6
Jesús qa tisij pe' ƚaqats pe' jukhew yamets lee'fij mil (5.000).
(Mateo 14:13-21; Marcos 6:30-44; Lucas 9:10-17)
In yili'ij ekewe'en ha' Jesús, qa ikii ƚajaika' ke' kaƚi' Galilea qa ƚii iye Tiberias.* Qa olots he' nijayan jukhew, efutsji'kii, qe yi'wenij kekhewe' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ yaqsiimijkii hekhewe' wanqaats'etaxju'. Ha' Jesús qa ikik'ipha'm ke' utek qa i'nju' qa he' ƚ'ijatshenhei iye. Qa hats k'esets ka' ƚe'wis neƚu Pascua, ƚeqe ƚe'wis neƚu ne' judiol. Ma' qa ha' Jesús qa nejeƚtaxpha'm ma' qa yi'wen in hats namets hekhewe' olots, qa yit'ijets ha' Felipe: —Felipe ¿Pa'n qu' jintaƚi'iji' qu' jintaqhayets pe'qu' pane' qu' weeki'ij ene' jukhew?— * Yit'ijets aka'an qe qa' nijaajinij pa'qu' nit'ij ha' Felipe, qe ha' Jesús hats nikfe'ltaxets pa'qu' ƚeqfenye'ji'ij.* Ha' Felipe qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Nite' weju'ƚij pe'qu' doscientos (200) denariose'* qu' namiju'ƚ pe'qu' pane' qa' ƚuk'eli'imkii pe'qu' netuj.—* Qa hakha' ewi'ƚ iye hekhewe' ƚ'ijatshenhei, Andrés, ƚek'inij ha' Simón Pedro, qa yit'ijets ha' Jesús:* —Hane'en omeƚa's na'li'm ne' ƚaqats lee'fij (5) ne' pan ta'ƚets ke'ej cebada qa wetsjuk iye ne' sehets, ¿qa pa'n qu' ƚenifenye'je' in olots ene' jukhew, efuts iye?— 10 Ha' Jesús qa yit'ij: —Iyaji'iƚets qu' week na'nju'kii.— Qi'ii ha' qheele jup'elket qa i'nju'kii. Uja'x yamets he' jukhew lee'fij mil (5.000).* 11 Ha' Jesús qa t'eku'mi' ke' pan, qa in hats yit'ijetspha'm ƚe'wisij pa' Dios, ma' qa tisij hekhewe' i'nju'kii. Qa hik ƚeqfenyejeyij iye ke' sehets, qa tisji'jij week pa'qu' ƚequk'eleƚi'ij.* 12 In hats week iƚinijju', ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets he' ƚ'ijatshenhei: —Ewi'ƚ eni'ƚi' ne' ƚexpelthil hats'inha qa ham pa'qu' netwumhitiiƚe'.—* 13 Ma' qa ewi'ƚ yeni', qa topolij he' doce (12) canastul ke' ƚapk'asil ke' lee'fij (5) pan ta'ƚets ke'ej cebada, ƚexpelthil hekhewe' tuj. 14 Hekhewe' week in yi'wenij aka' yaqsiijkii ha' Jesús in ham ƚunye'ji'iju'ƚ, qa yit'ijju': —Qete'e' yijaa'ija in hik ha'ne pakha' Profeta hayiits jutsiqaxik'ui qu' nanametsju' ha'ne sehe' ipji'.— * 15 Qa ha' Jesús qa hatsƚe nikfe'lets pa' yisu'untax pekhewe'en qu' net'eku'mi' qa' neka'x qa nenpha'm qu' ƚatatayi'ij. Ma' qa ikik'ipha'm iye ke' utek ewi'ƚƚekii.*
Jesús qa t'otsipji' pa' iweli'.
(Mateo 14:22-27; Marcos 6:45-52)
16 In hats najaleyiyu'kii qa he' ƚ'ijatshenhei qa hats tepiletsju'kii ke' kaƚi', 17 qa t'ilitji'ju'kii ke' ewi'ƚ witinhitjii, qa' namiiteje'm iye ha' ƚajaika', hakha' witset'iiteje'm Capernaum. Qa hats najaleikiiha, qa ha' Jesús qa menjiit nite' tepilii hekhewe'en.* 18 Qa ha' qi iweli' qa nite' ikesimen qe ta'ƚets in qi ka' t'unik'i qa yiwqinhetik'i ke' ƚeqe t'uyuyits. 19 Hekhewe'en hats lee'fij (5), i'nƚi'i qu' ewi'ƚ tatsaye' (6) kilómetros pa' yamiji'kii in ti'jifi ke' witinhitjii, qa yi'wen ha' Jesús in hats meti'm ke' witinhitjii, t'otsipji' ha' iweli'. Ma' qa qi in nijiwei hekhewe'en. 20 Ha' Jesús qa yit'ijets: —¡Yakha'ƚe, hasu'uj e'nijiwe'yi'ƚ!—* 21 Ma' qa hekhewe'en qa yisu'unija qu' net'ilitji'ju' ha' Jesús ke' witinhitjii, ma' qa ke' witinhitjii qa aje'eƚ yametsteje'm ha' sehe' hakha' hats jutsiqax qu' nametsteje'm.
