22
Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie lani quie huetzaganaꞌ
Naꞌ bzu Jesús itu diꞌidzaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―Naꞌ rniaꞌ leꞌe cabëꞌ rue Diuzi rnabëꞌnëꞌ. Ruenëꞌ ca nu rey, benꞌ bë tu lani cati ptzaganaꞌ z̃iꞌinëꞌ. Naꞌ useꞌelaꞌ rey benꞌ tzelidza ja benꞌ guida lao lani, pero biguꞌunjëꞌ guidajëꞌ. Naꞌ useꞌelaꞌ rey naꞌ benꞌ tula ta tzelidzajëꞌ ja benꞌ guida lao lani unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: “Uleyëbijëꞌ abëtiaꞌ ja bëdyihuaga quiaꞌ, bia naca ja reꞌene, bapsiñaꞌa ta gaojëꞌ. Yugun nacan puesto laguidatejëꞌ.” Pero bibida benꞌ reyaꞌalaꞌ guida. Tunëꞌ uyonëꞌ layela quienëꞌ. Itunëꞌ uyonëꞌ huëtiꞌ quiëꞌ. Naꞌ los demás, bëxujëꞌ benꞌ useꞌelaꞌ rey tzalidza lëjëꞌ, bëꞌjëꞌ lëjëꞌ ziꞌ, bëtijëꞌ lëjëꞌ. Naꞌra bdzaꞌtzegue rey naꞌ. Useꞌelëꞌ soldado quienëꞌ tzeguëtijëꞌ lëjëꞌ, tzezeijëꞌ yedyi quiejëꞌ. Naꞌ una rey rëbinëꞌ benꞌ tzelidza: “Yugun nacan puesto guida ja benëꞌ.” Pero benꞌ blidzajëꞌ guidaja, biguꞌun rey naꞌ. Naꞌ unëꞌ: “Uletzio tzetale tu neza tzelidzale con nu benꞌ yedzagale ta guidajëꞌ lani quie huetzaganaꞌ.” Canaꞌ unëꞌ gudyinëꞌ benꞌ tzelidza. 10 Naꞌ uzaꞌjëꞌ yetajëꞌ tu neza utupajëꞌ benꞌ bedzagajëꞌ, laꞌacazi benꞌ mala, laꞌacazi benꞌ dyaꞌa. Canaꞌ bedzaꞌ ja benëꞌ z̃an yuꞌu quie rey.
11 ’Naꞌra uyuꞌu rey luꞌu yuꞌu ta inëꞌ benꞌ bdyinja. Naꞌ blëꞌënëꞌ reꞌ tu beꞌmbyu, pero binaconëꞌ z̃abanëꞌ ca naca z̃aba benꞌ bdyin ga raca lani quie huetzaganaꞌ. 12 Naꞌ una rey rëbinëꞌ lënëꞌ: “Bichaꞌ, ¿biz̃i guca uyuꞌuloꞌ reꞌloꞌ ni, binacoloꞌ z̃aboꞌ ca naca z̃aba benꞌ bdyin ga raca lani quie huetzaganaꞌ?” Naꞌ ureꞌnëꞌ chizi. 13 Naꞌ una rey rëbinëꞌ benꞌ ruꞌe laze: “Ulequio niꞌa naꞌanëꞌ. Ulechuꞌunnëꞌ lao lato chula ga cuedyinëꞌ gao leinëꞌ.” 14 Rëz̃i Diuzi benꞌ zë, benꞌ inao xnezëꞌ, pero balazijëꞌ guida inao xnezëꞌ.
