22
—Yʉ yarã, to yicõari, yʉ jacʉare bajiro bajirã yʉre ajiya: “Rojose yibesumi” yʉre mʉa yimasirotire yigʉ mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ —ĩnare yiyuju Pablo.
Ĩna oca rãca ĩnare ĩ ñagõjare, ĩre ajirʉarã, ĩna jedirone ñagõbeti jedicõañujarã. To ĩna bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:
—Jud'io masʉ ñaja yʉ quẽne. Cilicia sita ñarimaca Tarso vãme cʉti macajʉ ruyuar'i ñaja yʉ. Tojʉ ruyuar'i ñaboarine, ado Jerusalénjʉ bʉcʉacajʉ yʉ. To bajicõari, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro yʉre buecami Gamaliel. To bajiri, quẽnaro masicajʉ. Tire masigʉ̃ ñari, “Dios ĩ bojase rĩne yirã yaja” mʉa yitʉoĩarore bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñacajʉ yʉ quẽne. To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ rotimasirere rʉ̃cʉbʉobeama” yitʉoĩacõari, ado bajiro rojose ĩnare yicajʉ yʉ: Ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne ĩnare ñejecõari, tubiberiavirijʉ ĩnare tubibecũrũgũcajʉ yʉ. To yicõari, ĩnare sĩarotirũgũcajʉ yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, to yicõari ĩ rãca rẽjarũgũrã quẽne, tire ĩacana ñari, yʉ bajicatire masiama. “Damasco vãme cʉti macana, mani yarã, tojʉre mʉre yirẽmoato ĩna” yirã, yʉre ucabosacõari, ĩsicama ĩna. To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre macagʉacʉ, Damasco macajʉre vaboacajʉ yʉ, “Ĩnare ñejecõari, Jerusalénjʉ yʉ juaejorãre rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yato” yigʉ.
“Rojose yicacʉ ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti
(Hch 9.1-19; 26.12-18)
Ʉ̃mʉrecaji muiju ĩ tʉsato Damascore yʉ cõñatone, ñaro tʉsarone vecajʉ bʉto caje mose busurujiadicajʉ ti. Yʉre ti busurocaturone, quedicoacajʉ yʉ. Yʉ quedirocacũatone, ado bajiro ocaruyucajʉ ti: “Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ?”, yi ocaruyucajʉ ti. To bajiro ti yirone, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ?”, ĩre yicajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Yʉne ñaja, Jesús, Nazaret macagʉ, rojose mʉ yirũgũgʉ̃ne”, yʉre yi ocaruyucami. Yʉ rãca vacana quẽne, bususere ĩacama. To bajiboarine Jesús yʉre ĩ ñagõsere ajibeticama ĩna. 10 To bajiro yʉre ĩ yisere ajicõari, “Yʉ ʉjʉ, ¿no bajiro yigʉti yʉ?”, ĩre yisẽniĩacajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Damascojʉ vasa mʉ. To mʉ ejaro, ‘Ado bajiro yiya’ mʉre yirʉarãma”, yʉre yi ocaruyucami. 11 Yʉ caje ĩamasibeticajʉ. To yʉ bajijare, yʉ babarã Damascojʉ vana yʉre tʉ̃a vacama ĩna.
12 Ti macajʉre ñañumi Anan'ias vãme cʉtigʉ. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami. “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yicama jud'io masa jediro. 13 Yʉre ĩagʉ̃ ejacõari, ado bajiro yʉre yicami: “Yʉ maigʉ̃, Saulo, tudiĩaña mʉ quẽna”, yʉre yicami. To yʉre ĩ yirone, ĩacoacajʉ yʉ. 14 To yicõari, ado bajiro yʉre gotirũtuacami: “Mani ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉosʉoadimasir'i Dios, mʉre beseyumi, ‘Rojose yibecʉre, yʉ macʉre ĩacõari, ĩ ñagõsere ajiato’ yigʉ, to yicõari, ‘Yʉ bojasere masigʉ̃jaro’ yigʉ. 15 To bajiri Diore gotirẽtobosarimasʉ ñarʉcʉja mʉ. Mʉ ajirere, mʉ ĩarere quẽne, tire gotirʉcʉja mʉ. 16 ¿No yigʉ yumaniajari? Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. ‘Rojose yʉ yisere yʉre masirioya’ mani ʉjʉ Jesúre ĩre yiya. To yicõari, ‘Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja’ yigʉ, oco rãca bautizarotiya”, yʉre yicami Anan'ias.
17-18 Ti macajʉ yʉ ñacato bero, Jerusalénjʉre tudiejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, Jesúre sẽnigʉ̃ sãjacajʉ yʉ. Ĩre yʉ sẽniñarone yʉre ruyuaĩocõari, ado bajiro yʉre yicami: “Divatone vasa. Yʉ bajisere adi macanare mʉ gotijama, mʉre ajibetirʉarãma ĩna”, yʉre yicami. 19 To yʉre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉ: “Yʉ ʉjʉ, tocãrãca vine, Dios ocare ĩna buerivirire sãjacõari, mʉre ajitirʉ̃nʉrãre ñejecõari, ĩnare bajerũgũcajʉ yʉ. To yicõari tubiberiavijʉ ĩnare tubiberũgũcajʉ yʉ. To yʉ yirũgũcana masirãma ĩna. 20 Mʉre gotirẽtobosarimasʉre Estebanre ĩre sĩaroana ĩna yiñarone, ‘Ĩre sĩarocacõaña’ yicajʉ yʉ quẽne. To yicõari, ĩna sudi joeayere ĩna vejecũsere ĩnare codebosacajʉ yʉ”, ĩre yicajʉ yʉ. 21 To bajiro ĩre yʉ yiboajaquẽne, “Vasa mʉ. Sõjʉ mʉre cõagʉagʉ yaja yʉ, jud'io masa me ĩna ñarorijʉ”, yʉre yicami yʉ ʉjʉ —jud'io masare ĩnare yigotiyuju Pablo.
Surara ʉjʉ Pablore ĩ sẽniĩare queti
22 To cõro ĩ gotitʉsatone, “ ‘Jud'io masa me ñarã tʉjʉ vasa mʉ’ yʉre yicami yʉ ʉjʉ Jesús” ĩ yisere ajiterã ñari, bʉto avasãtud'icõañujarã ĩna:
—Catitegʉ yami. Ĩre sĩarocacõaña —yiavasãñujarã ĩna.
23 To bajiro yiñarãne, bʉto jũnisinirã ñari, ĩna sudi joeayere vejecõari, ĩ cʉtojʉare reacõañujarã ĩna. To yicõari, sitane mareayujarã ĩna. 24 To ĩna yijare, surara ʉjʉjʉa ado bajiro yiyuju, ĩ surarare:
—Ĩre ãmisãjacõari, ĩre bajeya mʉa. Ĩre bajecõari, “¿No bajiro mʉ yijare, mʉre avasãjũnisiniati ĩna?”, ĩre yisẽniĩaña mʉa —ĩnare yiyuju.
25 Ĩre siatucõari, ĩre ĩna bajeroadone, to rʉ̃gõgʉ̃re, surara ʉjʉre rotibosarimasʉre ado bajiro ĩre yiyuju Pablo:
—Rojose yʉ yirere ĩacõĩabetiboarine, yʉre mʉa bajejama, ¿quẽnacõarojari ti, Roma macagʉ yʉ ñaboajaquẽne? —ĩre yiyuju Pablo.
26 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ ʉjʉre gotigʉ vasuju:
—“Roma macagʉ ñaja”, yʉre yimi. ¿No bajiro ĩre yigʉti mʉ? —ĩre yiyuju.
27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Pablore ĩre sẽniĩagʉ̃ vasuju surara ʉjʉ:
—Yʉre gotiya mʉ: ¿Roma macagʉ ñati mʉ? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ.
To ĩ yisere ajicõari,
—Roma macagʉne ñaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.
28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pablore ĩre yiyuju:
—“ ‘Roma macagʉ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ, jairo vaja yicajʉ yʉma.
To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Pablo:
—Yʉrema, yʉ jacʉjʉne, Roma macagʉ ñacõañumi. To bajiri, Roma macagʉ ñaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.
29 To ĩ yisere ajicõari, ĩre bajerʉaboariarã, bʉto güiyujarã. To bajiri ĩre vʉrʉgocoasujarã ĩna. “Pablo, Roma macagʉ ĩ ñaboajaquẽne, ‘Cõmemarine ĩre siaya’ ĩnare yibʉ yʉ” yigʉ ñari, bʉto güiyuju surara ʉjʉ.
Jud'io masa ʉjarã rãca Pablo ĩ ñagõre queti
30 To bajiri gajerʉ̃mʉ, “Pablore ĩre jojioya mʉa”, ĩnare yiyuju surara ʉjʉ. To yicõari, paia ʉjarãre, jud'io masa ʉjarã ñaro cõro ĩnare jirẽoñuju, “ ‘Ado bajise rojose yimi Pablo’ yʉre yigotiya mʉa” ĩnare yisẽniĩarʉ. To bajiri, ĩna ejaro ĩacõari, Pablore ĩre jiyuju, “Ĩna rãca ñagõgʉaya mʉ” yigʉ.