24
Una Jesús huabiaguiꞌ idaoꞌ rnabëꞌra
(Mr. 13.1‑2; Lc. 21.5‑6)
Naꞌra bero Jesús luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, uzaꞌnëꞌ zioguëꞌ cati bebigaꞌ benꞌ quienëꞌ ga zënëꞌ. Naꞌ uzulaojëꞌ rebanejëꞌ ca naca idaoꞌ rnabëꞌra. Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―Ulenaꞌ cabëꞌ naca idaoꞌ rnabëꞌra. Pero tali rniaꞌ, huabiaguiꞌn duz̃eten, ni tu yo bira yegaꞌnnan xcuꞌudzu laguedyin.
Pxiꞌidzeꞌ Jesús cabëꞌ gaca cati idyin dza iyudyi dyilayu
(Mr. 13.3‑23; Lc. 21.7‑24; 17.22‑24)
Naꞌra uzaꞌjëꞌ ziojëꞌ ga zu tu yaꞌa laona yaꞌa Olivos. Naꞌ ureꞌ Jesús cati bebigaꞌ ja benꞌ quiëꞌ ga reꞌnëꞌ tu ganu dyilaꞌ, unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ:
―Reꞌenndoꞌ inaoꞌ nëtoꞌ bata cuiaguiꞌ idaoꞌ rnabëꞌra. Lëzi reꞌenndoꞌ inaoꞌ biz̃i gaca cati yeguidoꞌ tatula, naꞌ lëscanaꞌrë cati iyudyi quie dyilayu.
Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ:
―Gapale cuidado ta bisiꞌ benëꞌ leꞌe yëꞌ. Huida benꞌ zë inajëꞌ napajëꞌ yelaꞌ rnabëꞌ quiaꞌ. Lëscanꞌ inajëꞌ: “Nacaꞌ Cristo”. Pero huaziꞌjëꞌ yëꞌ benꞌ zë. Ina ja benëꞌ ga raca dila, ga sulao dila, pero bidzebile, danꞌ ruen zi gacacazi canaꞌ. Nerdziogue idyin dza iyudyi dyilayu. Dila zë gaca tu yedyi conlë ja benꞌ yedyi tula. Naꞌ yedyi zë gaca ubin, gaca yelaꞌ hueꞌ, gaca uz̃uꞌ. Canaꞌ gaca cati sulao yedzagalao ja benëꞌ.
’Naꞌ usedyin benëꞌ leꞌe lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ ta usacajëꞌ leꞌe bizinaquezi, gutijëꞌ leꞌe. Udie benëꞌ leꞌe danꞌ nacale benꞌ quiaꞌ. 10 Lëdza naꞌ usan benꞌ zë bira galejëꞌ quiaꞌ. Udiejëꞌ laguedyijëꞌ, usedyinjëꞌ laguedyijëꞌ lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ. 11 Huida benꞌ zë, benꞌ hueziꞌ yëꞌ, inajëꞌ rnëjëꞌ tanun quie Diuzi, pero benꞌ zë siꞌjëꞌ yëꞌ. 12 Tantozi gaca tazëdi, bira idyëꞌë yaca benëꞌ laguedyijëꞌ. 13 Pero nu benꞌ sue biusan inao nëꞌëdiꞌ dza zunëꞌ lao dyilayu, huaziꞌ Diuzi lëjëꞌ yeyojëꞌ guibá. 14 Huayo ja benëꞌ tzetixogueꞌjëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi duz̃e yedyi layu ta inezijëꞌ zu Diuzi dispuesto yeyojëꞌ tzasulëjëꞌ lëbëꞌ ga rnabëꞌnëꞌ. Te naꞌ, yeyudyi quie dyilayu.