Unabajëꞌ Jesús ca naca quie impuesto
(Mr. 12.13‑17; Lc. 20.20‑26)
15 Naꞌra uyo ja benꞌ partido fariseo begaꞌnjëꞌ diꞌidzaꞌ len laguedyijëꞌ huejëꞌ trampa quie Jesús ta quilojëꞌ diꞌidzaꞌ ta gaojëꞌ lëbëꞌ xquia. 16 Naꞌ useꞌelaꞌjëꞌ ibala benꞌ naca partido quiejëꞌ tuz̃e len bala benꞌ naca partido Herodes, unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús:
―Maestro, nezindoꞌ rnaoꞌ tali, rusëdioꞌ benëꞌ ca naca xneza Diuzi. Tuzicazi ca ruꞌelaoꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ. 17 Unacara cabëꞌ naca tu pensari quioꞌ: ¿Rnabandoꞌ luëꞌ chi run Diuzi lato quiz̃oro impuesto lao rey quie benꞌ romano?
18 Naꞌra gucabëꞌ Jesús cabëꞌ modo reguilojëꞌ ta huejëꞌ tamala quiëꞌ. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―Benꞌ huiziꞌ yëꞌ nacale. ¿Bixquienꞌ reꞌenle huele trampa quiaꞌ? 19 Uleluꞌecara nëꞌëdiꞌ bi naque dumi ruquiz̃ole impuesto.
Naꞌ bluꞌejëꞌ lëbëꞌ tu dumi denario. 20 Bëꞌ blëꞌë Jesús len, naꞌ unabanëꞌ lëjëꞌ:
―¿Nu benꞌ zu laohue lëꞌë dumi? ¿Bi na letra dyia lëꞌën?
21 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús:
―Lao rey quie benꞌ romano zu lëꞌën.
Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―Ulehueꞌ benꞌ naca gobierno ta reduꞌulanëꞌ siꞌnëꞌ. Lëscanꞌ ulehueꞌ Diuzi ta reduꞌulanëꞌ siꞌnëꞌ.
22 Cati bejëꞌ cabëꞌ una Jesús, naꞌra tu begaꞌnzijëꞌ rebanejëꞌ. Naꞌ psanjëꞌ quiëꞌ zeyojëꞌ.
Unabajëꞌ Jesús cabëꞌ raca quie benꞌ baguti yeban
(Mr. 12.18‑27; Lc. 20.27‑40)
23 Lëdza naꞌtezi uyo bala ja benꞌ partido saduceo yenaꞌjëꞌ Jesús. Naꞌra birale ja benꞌ partido saduceo chi hueban benꞌ huati. Tanaꞌ lenaꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús:
24 ―Maestro, una Moisés chi guti tu beꞌmbyu zu z̃gule, naꞌ ganu z̃iꞌinëꞌ zu, reyaꞌalaꞌ yeziꞌ benꞌ bichinëꞌ xcula benꞌ guti tacuenda su z̃iꞌijëꞌ lao laza z̃iꞌi benꞌ guti. 25 Naꞌ guca dza naꞌ uzu gadyi bichi beꞌmbyu yedyi quiendoꞌ. Naꞌ ptzaganaꞌ benꞌ nëro, pero gutinëꞌ ganu z̃iꞌinëꞌ uzu. Lenaꞌ abeziꞌ benꞌ bichinëꞌ, benꞌ urupe, nigula quienëꞌ. 26 Lëscanꞌ guti benꞌ urupe ganu z̃iꞌinëꞌ uzu. Lenaꞌ abeziꞌ benꞌ bichinëꞌ, benꞌ uyune, nigula quienëꞌ. Pero cabëꞌ guca quie benꞌ nëro len benꞌ urupe, lëscanaꞌ guca quie benꞌ uyune len los demás yaca bichinëꞌ hasta lao gadyi bichijëꞌ. 27 Ude naꞌ gutirë nigula quiejëꞌ. 28 Naꞌra inabandoꞌ luëꞌ, cati yeban ja benꞌ baguti, ¿nulajëꞌ naquëꞌ quiejëꞌ lëbëꞌ lao gadyijëꞌ como yugujëꞌ uzulëjëꞌ lëbëꞌ?
