25
Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie chi nigula cuidiꞌ
Naꞌ una Jesús:
―Reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe tu diꞌidzaꞌ cabëꞌ rue Diuzi inabëꞌnëꞌ cati idyin dza naꞌ. Nacan ca quie chi nigula cuidiꞌ, benꞌ uzaꞌja zioja ga raca huetzaganaꞌ. Nuꞌajabiꞌ lámpara yudzo aceite ta tziojabiꞌ lidyi bibyu utzaganaꞌ ta tzelezajabiꞌ lëbiꞌ guidabiꞌ. Naꞌ guca gaꞌyoꞌ nigula listo. Naꞌ igaꞌyoꞌjabiꞌ bigucajabiꞌ listo. Naꞌ ja nigula binaca listo bibiꞌajabiꞌ tu frasco huio aceite ta yeyudzo lámpara bëꞌ bebidyi aceite quien. Pero ja nigula listo biꞌajabiꞌ tu frasco huio aceite len lámpara quiejabiꞌ. Naꞌ udzë biꞌbyu utzaganaꞌ guidabiꞌ. Naꞌ unan gasijabiꞌ gusijabiꞌ. Naꞌra ca du gatzo yela bejabiꞌ rbedyiyaꞌ ja benëꞌ unajëꞌ: “¡Bazaꞌ biꞌbyu utzaganaꞌ! ¡Ulero gapalaꞌnlebiꞌ!” Naꞌ uyasa ja nigula cuidiꞌ yugujabiꞌ bgaꞌalaꞌjabiꞌ lámpara quiejabiꞌ. Naꞌ lao gaꞌyoꞌjabiꞌ biguca listo gudyijabiꞌ igaꞌyoꞌjabiꞌ naca listo rëbijabiꞌ lëjabiꞌ: “Ulegun ledaoꞌ aceite quiele nëtoꞌ, danꞌ bareyula lámpara quiendoꞌ.” Naꞌra una gaꞌyoꞌjabiꞌ listo rëbijabiꞌ lëjabiꞌ: “Bigunndoꞌn, danꞌ chi gunndoꞌn, bigaquen quiendoꞌ lente leꞌe. Uletzio tzegueꞌlen ga rutiꞌnëꞌn ta gataꞌ quiele.” 10 Naꞌ tu zio ja gaꞌyoꞌjabiꞌ biguca listo tzegueꞌjabiꞌ aceite, tu naꞌ bdyin biꞌbyu utzaganaꞌ. Naꞌ uyuꞌu igaꞌyoꞌjabiꞌ de aceite quie conlë biꞌbyu utzaganaꞌ luꞌu yuꞌu ga raca huetzaganaꞌ. Naꞌ besiojëꞌ yuꞌu. 11 Ude naꞌ bedyin igaꞌyoꞌjabiꞌ unajabiꞌ rëbijabiꞌ biꞌbyu utzaganaꞌ: “¡Señor, Señor, usalu yuꞌu tzuꞌundoꞌ!” 12 Naꞌ una biꞌbyu utzaganaꞌ rëbibiꞌ lëjabiꞌ: “Tali binubëꞌdaꞌ leꞌe.”
13 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ benꞌ quienëꞌ:
―Ulehue listo, danꞌ binezile bi dza, bi hora, yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, tatula.
Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie tu xanꞌ mozo, benꞌ pcaꞌn dumi lao naꞌajëꞌ
14 Naꞌ una Jesús:
―Reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe itu diꞌidzaꞌ cabëꞌ rue Diuzi rnabëꞌnëꞌ. Ruenëꞌ ca tu benꞌ reꞌen tzio yedyi tula. Tu zazaꞌnëꞌ tzionëꞌ guz̃inëꞌ ja mozo quienëꞌ ta pcaꞌnnëꞌ centavo quienëꞌ lao naꞌajëꞌ.
15 ’Naꞌ biz̃i tu benꞌ mozo quiëꞌ bëꞌnëꞌ cadu gaꞌyoꞌ mila dumi plata. Itunëꞌ bëꞌnëꞌ cadu chopa mila dumi plata. Itunëꞌ bëꞌnëꞌ cadu tu mila dumi plata. Bëꞌnëꞌ quie quiejëꞌ dumi cabëꞌ nezinëꞌ ruelëjëꞌ dyin dumi. Naꞌra uzëꞌë zioguëꞌ. 16 Benꞌ mozo, benꞌ uz̃iꞌ gaꞌyoꞌ mila naꞌ, bëlënëꞌn dyin bënëꞌ gan igaꞌyoꞌ mila z̃iꞌinan. 17 Lëscanꞌ benꞌ uz̃iꞌ chopa mila, bëlënëꞌn dyin bënëꞌ gan ichopa mila z̃iꞌinan. 18 Pero naꞌ benꞌ uz̃iꞌ tu mila, uyonëꞌ yecachiꞌnëꞌn yeguenëꞌ tu yero ga bdzeꞌnëꞌn luꞌu yu.
