Tɛnɛgi é veeni masagi ya
31
Masagi Lemuwɛle* laawooiti. Kalagiti dee ti woni da.
 
Lee ɠa nà bo è ma, dòun zunu?
Lee ɠa nà bo è ma, kòozu loin?
Lee ɠa nà bo è ma, dòun zunu, gè minazeɠeni ga gè sɔlɔɔ?
Mina è-zuvikɛi ve anzanuiti zea,
ta ɗa-ʋeleiti, naati zea, niiti ta ɗa masagiti kaka.
 
É la zolooni masagiti ma, Lemuwɛle,
é la zolooni masagiti ma, ga ti ʋa dɔɔi ɓɔle,
ɓaa naati, niiti ti kundiɠilai ɠɛɛzu, ti ʋa gaazulati gani ɓɔle.
Mazɔlɔɔ a ti zona, ti mina yeema tɔgi laawooiti ma,
ta ti mina maawɔin nuiti ta-ɠaamai maavalibo.
Nu gaazulati kpɔle anii ve naa ya, nii undaa ʋaazu ʋilisu,
ta dɔɔi ve maawɔin nui ya.
É kpɔle, é yeema ná-baladai ma,
é mina ɠitoo ná-maanɔɠɔi zu.
 
Laalao è ɓɔɛ, è naati maalobo, niiti ti la zooga ti ʋa ɓɔɛ,
è naati kpein maalogi wo, niiti kɛlɛbai wogai ga tiye.
Laalao è ɓɔɛ, è tukpɔi ɠaaleʋe ga telebodai,
è maanɔɠɔi nui maalobo ta bala nui.
Anzanu zɔɓelamai ná-fai
10 Undaanɛɛ nu ɠa ga naa, nii a anzanu zɔɓelamai zɔlɔɔ,
tosuʋɛ wɔɔlɔʋɛ kɔbu ani ʋagɔiti sɔngɔi ʋa.
11 Sinigi laaʋɛ da,
ani ʋagɔ nɔpɛ ge la ʋalaga ná-pɛlɛi wu.
12 É la ɗa ga kazemazu vaa nɔpɛ kɛ ga sinigi,
kɛni faa ʋagɔi nɔ, sii ma voloiti pɛ su.
13 Toɠa ɗa baala deɠai ɠaiziɛ ta gezei,
é ɗa boti ɠɛ ga zeeiti ga koozunɛɛi.
14 Eɠɛ yaaɠo ɓatoi,
toɠa ɗa zeɠe ga ɠɔnɔgi ɠoozama.
15 Toɠa ɗa wuzeɠe ga kpidiɓidigi,
é daamianigi ve ná-pɛlɛyeɠei ya,
é ná-deveiti fe ná-botiɠɛ anzanuiti zea.
16 É ɠisiɛ kpalagi ta zu, é geya,
é leezɛn ɓelei leʋe ba, ga ná-botii zulɔnɔgi.
17 Toɠa ɗa botii ɠɛ ga suvikɛi pɛ,
zea la ʋalaga ɠɔ.
18 Toɠa pɛtɛsu ga zeavaiti su ɠa ɓɛtɛzu,
toɠa ɗa ɠaazuɓa, é ɗa botii ɠɛ kpidii, abu zezei ɠa.
19 Toɠa ɗa kenagi zo ga yeei, é ɗa gezei ɓali,
é kena kpakui zo ga yeeɓeɠaiti.
20 Zeei maalegɛ maanɔɠɔ nuiti ta-ɓɔba vai ma,
toɠa ga faanɛɛ ɠɛ nu bala nuiti bɛ.
21 É la lua kɔɔlɛ ʋa, é ʋilɛ ná-pɛlɛi ʋa,
tɔɔzei seɠe ʋagɔiti ta ti pɛ zea.
22 Toɠa ɗa dasuzeɠeiti kpɛtɛ tɔ ɓɔɠɔi,
geze ɓɔi seɠeiti ta§ zea.
23 Sinigi ɠa ga seizumaanɛɛgi ɛsɛ pɛ ge kwɛɛ, ti ɗa unfe ma,
tiya ɠa ta ɗa zei taa vaawo bosuʋɛti.
24 Toɠa ɗa seɠeiti fɛlɛ, é ɗa ti ʋɔdi,
é ɗa saamaɠiligiti fe yaaɠoiti zea.
25 Zɛbɛi ta unfemai, ta bɛ ga maaɠili zɔɔlai,
toɠa ɗa ɲɛɛ laa ɠakama, a ɠɛna ɠisiaa ʋelela ʋele vaiti su.
26 Toɠa ɗa ɓɔɛ ga ɠimalai,
soogɛ kalagi wosu ga wooɠɛɠiladai.
27 Toɠa ɗa wɛlɛ fai kpein ma, é ziɛzu ná-pɛlɛyeɠei wu,
é la looɠoga botii ʋa.
28 Ná-dointi ta ɗa wuzeɠe, ti ʋa ti ɗa maamusɛ.
Maamusɛ vai ɠa ɗa ɠɛ ga guyei sinigi la.
29 É ɠɛ ma: «Anzanui mɔinʋɛ, ti-losuʋɛti bɔɔlɔai,
kɛlɛ ɗɔun ɗa, è ɓudɛʋɛ ti pɛ maazu.»
30 Zaalai ɠa ga yaava ani, padai ɠa ɗa leʋe,
kɛlɛ anzanui é luazu Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋa, naa ɠa maanɛai ga é maamusɛi zɔlɔɔ.
31 À kpɔlɔzuʋɛ ma lɔnɔgi ve zea!
Wo maamusɛ vaiti bo, taazuʋɛ ɲɛgɛlɛin é ʋilɛ kɛɛwotiiti pɛ ba!
* 31:1 Lemuwɛle: Nu la masagi nii ɠwɛɛ. Masagi Lemuwɛle laawooiti, kalagi niiti dee…: Tati pelei taɠili ɓalaa ka ga nii: Masa masagi Lemuwɛle laawooiti, niiti dee…. Ni naa ʋe tama, Lemuwɛle ɠɛni mu ga Isemayɛle mavofodai gila. Wɛlɛ 30:1 zu, ta suɠulazuʋɛ. 31:3 Nii ɠa ɓɔɛzu, é ʋilɛ anza ʋɛlɛi wu anzanu mɔinmɔingiti ba masa pɛlɛi wu, niiti ta la zoo ti masagi zeɠe siɛ ʋele ʋa. Wɛlɛ ʋɛti: 5:9-11; 1Ma 11:1; Neɠ 13:26. 31:4 Wɛlɛ ʋɛti: 16:10, 12; Guy 72:1-4; TbN 10:16-17. § 31:22 geze ɓɔi seɠeiti ta: Seɠe zɔngɔ ɓaaɓaagiti kɛni ga tiye, ti ɠɛni ga zobodai ma ʋoogi. Wɛlɛ ʋɛti: 7:16; Zen 41:42.