15 ’Bzu profeta Daniel diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi cabëꞌ naca tu ta udyiaguiꞌ benëꞌ, ratza Diuzi len. Reyaꞌalaꞌ tzioñeꞌele cabëꞌ niaꞌ leꞌe. Caora ilëꞌële badyia tu ta udyiaguiꞌ benëꞌ, ratza Diuzi len luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, 16 naꞌra reyaꞌalaꞌ yez̃uno ja benꞌ nitaꞌ estado Judea yeyojëꞌ guixiꞌ daoꞌ. 17 Chi nitaꞌjëꞌ laliꞌa, tanto ruguinte yez̃unojëꞌ, bireyaꞌalaꞌ yeyuꞌujëꞌ luꞌu yuꞌu quiejëꞌ siꞌjëꞌ bi ta de. 18 Lëscanaꞌ chi zujëꞌ layela, reyaꞌalaꞌ yez̃unojëꞌ biyezaꞌjëꞌ yeyojëꞌ tzez̃iꞌjëꞌ z̃abajëꞌ. 19 Gaca bayëchiꞌ quie ja nigula nuꞌa z̃iꞌine len ja nigula zu xcuidiꞌ raꞌadyiꞌ dza naꞌ. 20 Reyaꞌalaꞌ hueꞌlële Diuzi diꞌidzaꞌ ta gacalënëꞌ leꞌe ta biuz̃unole tiempo ruen zaga, nica dza huezilaꞌadyiꞌ. 21 Canaꞌ lega yedzagalao yaca benëꞌ. Desde dza cati ureꞌ dyilayu, binedzagalao yaca benëꞌ cabëꞌ yedzagalao benꞌ yez̃uno dza zezaꞌ. Lëscanꞌ, bëꞌ yeyudyi bedzagalaojëꞌ, ganura benꞌ tula yedzagalao cabëꞌ lëjëꞌ. 22 Chi biichugu Diuzi dza yedzagalaojëꞌ, biilajëꞌ. Pero huachugu Diuzi dza naꞌ cuenda gacalënëꞌ yaca benꞌ ulionëꞌ.
23 ’Chi ina ja benëꞌ yëbijëꞌ leꞌe: “Ulenaꞌ, ni zu Cristo”, chi yëbijëꞌ leꞌe: “Ulenaꞌ, naꞌ zu Cristo”, bigalele quiejëꞌ. 24 Huida ja benꞌ huiziꞌ yëꞌ huejëꞌ cuinjëꞌ Cristo, huejëꞌ cuinjëꞌ benꞌ inë tanun quie Diuzi. Huejëꞌ milagro tacuenda siꞌjëꞌ yëꞌ len benꞌ ulio Diuzi, pero bihuejëꞌ gan siꞌjëꞌ benꞌ ulio Diuzi yëꞌ. 25 Baoniaꞌ leꞌe huaca tu ta binegaca. 26 Tanaꞌ lenaꞌ chi ina benëꞌ yëbijëꞌ leꞌe: “Ulenaꞌ, naꞌ zu Cristo lao lato dachi”, bitziole naꞌ. Chi yëbijëꞌ leꞌe: “Ulenaꞌ, naꞌ zu Cristo luꞌu yuꞌu”, bigalele quiejëꞌ. 27 Bigalele quiejëꞌ como danꞌ cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, hualëꞌë yaca benëꞌ nëꞌëdiꞌ cabëꞌ ilëꞌë benëꞌ xniꞌ yesa cati rëpin ga rlë obidza rdi xniꞌn hasta ga reyen obidza. 28 Caora rlëꞌële recho ja bëchi ladza, canaꞌ inezile de tazigo raojabaꞌ. Lëcanaꞌ gaca inezile ganꞌ gaca canꞌ baoniaꞌ.
Ni nan cabëꞌ gaca cati yeguida Cristo tatula
(Mr. 13.24‑37; Lc. 21.25‑33; 17.26‑30, 34‑36)
29 Naꞌ una Jesús:
―Layeyudyite dza yedzagalaojëꞌ, naꞌra yechula obidza, bira inaꞌ xniꞌ biuꞌ, huaguinu bélo gan dyian, huaz̃isi yugulu ta dyia guibá. 30 Hualëꞌë benëꞌ tu ta binelëꞌëjëꞌ guibá. Lenaꞌ uluꞌen abdyin dza yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ. Naꞌ huabedyi yugulu ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, hualëꞌëjëꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, zaꞌa luꞌu beo. Hualëꞌëjëꞌ taz̃e de yelaꞌ huaca quiaꞌ, taz̃e de yelaꞌ rnabëꞌ quiaꞌ. 31 Naꞌra iseꞌelaꞌ yaca ángel quiaꞌ ta cuedyijëꞌ trompeta quiejëꞌ zidzo gula. Caora naꞌ yeguꞌudiꞌ ja benꞌ uliogaꞌ nëꞌëdiꞌ saꞌjëꞌ duz̃e yedyi layu guidajëꞌ ga zuaꞌ.