19 ’Bëꞌ guca zë dza, naꞌ bedyin xanꞌ ja benꞌ mozo guz̃inëꞌ lëjëꞌ beyuelënëꞌ lëjëꞌ z̃ubaba. 20 Naꞌ tanëro bdyin benꞌ uz̃iꞌ gaꞌyoꞌ mila yesannëꞌ dumi. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ xaꞌnnëꞌ: “Señor, benloꞌnëꞌ gaꞌyoꞌ mila. Naꞌ ni de igaꞌyoꞌ mila z̃iꞌinan ta biaꞌ gan.” 21 Naꞌ una xaꞌnnëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “Tahuen gula cabëꞌ baoꞌ. Mozo dyaꞌa nacoꞌ, ruzuloꞌ diꞌidzaꞌ quiaꞌ. Tadyaꞌa bëlaoꞌ tadaoꞌ pcaꞌnaꞌ lao naoꞌ, tanaꞌ ucaꞌnaꞌ lao naoꞌ taz̃era, idaohuero suro tuz̃e.” 22 Naꞌ taorupe bdyin benꞌ uz̃iꞌ chopa mila yesannëꞌ dumi. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ xaꞌnnëꞌ: “Señor, benloꞌnëꞌ chopa mila. Naꞌ ni de ichopa mila z̃iꞌinan ta biaꞌ gan.” 23 Naꞌ una xaꞌnnëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “Tahuen gula cabëꞌ baoꞌ. Mozo dyaꞌa nacoꞌ, ruzuloꞌ diꞌidzaꞌ quiaꞌ. Tadyaꞌa bëlaoꞌ tadaoꞌ pcaꞌnaꞌ lao naoꞌ, tanaꞌ ucaꞌnaꞌ lao naoꞌ taz̃era, idaohuero suro tuz̃e.” 24 Pero naꞌ taoyune bdyin benꞌ uz̃iꞌ tu mila. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ xaꞌnnëꞌ: “Señor, nezdaꞌ nacoꞌ benꞌ reꞌen mozo quie ta huejëꞌ dyin gaca z̃iꞌinan dumi quioꞌ. Huetzagaoꞌ mandado ja mozo quioꞌ ta yeziꞌjëꞌ usecho gaca z̃iꞌinan quioꞌ. 25 Lenaꞌ bdzebaꞌ udyiayaꞌa dumi quioꞌ. Tanaꞌ yecachaꞌn luꞌu yu. Naꞌ ni de dumi quioꞌ. Gabi guca quien.” 26 Naꞌ una xaꞌnnëꞌ rëbinëꞌ lënëꞌ: “Mozo mala z̃an huëdi nacoꞌ. Neziloꞌ huetzaguiaꞌ mandado ja mozo quiaꞌ ta yeziꞌjëꞌ usecho gaca z̃iꞌinan quiaꞌ. 27 Tanaꞌ reyaꞌalaꞌ huelaoꞌ dyin dumi quiaꞌ ta gaca z̃iꞌinan cuenda cati yelaꞌ tatula yeziꞌa dumi quiaꞌ len z̃iꞌinan.” 28 Naꞌ una xaꞌnnëꞌ rëbinëꞌ benꞌ nitaꞌja naꞌ: “Uleguba tu mila dumi neziꞌnëꞌ. Ulehueꞌn benꞌ nezë chi mila. 29 Nu benꞌ ruelë dyin ta pcaꞌnaꞌ lao nëꞌë, hueꞌraꞌlënëꞌ tazëra gacaran sobre. Pero nu benꞌ biruelë dyin ta pcaꞌnaꞌ lao nëꞌë, huegubaꞌ ta pcaꞌnaꞌ lao nëꞌë. 30 Naꞌra uledzeꞌ mozo z̃an huëdi niga lao lato chula ga cuedyinëꞌ, ga yedzagalaonëꞌ, ga gao leinëꞌ.” ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ.