Pe' jukhew qa efuts wo'oikii pa'aj pa' Jesús.
22 Qa kakhap neƚuikakii, hekhewe' olots jukhew qa efuts iye amaneyiiteje'm hakhap iye ƚajaika' ke' kaƚi', hekhewe'en nikfe'lets in ewi'ƚƚe kekhe' witinhitjii hakha'a', qa ha' Jesús qa nite' i'netsju' iye he' ƚ'ijatshenhei, qe uja'xƚe he' ƚ'ijatshenhei in ikijteje'm ke' witinhitjii.* 23 Ma' qa uja'x he' witinhitjiyits ta'ƚii ha' witset Tiberias, qa namets ha' meti'm hakha' tuji' ke' pan in hats yit'ijetspha'm ha' Jesús ƚe'wisij pa' Dios.* 24 Ma' qa hik ta'ƚijupi', hekhewe'en in hats nite' yi'weni' hakha'a' ha' Jesús qa he' ƚ'ijatshenhei iye, qa t'ilitji'ju'kii pa'aj he' witinhitjiyits qa nijayaniiteje'm ha' Capernaum qu' nowo'oikii ha' Jesús.
Jesús, ƚakha' pa' pan ta'ƚets pa' witiƚa'x nite' yili'ij.
25 In yametsteje'm hekhewe'en ha' ƚajaika' qa we'tweni'ƚ ha' Jesús, qa nifaakanij: —Rabí (Maestro), ¿pa'n ipƚu'uk'i in ƚanametsteje'm hane'e'in?—* 26 Qa ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, ekheweli'ƚ in ƚowo'oƚyiikii nite' kekhewe' ham ƚunye'ji'iju'ƚ in haqsiijkii qu' owo'oƚijyiikii, qe ƚowo'oƚyijiikii yijat'ij in ƚetuji'ƚ ke' pan ma' qa qi in ƚ'iƚini'ƚju'. 27 Ithayi'yi'ƚ, qa hasu'ujƚe pa'qu' aqe'ƚi'iƚ nite' yape qu' net'ejuyets, net'ejuyets yijat'ij nakha' yape witaq nakha'an t'ejuyets hatse' na' witiƚa'x nite' yili'ij. Nakha' witaq hik nakha' ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' neƚisi'ƚij, hik ha'ne na' ƚatata, Dios, hats yeni' ne' ƚeq'ikati'.—* 28 Ma' qa pekhewe'en qa yit'ijets: —¿Pa'n ƚunye'j pa'qu' wit'ithayijkit'e qu' haqsiiƚijkii qu' nisu'un pa' Dios?— 29 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ijets: —Aka'an kakha' wit'ithayijkit yisu'un na' Dios, qu' ek'eni'ƚets hasu'uj eqeku'uƚ nakha' nukinju' nakha'an.—* 30 Ma' qa yit'ij iye hekhewe'en in yeku'ƚ: —¿Pa'n ƚunye'j pa'qu' aqsiijkii qu' e'jutsiqaxi'ij hats'inha qu' hi'weni'ƚ qa' nite' k'eqekuyi'iƚ? ¿Ƚek pakha' qu' aqsi'jijkii? 31 Pe' yaqwa'mhitsiƚik'i tuj pa'aj pe' maná in neki'kii pa'aj pa' ham i'ni'i', in yit'ijek ke' we'nika'ajji': “Tisij qu' netuj pe' pa'n ta'ƚiipha'm na' wa's.”— * 32 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, nite' kakha' Moises'ik'i qu' neƚisi'ƚij kekhewe' pan ta'ƚiipha'm na' wa's. Nakha'ƚe Tata hik nakha' tisij qa hik nakha' iye qu' neƚisi'ƚij na' yijaa'ija in pan ta'ƚiipha'm na' wa's.* 33 Qe nakha' pan ta'ƚets na' Dios hik nakha' hats t'ilitju' ta'ƚiipha'm na' wa's, qa tisij na' witiƚa'x ha'ne week sehe' epji'.— 34 Ma' qa hekhewe'en qa yit'ijets: —Jukhew, esƚisi'ƚijkii pakha' pan.— 35 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Yakha' nakha' pan ta'ƚets na' witiƚa'x, pakha' qu' nenek yiwetsha qa' nite' ƚ'anuuyi'i qu' niyipkun. Qa pakha' qu' nite' nesqeku'ye' nite' ƚ'anuuyi'i iye qu' ne'niyayu'.* 36 Qa hatsƚe hit'iƚij ewets in yemjeetax in ƚetswentaxi'ƚha, qa nite'ƚe ƚ'ek'eni'ƚ yiwets ƚesqeku'uƚ. 37 Week pakha' qu' nesƚisij na' Tata, qa' nenekji'ij yiwets, qa pakha' qu' nenek yiwets nite' ƚeke' qu' hoyoqoweyiju'ƚ qa nite' ƚeke' iye qu' hiwu'mfik'i.