29 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―Leꞌe sí, nequixile como danꞌ binezile cabëꞌ rnan lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. Lëscanꞌ binezile ca naca yelaꞌ huaca quienëꞌ. 30 Cati babeban ja benꞌ baguti, bisulëjëꞌ laguedyijëꞌ ca z̃gulajëꞌ ca xquiujëꞌ. Gaca quiejëꞌ ca quie yaca ángel quie Diuzi, benꞌ yuꞌuja guibá. 31 Naꞌ quie benꞌ baguti yeban, ¿binelabale lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cabëꞌ unëꞌ leꞌe? Unëꞌ caniga: 32 “Nacaꞌ Diuzi quie xuzixtaꞌoloꞌ Abraham, len quie xuzixtaꞌoloꞌ Isaac, len quie xuzixtaꞌoloꞌ Jacob.” Canaꞌ una Diuzi. Lenaꞌ niaꞌ leꞌe, Diuzi rlëꞌënëꞌ lëjëꞌ ca benꞌ neban, como danꞌ rlëꞌë Diuzi tuzicazi ca benꞌ neban len benꞌ aguti.
33 Cati be ja benëꞌ cabëꞌ una Jesús quie benꞌ guti beban, naꞌra tu bebanezijëꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ rusëdinëꞌ ja benëꞌ.
Unë Jesús quie chopa mandamiento belao
(Mr. 12.28‑34)
34 Cati unezi benꞌ partido fariseo cabëꞌ bë Jesús quie benꞌ partido saduceo, biubinjëꞌ binajëꞌ yëbijëꞌ Jesús, naꞌra beguꞌudiꞌjëꞌ ga zë Jesús. 35 Naꞌ tu benꞌ quiejëꞌ, benꞌ rusëdi ley quie Moisés, guꞌunnëꞌ huenëꞌ trampa quie Jesús. Canaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ:
36 ―Maestro, ¿nula mandamiento nacaran belao quie ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés?
37 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ:
―“Idyëꞌëro xaꞌnro Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌro.” 38 Lëlenaꞌ nacaran mandamiento belaora. 39 Derë itu mandamiento nacarën belao. Ilëꞌëtiꞌzi birnën lëbi ca mandamiento belaora. Len rnan caniga: “Idyëꞌële laguedyile cabëꞌ nedyëꞌële cuinle.” 40 Naꞌ niaꞌ leꞌe duz̃e ca na ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés len duz̃e ca una ja benꞌ profeta dza naꞌ, nacan quie chopa mandamiento belao.
Unaba Jesús: ¿Nu z̃iꞌinëꞌ naca Cristo?
(Mr. 12.35‑37; Lc. 20.41‑44)
41 Tu raca neneguꞌudiꞌ ja benꞌ partido fariseo, 42 naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―¿Bi ca nale quie benꞌ naca Cristo? ¿Nu z̃iꞌinëꞌ naquëꞌ?
Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ:
―Z̃iꞌi rey David naquëꞌ.
43 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―¿Ca biz̃i guca caora una rey David, du yuꞌunëꞌ Bichi Be quie Diuzi, unëꞌ naca Cristo Señor quienëꞌ? Porque canaꞌ una David caora unëꞌ caniga:
44 Una Diuzi rëbinëꞌ benꞌ naca Señor quiaꞌ:
“Ureꞌ cuëtaꞌ zaquëꞌ yebë niga, hasta idyin dza cuëchaꞌ xniꞌaloꞌ yaca benꞌ rudie luëꞌ.”
Canaꞌ una rey David. 45 Naꞌ rnabaꞌ leꞌe, ¿cómo naca Cristo z̃iꞌi suba rey David, chi cuin rey David unëꞌ naca Cristo Señor quienëꞌ?
46 Naꞌ ni tu diꞌidzaꞌ biubinjëꞌ yëbijëꞌ lëbëꞌ. Desde dza naꞌ, bira beyaz̃ojëꞌ inabarajëꞌ lëbëꞌ bi diꞌidzaꞌ.