Unë Jesús cabëꞌ huenëꞌ dza gaca juicio
31 Naꞌ una Jesús:
―Cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, huabiꞌa xlatogaꞌ. Hueguidaliaꞌ ja ángel quiaꞌ. Huapalaꞌn ja benëꞌ nëꞌëdiꞌ. 32 Naꞌ yeguꞌudiꞌ yugulu benꞌ tu tu yedyi de lao dyilayu laohuaꞌ. Useriaꞌ ja benëꞌ cuiogaꞌjëꞌ chopa cueꞌ cabëꞌ rue benꞌ rapa becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, rbioguëꞌ becoꞌ z̃iꞌilaꞌ tzalaꞌla, naꞌ rbioguëꞌ chivo itzalaꞌla. 33 Canaꞌ huabiogaꞌ benꞌ nao xnezaꞌ zaquëꞌ yebë, pero huabiogaꞌ benꞌ binao xnezaꞌ zaquëꞌ yegaꞌ. 34 Naꞌ iniaꞌ yëbaꞌ ja benꞌ zu zaquëꞌ yebë: “Uleda leꞌe, benꞌ neyëri laxtaꞌohue lao Diuzi. Uletzuꞌu guibá ga arnabëꞌ xuzaꞌ, ga pcuezanëꞌ desde dza cati ureꞌte dyilayu. 35 Lenaꞌ naca quiele, como danꞌ cati uduaꞌ, benle nëꞌëdiꞌ ta udaohuaꞌ. Cati ubilidaꞌ, benle nëꞌëdiꞌ ta huaꞌa. Cati uzaꞌa yedyi tula blaꞌa z̃an yuꞌu quiele, benle posada quiaꞌ. 36 Cati bdzioguedaꞌ z̃abaꞌ, benle nëꞌëdiꞌ ta gucuaꞌ. Cati gucaꞌ z̃huiꞌa, cati gutaꞌ dyiguiba, bidale bedenaꞌle nëꞌëdiꞌ.” Canaꞌ yëbaꞌ lëjëꞌ. 37 Naꞌra ina benꞌ neyëri laxtaꞌohue lao Diuzi yëbijëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Señor, ¿bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ udueloꞌ, naꞌ benndoꞌ ta udaoloꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ ubililoꞌ, naꞌ benndoꞌ ta hueꞌ eloꞌ? 38 ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ uzaoꞌ yedyi tula blaoꞌ z̃an yuꞌu quiendoꞌ, naꞌ benndoꞌ posada quioꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ bdziogueloꞌ z̃aboꞌ, naꞌ benndoꞌ gucoloꞌ? 39 ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ gutaꞌloꞌ luꞌu dyiguiba, naꞌ bedenaꞌndoꞌ luëꞌ?” 40 Naꞌra iniaꞌ yëbaꞌjëꞌ: “Tali rniaꞌ leꞌe, yugute ta babële beyëchiꞌlaꞌadyiꞌle bichaꞌ, benꞌ nao xnezaꞌ, laꞌacazi benꞌ yëchiꞌ gula, canaꞌ beyëchiꞌlaꞌadyiꞌle nëꞌëdiꞌ.”
41 ’Naꞌra iniaꞌ yëbaꞌ ja benꞌ nitaꞌ zaquëꞌ yegaꞌ: “Ulebigaꞌ tzalaꞌla leꞌe benꞌ yuꞌu deꞌ lao Diuzi. Uletzio guiꞌ gabila ta bireyula tuzioli ta pcueza Diuzi quie xanꞌ taxiꞌibiꞌ len ja ángel quienan. 42 Lenaꞌ gaca quiele tziole, como danꞌ cati uduaꞌ, bibenle nëꞌëdiꞌ ta gaohuaꞌ. Cati ubilidaꞌ, bibenle nëꞌëdiꞌ ta yoꞌogaꞌ. 43 Cati uzaꞌa yedyi tula blaꞌa z̃an yuꞌu quiele, bibenle posada quiaꞌ. Cati bdzioguedaꞌ z̃abaꞌ, bibenle ta gacuaꞌ. Cati guca z̃huiꞌa, gutaꞌ luꞌu dyiguiba, bibidale bedenaꞌle nëꞌëdiꞌ.” Canaꞌ yëbaꞌ lëjëꞌ. 44 Naꞌra inajëꞌ yëbijëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Señor, ¿bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ udueloꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ ubililoꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ uzaoꞌ yedyi tula blaoꞌ z̃an yuꞌu quiendoꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ bdziogueloꞌ z̃aboꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ guca z̃hueꞌloꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ gutaꞌloꞌ luꞌu dyiguiba, naꞌ bibeyëchiꞌlaꞌadyiꞌndoꞌ luëꞌ?” 45 Naꞌ iniaꞌ yëbaꞌjëꞌ: “Tali rniaꞌ leꞌe, yugute ta bibële bibeyëchiꞌlaꞌadyiꞌle ja benꞌ nao xnezaꞌ, laꞌacazi benꞌ yëchiꞌ gula, canaꞌ bibeyëchiꞌlaꞌadyiꞌle nëꞌëdiꞌ.” 46 Caora naꞌ tziojëꞌ guiꞌ gabila ta bireyula tuzioli. Pero ja benꞌ neyëri laxtaꞌohue lao Diuzi, huayojëꞌ tzesulëjëꞌ Diuzi guibá tuzioli. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ.