105
Hvalite Gospoda; glasite ime njegovo; javljajte po narodima djela njegova. Pjevajte mu i slavite ga; kazujte sva èudesa njegova. Hvalite se svetijem imenom njegovijem; nek se veseli srce onijeh koji traže Gospoda. Tražite Gospoda i silu njegovu, tražite lice njegovo bez prestanka. Pamtite èudesa njegova koja je uèinio, znake njegove i sudove usta njegovijeh. Sjeme Avramovo sluge su njegove, sinovi Jakovljevi izbrani njegovi. On je Gospod Bog naš, po svoj su zemlji sudovi njegovi. Pamti uvijek zavjet svoj, rijeè, koju je dao na tisuæu koljena, Što je zavjetovao Avramu, i za što se kleo Isaku. 10 To je postavio Jakovu za zakon, i Izrailju za zavjet vjeèni, 11 Govoreæi: tebi æu dati zemlju Hanansku u našljedni dio. 12 Tada ih još bijaše malo na broj, bijaše ih malo, i bjehu došljaci. 13 Iðahu od naroda do naroda, iz jednoga carstva k drugome plemenu. 14 Ne dade nikome da im naudi, i karaše za njih careve: 15 “Ne dirajte u pomazanike moje, i prorocima mojim ne èinite zla.” 16 I pusti glad na onu zemlju; i potr sav hljeb što je za hranu. 17 Posla pred njima èovjeka; u roblje prodan bi Josif. 18 Okovima stegoše noge njegove, gvožðe tištaše dušu njegovu, 19 Dok se steèe rijeè njegova, i rijeè Gospodnja proslavi ga. 20 Posla car i odriješi ga; gospodar nad narodima, i pusti ga. 21 Postavi ga gospodarem nad domom svojim, i zapovjednikom nad svijem što imaše. 22 Da vlada nad knezovima njegovijem po svojoj volji, i starješine njegove urazumljuje. 23 Tada doðe Izrailj u Misir, i Jakov se preseli u zemlju Hamovu. 24 I namnoži Bog narod svoj i uèini ga jaèega od neprijatelja njegovijeh. 25 Prevrnu se srce njihovo te omrznuše na narod njegov, i èiniše lukavstvo slugama njegovijem. 26 Posla Mojsija, slugu svojega, Arona izbranika svojega. 27 Pokazaše meðu njima èudotvornu silu njegovu i znake njegove u zemlji Hamovoj. 28 Pusti mrak i zamraèi, i ne protiviše se rijeèi njegovoj. 29 Pretvori vodu njihovu u krv, i pomori ribu njihovu. 30 Provre zemlja njihova žabama, i klijeti careva njihovijeh. 31 Reèe, i doðoše bubine, uši po svijem krajevima njihovijem. 32 Mjesto dažda posla na njih grad, živi oganj na zemlju njihovu. 33 I pobi èokote njihove i smokve njihove, i potr drveta u krajevima njihovijem. 34 Reèe, i doðoše skakavci i gusjenice nebrojene; 35 I izjedoše svu travu po zemlji njihovoj, i pojedoše rod u polju njihovu. 36 I pobi sve prvence u zemlji njihovoj, prvine svakoga truda njihova. 37 Izvede Izrailjce sa srebrom i zlatom, i ne bješe sustala u plemenima njihovijem. 38 Obradova se Misir izlasku njihovu, jer strah njihov bješe na nj pao. 39 Razastrije im oblak za pokrivaè, i oganj da svijetli noæu. 40 Moliše, i posla im prepelice, i hljebom ih nebeskim hrani. 41 Otvori kamen i proteèe voda, rijeke protekoše po suhoj pustinji. 42 Jer se opominjaše svete rijeèi svoje k Avramu, sluzi svojemu. 43 I izvede narod svoj u radosti, izbrane svoje u veselju. 44 I dade im zemlju naroda i trud tuðinaca u našljedstvo. 45 Da bi èuvali zapovijesti njegove, i zakone njegove pazili. Aliluja.