11
Useꞌelaꞌ Juan bautista benꞌ quienëꞌ yenaꞌjëꞌ Jesús
(Lc. 7.18‑35)
Cati beyudyi pxiꞌidzeꞌ Jesús lao chipchopa benꞌ quiëꞌ, caora naꞌ zeyoguëꞌ tzetixogueꞌnëꞌ ja benëꞌ yuꞌuja yedyi regaꞌn gaꞌalaꞌ ganꞌ rdëꞌ.
Naꞌ dyiguiba yuꞌu Juan naꞌ cati unezinëꞌ cabëꞌ barue Cristo. Naꞌra useꞌelaꞌnëꞌ bala benꞌ quienëꞌ ta tzenaꞌjëꞌ Jesús. Naꞌra unajëꞌ rëbijëꞌ lënëꞌ:
―¿Nacoꞌ benꞌ na Diuzi iseꞌelaꞌnëꞌ o chi benꞌ tula reyaꞌalaꞌ cuezandoꞌ?
Naꞌra bequëbi Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―Uletzio uletzeguëdyi Juan cabëꞌ rlëꞌële rele. Ulehueꞌ lënëꞌ diꞌidzaꞌ yëbilenëꞌ cabëꞌ babeyaca ja benꞌ laochula, barelëꞌëjëꞌ. Naꞌ ja benꞌ z̃i, babeyacajëꞌ, baredajëꞌ. Naꞌ ja benꞌ yuꞌu yelaꞌ hueꞌ ta rutao lëjëꞌ, babeyacajëꞌ, babez̃ijëꞌ. Naꞌ ja benꞌ bireja, babeyacajëꞌ, bareyejëꞌ. Naꞌ ja benꞌ bagutija, babebanrëjëꞌ. Naꞌ ja benꞌ yëchiꞌ, rguixoguiꞌajëꞌ ca na xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta inezijëꞌ bi huejëꞌ ta yeyojëꞌ guibá. Huaca huen quie benꞌ biusan sudyiꞌilë nëꞌëdiꞌ.
Cati bezaꞌ ja benꞌ quie Juan, naꞌra uzulao Jesús ruꞌelënëꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ rëbinëꞌjëꞌ ca naca quie Juan. Cani unëꞌ:
―¿Bidanꞌ uyole yenaꞌle lao lato dachi ga bidyia yuꞌu? ¿Uyole yenaꞌle tu yaga yëto ruꞌa be niꞌnila? Quele lenaꞌ uyole yenaꞌle. ¿Biz̃idanꞌ uyole yenaꞌle chi quele lenaꞌ uyole yenaꞌle? ¿O chi uyole yenaꞌle tu benꞌ zë z̃abe tzaoꞌ? Naꞌ nu benꞌ zë z̃abe tzaoꞌ bitajëꞌ lao lato dachi ga bidyia yuꞌu. Quele lenaꞌ uyole yenaꞌle. ¿Cabiz̃i uyole yenaꞌle? ¿Uyole yenaꞌle tu benꞌ naca profeta? Talicazi naca Juan profeta. Nacarëꞌ benꞌ tzaoꞌra ca ja profeta. 10 Lëquie Juan naꞌ, benꞌ cuialao laohuaꞌ, quie lëbëꞌ rguixogueꞌ guichi laꞌiya quie Diuzi cani:
Iseꞌelaꞌ Diuzi tu benꞌ cuialao neza ga tzaꞌ cuenda tzetixogueꞌnëꞌ yaca benëꞌ huidaꞌ nëꞌëdiꞌ. 11 Tali rniaꞌ leꞌe, lao yugu ja benëꞌ baoyuꞌuja yedyi layu hasta naꞌa, nitujëꞌ binegacajëꞌ benꞌ z̃e ca Juan bautista. Dechanꞌ nu benꞌ binacate z̃e ga rnabëꞌ Diuzi guibá, nacacazirëꞌ benꞌ z̃era ca Juan.
12 ’Desde cati bida Juan bautista hasta naꞌa, raca ja benëꞌ dila condre yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi. Du rdilajëꞌ rguilojëꞌ bi huejëꞌ ta useyudyi usedujëꞌ lëbëꞌ. 13 Yugulu ja benꞌ udixogueꞌ tiempote cabëꞌ na Diuzi, len cabëꞌ na diꞌidzaꞌ bzu Moisés lëꞌë guichi hasta cati blaꞌ Juan, unëjëꞌ quie dza zazaꞌra cati inabëꞌ Diuzi lao yedyi layu. 14 Chi ralele ca niaꞌ quie Juan, huanezile babidalanëꞌ lao laza profeta Elías, benꞌ yeguidacazi. 15 Reyaꞌalaꞌ tzuꞌu guicho nagale ca niaꞌ.
16 ’¿Cabi diꞌidzaꞌ iniaꞌ leꞌe ta tzioñeꞌele cabëꞌ naca yelaꞌ zidi quie ja benꞌ nitaꞌ naꞌa? Ruejëꞌ ca quie xcuidiꞌ reꞌ lao yeꞌeya bireꞌenjabiꞌ quitulëjabiꞌ laguedyi xcuidiꞌjabiꞌ. 17 Naꞌra laguedyi xcuidiꞌjabiꞌ rucuedyijabiꞌ bdyio tacuenda uyaꞌa ja xcuidiꞌ bireꞌen quitu. Pero bireꞌenjabiꞌ uyaꞌajabiꞌ. Lenaꞌ laguedyi xcuidiꞌjabiꞌ bilajabiꞌ canción bayëchiꞌ tacuenda cuedyi ja xcuidiꞌ bireꞌen quitu. Pero ni canaꞌ biuredyijabiꞌ. 18 Naꞌra bëꞌ bida Juan, biudaotzaꞌonëꞌ bihueꞌenëꞌ vino. Naꞌ leꞌe unale quiëꞌ yuꞌunëꞌ taxiꞌibiꞌ. 19 Naꞌra bëꞌ bidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, raohuaꞌ riꞌogaꞌ cabëꞌ ta riꞌo rao ja benëꞌ. Naꞌ rnële quiaꞌ benꞌ riꞌo raolëꞌënaꞌ, benꞌ rdalë ja benꞌ mala len ja benꞌ huequiz̃u. Lenaꞌ niaꞌ leꞌe, yelaꞌ sinꞌ quie Diuzi nenacazi nacan huen.
