21
Jerusalénjʉre Pablo ĩ vare queti
Ĩnare vare gotigajano, vasãja, vacoacajʉ yʉa, Cos vãme cʉtiyoajʉ. Gajerʉ̃mʉ vana, Rodas vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. Tiyoare rẽtoanane, Pátara macajʉ ejacajʉ yʉa. “Fenicia sitajʉre vana yaja”, yicama. To bajiri ĩna vatiane ĩna rãca vacoacajʉ yʉa. To bajivana, Chipre vãme cʉtiyoare ĩacajʉ yʉa. To bajiri, tiyoa visarore vacajʉ. To baji rẽtoanane, Siria sitajʉ ejacajʉ. Ti sita ñarimaca, Tiro vãme cʉti macajʉ rocatuejacõari, gajeyeũni cũcama ĩna. Tone tujacajʉ yʉa quẽne. To bajiri toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩabʉjacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉa, ĩna rãca. To yʉa bajiñaro Esp'iritu Santo Pablo ĩ bajirotire ĩnare ĩ gotirere masirã ñari, “Jerusalénjʉre vabeticõaña mʉ”, ĩre yiboacama ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, vacoacajʉ yʉa quẽna. Ĩna manajoa, ĩna rĩa, jediro yʉare ĩasʉyarã vadicama ĩna. Ĩna rãca jabuajʉ rojaejacõari, gʉsomuniari tuetucõari, Diore sẽnicajʉ yʉa. Diore sẽnigajanocõari, ĩnare vare goti, vasãja, vacoacajʉ yʉa. Ĩna quẽne, ĩna ya virijʉ tudicoacama.
Tiro variarã, Tolemaida vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩabʉjacajʉ yʉa. To bajiri ĩna rãca cojorʉ̃mʉ ñacajʉ. Gajerʉ̃mʉ Cesarea vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa. To ejacõari, Felipe ya vijʉ vacajʉ. Jesús ĩ bajirere gotimasiogʉ̃ ñacami Felipe. Jerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Bare batoato” yirã ĩna beseriarã rãcagʉ ñacami. Babaricãrãco rĩa rõmiri cʉticami. Manajʉa mana ñacama. Diore gotirẽtobosarimasa rõmiri ñacama ĩna. 10 Yoaro ĩ tʉ ñacõacajʉ yʉa. To yʉa bajiñaro, Agabo vãme cʉtigʉ ejacami. Judea sitagʉ Diore gotirẽtobosarimasʉ ñacami. 11 Yʉa tʉ sãjaejacõari, Pablo ĩ vẽñarigaserore tʉ̃aveaãmicami. To yicõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne siacami, ti gaserone. To yigʉne, ado bajiro yicami:
—Esp'iritu Santo ado bajiro yʉre gotiami: “Yʉ ãmori, yʉ gʉbori yʉ siarore bajiro Pablore ĩre siarʉarãma ĩna jud'io masa, Jerusalén macana. Ĩre siacõari, jud'io masa me ñarãre ĩsirʉarãma”, yʉre yigotiami Esp'iritu Santo —yʉare yigoticami Agabo.
12 To ĩ yisere ajicõari, Cesarea macana, yʉa quẽne, Jerusalénjʉre Pablore ĩre varotibetiboacajʉ. 13 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami:
—¿No yirã otiati mʉa? Yʉre yisʉtiriobeticõaña. Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, jud'io masa Jerusalén macana yʉre ĩna siajama, ĩna sĩajaquẽne quẽnacõarʉaroja. To bajirone mani ʉjʉ Jesús ĩ bojajama, “To bajirone bajiato”, yaja yʉ —yʉare yicami Pablo.
14 To bajiro yʉare ĩ yicʉdijare, “Vabesa”, ĩre yibeticajʉ yʉa.
—Dios ĩ bojarore bajiro bajiya mʉ —ĩre yicõacajʉ yʉa yuja.
15 Tijʉ bero, yʉa gajeyeũnire quẽnosã, Jerusalénjʉ vacoacajʉ yʉa. 16 Sĩgʉ̃ri Cesarea macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, yʉare ũmato vacama, Chipreagʉ, Mnasón vãme cʉtigʉ ya vijʉ. Tojʉ yʉare cũ, tudicama ĩna, “Ĩ ya vijʉ cãniato” yirã. Tirʉ̃mʉjʉne Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacoayumi Mnasón.