32 ’Ulehue pensari ca raca quie yaga higo. Cati naca tacaꞌn reꞌene, naꞌ rasi laꞌagaꞌ quien, naꞌ nezile bazezaꞌ biuꞌ uba. 33 Lëscanꞌ cati ilëꞌële araca cabëꞌ baoniaꞌ leꞌe, reyaꞌalaꞌ inezile baruen bagozi dza iyudyi quie dyilayu. 34 Tali rniaꞌ leꞌe, tu bineya z̃iꞌi suba benꞌ nitaꞌ naꞌa, bëꞌ gaca cabëꞌ baoniaꞌ leꞌe. 35 Huade quie ta dyia guibá len lao dyila yu canaꞌzi, pero quie diꞌidzaꞌ rniaꞌ, biten canaꞌzi. Decazide gacan.
36 ’Nunu nezi bata idyin dza iyudyi dyilayu. Binezi ja ángel dyia guibá, binezdaꞌ nëꞌëdiꞌ z̃iꞌi Diuzi. Tuzi Xuzaꞌ Diuzi nezinëꞌ.
37 ’Cabëꞌ guca dza uzu Noé dyilayu, lëscanaꞌ gaca cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, tatula. 38 Naꞌ dza naꞌ cati baruen bago gaca juicio nisa, bigulejëꞌ. Nitaꞌjëꞌ riꞌo raojëꞌ, rutzaganaꞌ ja z̃iꞌijëꞌ hasta bdyin dza cati uyuꞌu Noé luꞌu barco quienëꞌ. 39 Naꞌ bigucabëꞌjëꞌ bi gaca quiejëꞌ hasta dyin dza guca juicio nisa, canaꞌ biꞌa nisa yugulujëꞌ gutijëꞌ. Lëscanaꞌ gaca cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, tatula. 40 Cati idyin dza naꞌ, chi zu chopa benëꞌ layela, naꞌ yequiëꞌ ja ángel tunëꞌ, itunëꞌ yegaꞌn. 41 Lëscanaꞌ chi zu chopa nigula hueto, naꞌ yequiëꞌ ja ángel tunëꞌ, itunëꞌ yegaꞌn.
42 ’Ulesu listo como danꞌ binezile bi hora yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ nacaꞌ xaꞌnle. 43 Ulehue pensari canꞌ niaꞌ leꞌe. Chi nezi xaꞌn yuꞌu bi hora guida benꞌ uban du rëla, huazunëꞌ listo ta inaꞌnëꞌ bihuenëꞌ lato tzuꞌu benꞌ uban luꞌu yuꞌu quienëꞌ cuannëꞌ. 44 Quie lenaꞌ, sule listo, como danꞌ cati ruele pensari biguidaꞌ, huidaꞌ, lëhora naꞌ cati guidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ.
Unë Jesús tu ejemplo quie tu mozo
(Lc. 12.41‑48)
45 Naꞌ una Jesús:
―Rniaꞌ leꞌe tu ejemplo quie tu mozo, benꞌ rioñeꞌe ruzu diꞌidzaꞌ. Naꞌ pcaꞌn xaꞌnnëꞌ lënëꞌ ta ugaonëꞌ ja benꞌ mozo quienëꞌ. Naꞌ uzaꞌnëꞌ zioguëꞌ. 46 Naꞌ huatzaxe xaꞌnnëꞌ lënëꞌ cati yedyinnëꞌ ilëꞌënëꞌ rue mozo zaꞌ cabëꞌ ta bënëꞌ lëbëꞌ mandado. 47 Tali rniaꞌ leꞌe, ucaꞌn xaꞌnnëꞌ lao naꞌanëꞌ yugulu ta de quienëꞌ. 48 Pero chi biruenëꞌ tahuen, chi raquenëꞌ biyedyinneza xaꞌnnëꞌ, 49 chi usacanëꞌ ja mozo quienëꞌ bizinaquezi, chi rdalënëꞌ benꞌ z̃udyi tuz̃e hueꞌe, 50 naꞌ yedyin xaꞌnnëꞌ cati raquenëꞌ biyedyin xaꞌnnëꞌ, 51 naꞌra hue xaꞌnnëꞌ lëbëꞌ castigo ca castigo hue Diuzi benꞌ birue tuzi ca nayaquëꞌ. Huayojëꞌ guiꞌ gabila ga cuedyiyaꞌjëꞌ, ga gaojëꞌ leijëꞌ.