stetjaunnta sen chrjikiꞌan?
17 Ko naa xi jingakjenꞌen ni ste ntiꞌa juatingíexin xa:
―Maestro, ntiꞌi bikian chjanꞌna chónda xjan espíritue Xixronꞌanxrée tintueꞌa xjan nichja xjan. 18 Ko ti no jii xjan, espíritue Xixronꞌanxrée itsé xjan ko tjanka xjan nunte, ko tuchrjo ti̱ꞌxi̱n roꞌa xjan ko ndachro neno xjan ko tsango toncha xjan. Ko janꞌan kuinóatáana ngajin sen chrjikuꞌunta xrokuantsje sen espíritue Xixronꞌanxrée ko juaꞌi juincheꞌe sen.
19 Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Jaꞌanta titikaonꞌanta jian ndo Dio. ¿Ti ngisa xrokonda tsakeꞌe ngajinnta? ¿Ngisa chao tsaxinta sincheꞌenta ixra̱? Tikuunantana chán ntiꞌi.
20 Ko bikaꞌo sen chán. Ko hora bikon espíritue Xixronꞌanxrée ndo Jesús kuaxi kontsjenga espíritu chán, ko juanka espíritu chán ngataꞌa inche ko jamangitaon chán ko kuachrje tuchrjo roꞌa chán. 21 Ko ndo Jesús juanchangiꞌe ndo ndotée chán:
―¿Á ó sée jaña tonꞌen chán?
Ko ndachro ndotée chán:
―Xranchio chán bakonꞌen chán jaña. 22 Ko nanaó espíritue Xixronꞌanxrée tjanka chán ti jii xroꞌi ko tjanka chán ti jii inda ixi tjaun espíritu naatsóñaxón chán. Ko ixudio tikonóaꞌnananta ko tingijnananta.
23 Ko ndachro ndo Jesús:
―¿Á chao titikaonnta ndo Dio? Siá titikaonnta ndo Dio, chao tsonꞌen kain ngeꞌe.
24 Ko tuinxin séen nichja ndotée chán, ko ndachro:
―Janꞌan titikaꞌon. Tingijnana ixi jaña ícha tsitikaꞌon.
25 Ko tjumeꞌe bikon ndo Jesús ixi kueya na̱ konchjiñeꞌe na̱. Ko kuyakutee ndo espíritue Xixronꞌanxrée chónda chán meꞌe, ko ndachro ndo:
―Jaꞌa espíritue ti tintueꞌa nichja na̱ ko ti tintueꞌa tinꞌen na̱. Jai janꞌan ntatjua tachrjexian chajan jiꞌi ko tintuꞌé chán ko íkjanꞌia.
26 Ko jeꞌe espíritue Xixronꞌanxrée kuyako ko kontsjenga espíritu chán íjngo, ko kuachrje espíritu. Ko jeꞌe chán ndako naa ni tsikenꞌen kuituꞌe chán, ko kueya na̱ ndachro na̱ ixi ó kuenꞌen chán. 27 Ko ndo Jesús itsé ndo itja chán ko juinchengatjen ndo chán.
28 Ko ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo kuixinꞌin sen naa nchia ko jeꞌe sen juanchangiꞌe sen ndo:
―¿Sonda juaꞌi kuantsjena espíritue Xixronꞌanxrée?
29 Ko ndachro ndo Jesús:
―Espíritu jeꞌo tachrjexin ixi xronichjeꞌenta Ndotána ko sinchekatse ñaonta jinta.
Íjngo ndachro ndo Jesús ixi tsenꞌen ndo
(Mt. 17:22-23; Lc. 9:43-45)
30 Hora sajuixin sen ntiꞌa, kuatsinga sen no nunte Galilea. Ko ndo Jesús tjaun ndo ixi xroꞌan ngisen tsonoꞌe ste sen ntiꞌa 31 ixi tjaun ndo sinchekuenꞌen ndo sen chrikao ndo. Ko ndache ndo sen:
―Janꞌan chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrotséna na̱ ko tsikaanna na̱ ngajin ni tituanꞌan ko naatsóñaxónna na̱. Ko nchakon nínxin xroxechónna.
32 Ko jeꞌe sen kuienxinꞌa sen ngeꞌe ti ndachro ndo ko noeꞌa sen á chao xrojuanchangíꞌe sen ndo ngeꞌe xrondachro jiꞌi.
¿Ngisen ícha tjintee?
(Mt. 18:1-5; Lc. 9:46-48)
33 Ko tjumeꞌe kuiji sen tjajna Capernaum; ko hora ste sen nchia ntiꞌa, ndo Jesús juanchangiꞌe ndo sen:
―¿Ngeꞌe stetjao kichuunta ti steyána chaꞌo?