Santiagore Pablo ĩ ĩagʉ̃ vare queti
17 Jerusalénjʉre yʉa ejato, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, variquẽnase rãca yʉare sẽnicama ĩna. 18 Gajerʉ̃mʉ yʉa rãca vacami Pablo, Santiago ya vijʉre. To ñañuma Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã jedirone. 19 To bajiri ĩnare quẽnaroti gajanocõari, ĩ gotimasiorere Dios ĩ ejarẽmose rãca jud'io masa me ñarã Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere ĩnare gotijeocõacami Pablo. 20 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajicõari, “Dios sʉorine to bajiro yiyumi Pablo” yirã ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacama ĩna. To yigajanocõari, Pablore ado bajiro ĩre goticama ĩna:
—Adojʉre jãjarã masu ñacõama jud'io masa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajirã ñaboarine, “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽne yicõa ñarũgũroti ñaja ti” yirã rĩne ñacõama ĩna. 21 To yicõari, ado bajiro mʉ yirũgũrere yʉare gotirũgũama: Jud'io masa, gaje sitajʉ ñarãre, “Moisére Dios ĩ roticũmasiboarere tire yibeticõato mani. Rĩamasare quẽne ĩnare circuncisión yibeticõato mani. Mani ñicʉa ĩna yisʉoadimasirere quẽne tire yibeticõato mani” ĩnare mʉ yirũgũrere ajicõari, yʉare gotirũgũama —ĩre yicama, Pablore.
22 —Mʉre jũnisinirã ñari, mʉ ejasere ajicõari, ejarʉarãma ĩna. To bajiri, ¿no bajiro yirʉarãda mani? 23 Ado bajiro yirʉcʉja mʉ: Adore babaricãrãcʉ ʉ̃mʉa ñaama ĩna, “Tire yirʉarãja yʉa” Diore ĩre yiriarã. 24 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ĩna rãca vaja mʉ. Ti vijʉ ejacõari, ĩna yirore bajiro yiba. “ ‘Tire yirʉarãja’ yicõari, yʉa yibetirere masirioya Dios” yirã, ĩre ĩna soemʉosere, to yicõari, ĩna joare ĩna suarotisere ĩnare vaja yibosaba mʉ. To bajiro mʉ yijama, “Socaro bajiyuja ti. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdigʉ ñaami ĩ quẽne”, mʉre yirʉarãma ĩna, jud'io masa, mani yarã. 25 Jud'io masa me ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãjʉare adocãrãca vãmene ĩnare roticajʉ mani: “ ‘Ado bajirã ñarãma’ ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa mʉa. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Vaibʉcʉrã mʉa sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa”, ĩnare yicajʉ mani —Pablore ĩre yigoticama ĩna, Santiago ya vijʉ ñacana.
Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñagʉ̃re Pablore ĩna ñiare queti
26 To bajiri, gajerʉ̃mʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩna rãca vacami Pablo. To ejacõari, “ ‘ “Tire yirʉarãja” yʉre mʉa yicatore bajiro mʉa yibetire mʉare masirioaja yʉ’ manire yato Dios” yirã, ĩ babarã ĩna yirore bajiro yiyuju ĩ quẽne. To yigajanocõari, paia tʉjʉ sãjasuju, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. “Vaibʉcʉrã ĩna soemʉorotirʉ̃mʉ ti ejaro vadirʉcʉja yʉ, ĩna soemʉose vaja ĩnare vaja yibosagʉ”, yigotigʉacʉ bajiyuju ĩ.i
27 To yir'i ñari, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro, vasuju Pablo, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. Ti vijʉ ñagʉ̃re ĩre ĩañujarã jud'io masa Asia sita vadiriarã. Ĩre ĩacõari, “Rojose yirũgũr'i ñaami”, masare yigotiyujarã, “Pablore jũnisiniato” yirã. To ĩna yijare, ĩre jũnisinicõari, “Ĩre ñiato mani”, yiũmasujarã ĩna. 28 To yicõari, ado bajiro avasãñujarã ĩna:
—Israel ñamasir'i jãnerabatia, yʉare ejarẽmorã vayá. Rojose yigʉ ñaami ãni. “Manire ĩateato” yigʉ, masa ñaro cõrone gotimasiocudirũgũami. To bajiro ĩ yirã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasiboarere, to yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobeama. To bajise ĩnare gotirũgũr'i ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobecʉ, griego masare ĩnare ũmato sãjañumi —masare yiavasã gotiyujarã ĩna, Pablore ĩre jũnisinirã.