Begunniꞌa Jesús yaca benꞌ yedyi birale quienëꞌ
(Lc. 10.13‑15)
20 Naꞌ ra uzulao Jesús regunniꞌanëꞌ ja benꞌ yedyi ganꞌ babërëꞌ yelaꞌ huaca quienëꞌ como ja benëꞌ yuꞌu naꞌ biptzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ cabëꞌ gudyinëꞌ lëjëꞌ. Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ:
21 ―¡Bayëchiꞌzi gaca quie leꞌe benꞌ ciudad Corazín! ¡Bayëchiꞌzi gaca quie leꞌe benꞌ ciudad Betsaida! Chanꞌ naꞌ guca milagro lao ciudad quie ja benꞌ Tiro, len lao ciudad quie ja benꞌ Sidón cabëꞌ milagro guca lao yedyi quiele tiempote, babetzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ, babeyacajëꞌ benꞌ quie Diuzi chanꞌ naꞌ. Lëzi canaꞌ, chanꞌ canaꞌcala bagucojëꞌ laꞌariꞌ ta nena yuꞌujëꞌ bayëchiꞌ, naꞌ bdaꞌrëjëꞌ de guichojëꞌ cabëꞌ costumbre gutaꞌ quiejëꞌ cati renabajëꞌ perdón quiejëꞌ lao Diuzi. 22 Pero niaꞌ leꞌe, cati idyin dza gaca juicio, castigo hualara gataꞌ quiele, quele ca castigo gataꞌ quie ja benꞌ ciudad Tiro len ja benꞌ ciudad Sidón. 23 Lëscanaꞌ leꞌe benꞌ ciudad Capernaum, bigaquele chi huapalaꞌn Diuzi leꞌe yeyole guibá, dechanꞌ lao guiꞌ gabilala tziole, porque chanꞌ naꞌ gucarë milagro lao ciudad Sodoma cabëꞌ milagro guca lao ciudad quiele, nereꞌ ciudad Sodoma nedian hasta naꞌa chanꞌ canaꞌcala. 24 Lëzi canaꞌ rniaꞌ leꞌe, cati idyin dza gaca juicio, huataꞌrë tu castigo hualara quiele, quele ca castigo gataꞌ quie ja benꞌ ciudad Sodoma.
Ben Jesús yelaꞌ huezilaꞌadyiꞌ quiero
(Lc. 10.21‑22)
25 Lëlao tiempo naꞌ una Jesús rëbinëꞌ Xuzinëꞌ caniga:
―Benꞌ z̃e nacoꞌ luëꞌ Xuzaꞌ. Nacoꞌ xanꞌ guibá len yedyi layu. Diuxcaleloꞌ por nun quie danꞌ babluꞌeloꞌ ca naca tali quioꞌ lao yaca benꞌ nezi rdzioguejëꞌ inezijëꞌn. Pero pcachiꞌloꞌ ca naca tali quioꞌ lao ja benꞌ na rioñeꞌejëꞌ, pero bëꞌ nazijëꞌ birioñeꞌejëꞌn. 26 Canaꞌ nacan Xuzaꞌ, porque canaꞌ reꞌenloꞌ gacan. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ Xuzinëꞌ.
Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ benꞌ quiëꞌ:
27 ―Yugulute ta de baben Xuzaꞌ nëꞌëdiꞌ. Tuzi Xuzaꞌ Diuzi nubëꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ nacaꞌ z̃iꞌinëꞌ. Naꞌ benꞌ reꞌen huebëꞌ cabëꞌ naca Diuzi, nëꞌëdiꞌ uzioñeꞌedaꞌ lëjëꞌ ta huebëꞌjëꞌ cabëꞌ naca Diuzi. Tuzaꞌ nëꞌëdiꞌliaꞌ lëjëꞌ nubëꞌndoꞌ Diuzi. 28 Uleda gacalële nëꞌëdiꞌ tuz̃e, yugulu leꞌe, benꞌ barexaque quie dulaꞌ xquia quie, benꞌ barexaque cabëꞌ tazëdi raca quie. Nëꞌëdiꞌ gunaꞌ huezilaꞌadyiꞌ quiele. 29 Ulehue quiele diꞌidzaꞌ quiaꞌ cabëꞌ rniaꞌ leꞌe. Ulesëdi cabëꞌ naca quiaꞌ como danꞌ nacaꞌ benꞌ z̃elaꞌadyiꞌ, benꞌ laxtaꞌo gaxo. Chi hue quiele cabëꞌ niaꞌ leꞌe, huataꞌ yelaꞌ huezilaꞌadyiꞌ quiele. 30 Ca naca dyin reꞌendaꞌ huele, binacatigan zëdi. Ca naca yuaꞌ reꞌendaꞌ huaꞌale, binacatigan ziꞌi.