34  +*Ko jeꞌe sen tenko sen ixi ngatja chaꞌo stetjao sen ixi ngisen ícha tjintee. 35  +*Ko tjumeꞌe ndo Jesús bakeꞌe ndo nunte ko kuiyeꞌe ndo ti teyuu sen chrikao ndo, ko ndache ndo sen:
―Siá xrojan jaꞌanta tjaunnta ícha tjinteenta, xrokonda sinchenchiin asáanta ko tsingijnanta kain chujni.
36 Ko tjumeꞌe kuiyeꞌe ndo naa chjan ko bakeꞌe ndo xjan ngusine ti ste sen, ko ndachro ndo:
37  +*―Ngisen tjueꞌe naa ichjan xranchi xjan jiꞌi ixi titikaonna sen, sen meꞌe kaxon tjueꞌe sen najanꞌan, ko sen tjueꞌe najanꞌan, tjueꞌe sen ngisen xruanꞌanna juiꞌi.
Ni jeꞌa ningakoi̱na, ni meꞌe tingijnana na̱
(Lc. 9:49-50; Mt. 10:42)
38 Ko ndo Juan ndachro ndo:
―Maestro, bikona naa ngisen tantsje espíritue Xixronꞌanxrée ixi juachaxiannta. Ko ntatjanna sen meꞌe í sincheꞌa sen jaña ixi jeꞌe sen chrjikuiꞌana sen.
39 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Tingakuenꞌanta sen meꞌe ixi xroꞌan ngisen, sen ncheꞌe naa ixra̱ jian ixi juachaxinna, sen meꞌe juaꞌi ndakoꞌa xronichja sen ixi janꞌan. 40  +*Sen ningakoñaꞌina, sen meꞌe chao tsingijnana. 41  +*Ko ngisen xrotjáanta naa vaso inda ixi nduaxin titikaonntana, nduaxin ndachrja̱n ixi tsayéꞌe sen ngeꞌe jian.
Jian tsjeꞌenta ixi sincheꞌanta ti ndakoꞌa
(Mt. 18:6-9; Lc. 17:1-2)
42 ’Ko ngisen sinchekateya naa ichjan titikaonna janꞌan sincheꞌe xjan ti ndakoꞌa, ni meꞌe cháña xrokuintexin na̱ tusin na̱ naa xrochri ijié ko xrokuitsingangi na̱ ndachaon. 43  +*Ko siá tjáanta sinchexinnta ti ndakoꞌa, cháña xrokonchrijinnta tjáanta ixi cháña naakua tjáanta xrokuixinꞌinnta ti tsechónni kain nchakon ixi xrochondanta yui tjáanta ko saxrokjuinta ti jii xroꞌi naiꞌa tsanga, 44 ti jii kutsindo tenꞌa ko ti jiche xroꞌi tsangaꞌi. 45 Ko kaxon tutáanta xrojuinchexinnta ti ndakoꞌa, xrokonchrijinnta tutáanta ixi cháña naakua tutáanta xrokuixixinnta ti tsechónni kain nchakon ixi siá xrochondanta yui tutáanta ko saxrokjuinta ti jii xroꞌi naiꞌa tsanga, 46 ti jii kutsindo tenꞌa ko ti jiche xroꞌi tsangaꞌi. 47  +*Ko siá ikonnta sinchexinnta ti ndakoꞌa, cháña xrokuantsjengínta ikonnta ixi naakua ikonnta xrochondanta ko jaña xrokuixinꞌinnta ti tetuanꞌan ndo Dio ti tsechónni kain nchakon ixi yui ikonnta saxrokjuinta ti jiche xroꞌi naiꞌa tsanga, 48 ti jii kutsindo tenꞌa ko ti jiche xroꞌi tangaꞌi.
49 ’Ko kain chujni xrokonda tangi tsonꞌen sen ixi meꞌe tsingijna sen, xranchi xíjnta tingijna tsojníxin ngeꞌe sineni. 50  +*Xíjnta jian xíjnta. Ko siá xíjnta ijníꞌa xíjnta, juaꞌi tsonda xíjnta. Jaꞌanta xranchi xíjnta tinteenta, méxin juaxruxin tsarikuꞌunta kain chujni.
+ 9:2 2Pe. 1:17, 18. + 9:7 Mt. 3:17; Mr. 1:11; Lc. 3:22. * 9:7 tjuaꞌa yo te amo + 9:11 Mt. 11:14. + 9:34 Lc. 22:24. + 9:35 Mt. 20:26, 27; 23:11; Mr. 10:43, 44; Lc. 22:26. + 9:37 Mt. 10:40; Lc. 10:16; Jn. 13:20. + 9:40 Mt. 12:30; Lc. 11:23. + 9:41 Mt. 10:42. + 9:43 Mt. 5:30. + 9:47 Mt. 5:29. 9:47 xroꞌi naiꞌa tsanga infierno + 9:50 Mt. 5:13; Lc. 14:34, 35.