29 Efeso macajʉ vadir'i, griego masʉ, Trófimo vãme cʉtigʉ rãca Pablo ĩ ñarore ĩre ĩañujarã ĩna. To bajiri, “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre ũmato sãjarimi Pablo” yitʉoĩarã ñari, to bajise yiyujarã ĩna.
30 “Rojose yiyumi Pablo” ĩna yisocasere ajicõari, Jerusalén macana ñajedirone bʉto jũnisinirã ñari, avasã ũmarẽjañujarã ĩna, Pablore ñiaroana. Ĩre ñiacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñagʉ̃re ĩre vejabudiasujarã ĩna, ĩre sĩaroana. Ĩre vejabudianane, ti vi sojere tubibe, yicoasujarã ĩna. 31 Pablore sĩaroana ĩna yiñarirĩmarone, romano masʉ surara ʉjʉre queti ejayuju, jũnisinirã, masa ĩna avasãñase. 32 To bajiri, surarare jirẽocõari ĩnare ũmato vasuju, Pablore ĩna jañarojʉre. Ĩna vado ĩacõari, ĩre jatʉjacõañujarã ĩna. 33 Surara ʉjʉ, ejacõari ĩre ñiañuju. To yicõari, “Cõmemarine ĩre siaya”, yiyuju, ĩ surarare. To yicõari, “¿Ñimʉ ñati ĩ? ¿No bajise rojose mʉare yiri?”, ĩnare yisẽniĩañuju ĩ, Pablore jũnisinirãre. 34 To ĩ yisẽniĩasere ajicõari, jãjarã ĩre ĩna cʉdimavisiocõajare, “To bajiro rojose yiyumi”, yiajimasibeticõañuju surara ʉjʉ. Tire ajimasibeticõari, “Mani ñarivijʉ ĩre ãmicoaya”, yiyuju, ĩ surarare. 35-36 To bajiri Pablore ñiacõari, ĩna ñarivi mʉjariajʉ tʉjʉ ĩre ãmiejayujarã. To ĩre ĩna ãmiejagʉre “Pablore sĩaña” yiavasãcõari, bʉtobʉsa ĩre jayujarã. To ĩna yijare, ĩre ãmimʉjasujarã, ĩna ñarivijʉ.
Ĩre sĩarʉarãre Pablo ĩ ñagõre queti
37 Ĩre ĩna ãmisãjaroadone,
—Mʉ rãca ñagõrʉaja yʉ —surara ʉjʉre ĩre yiyuju Pablo, griego oca rãca.
To ĩ yirone,
—¿Griego ocare ñagõmasiatique mʉ? 38 “Egipto sitajʉ ñar'i, adi sitare ejacõari, ‘Gobierno ĩ rotiboasere cʉdibeticõari, mani masune rotirãsa’ ĩnare ũmato yicõari, sĩarimasa cuatro mil ñarãre yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato var'i ñagʉ̃mi”, mʉre yitʉoĩaboabʉ yʉ —Pablore ĩre yiyuju surara ʉjʉ.
39 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pablo:
—Jud'io masʉ ñaja yʉ, Cilicia sita ñarimaca Tarso vãme cʉti macagʉ. To bajiri, ãnoa yʉre jũnisinirã rãca ñagõrʉaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.
40 To ĩ yijare, ĩre ñagõrotiyuju surara ʉjʉ. To cõrone Pablojʉa, mʉjariarojʉre rʉ̃gõcõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To ĩ yirone, ñagõtʉjacoa bʉsayujarã. To bajiri, hebreo oca rãca ado bajiro ĩnare ñagõñuju Pablo:
i 21:26 Lucas, ĩna rãca vabetirí ñari, “yiyujarã”, yiucayumi.