* 38 Qe in hata'ƚetspha'm na' wa's in hente'nili'tju', nite' tsamijju' qu' haqsiijkii pa'qu' yakha' ye'ƚe qu' hisu'un, qe tsamijju' yijat'ij qu' haqsiijkii pa' yisu'un nakha' ts'ukinju'.* 39 Qa aka'an kakha' yisu'un nakha' ts'ukinju' qu' weeke' nekhewe' hats tseƚisij nakha'an qu' hasu'uj natsqamij pe'ye', qe qu' henƚinju' yijat'ij qa' iƚiye' hatse' iye nakha' teke'lenju' neƚuji' hatse'.* 40 Qe aka'an kakha' yisu'un na' Tata qu' weeke' pakha' qu' ni'wen ha'ne Ƚa's qa nite' yeqeku', ma' qa hats na'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij. Qa' yakhaayi'ija qu' hiƚin qa' iƚa'xe' iye hatse' nakha' teke'lenju' neƚuji' hatse'.—* 41 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' judiol in tajawehenij wetju'ƚkii in yuten ha' Jesús, qe ƚakha' yit'ij: —Yakha' pan ta'ƚetspha'm na' wa's in te'nilitju'.— 42 Qa yit'ijju': —¿Me nite' hik ha'ne hakha' Jesús, ƚa's ka' José, kakha' ƚatata qa ke' ƚenene iye inekhewel jinikfe'lij? ¿Qa pa'n ƚunye'j hane'ej in yit'ij ƚetets: “Yakha' hata'ƚetspha'm na' wa's”?—* 43 Qa yeku'ƚ ha' Jesús qa yit'ijets: —Ili'iƚij in ƚ'ajaweheni'ƚ wetju'ƚkii. 44 Ham pa'qu' ƚeke'ye' qu' nenekƚe yiwets qu' nite' nenka'xe' yiwets na' Tata, hikna' ts'ukinju'. Qa yakha' qa' hiƚin qa' iƚa'xe' iye hatse' nakha' teke'lenju' neƚuji' hatse'. 45 Kekhewe' yika'ajji' ke' profetas'ik'i yit'ij: “Pa' Dios qu' nijatshen week enewe'en.”(Is 54:13) Week pakha' qu' nepiye' na' Tata qa hats nikfe'lets, ma' qa nek yiwets. * 46 Nite' ikji' aka'an qu' hats nana'l pakha' qu' ni'wen na' Intata, qe ewi'ƚƚe ha'ne ta'ƚiipha'm na' Dios, hik ha'ne yi'wen yijat'ij na' Intata.* 47 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' nite' nesqeku'ye', ma' qa hats na'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij. 48 Yakha' pakha' pan ta'ƚets pa' witiƚa'x. 49 Kekhewe' alheyi'ƚik'i tuji' kekhewe' maná hakha' ham i'ni'i', qa naxƚeju'.* 50 Qa hane'en hik ha'ne pan ta'ƚetspha'm na' wa's, hats'inha pakha' qu' netuj hane'en, pakha'an nite' wa'm.* 51 Yakha' pan iƚa'x ta'ƚetspha'm na' wa's. Pakha' qu' netuj ha'ne pan, qa' pakhaaye'ƚi'ij qu' iƚa'xe'. Nakha' pan qu' he'yihinij hatse' qa' ƚaja'yi'ij pe'qu' ƚiƚaxitse' ene' week ene' sehe' epji', hik nakha' yese'n.—* 52 Ma' qa he' judiol qa tek'eƚeyiteetsijju'kii, in yit'ijju': —¿Pa'n ƚunye'j hane'en qu' jineƚisij na' ƚ'ese'n qu' jinteƚuj?—* 53 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets: qu' nite' etuji'iƚ na' ƚ'ese'n na' Ƚa's na' Jukhew qa nite' iye ƚ'iya'aƚji' ne' ƚ'athits, qa' hami'iƚ etji' na' witiƚa'x. * 54 Pakha' qu' netuj na' yese'n qa iya'ji' iye ne' yathits, pakha'an hats na'li'm na' witiƚa'x nite' yili'ij, qa yakha' qa' hiƚin qa' iƚa'xe' iye hatse' nakha' teke'lenju' neƚuji' hatse'.* 55 Qe na' yese'n yijaa'ija yijat'ij in witaq, qa ne' yathits qa yijaa'ija iye in witaat'ija. 56 Pakha' qu' netuj na' yese'n qa iya'ji' iye ne' yathits, pakha'an i'nyit ji'teje'mha qa yakhap ji'jek qa ha'nji'ij ji'teje'mha'ek pakha'an.* 57 Na' Tata, hikna' ts'ukinju', na'li'm na' ƚiƚa'x, qa yakha' qa na'lji'ij ye'mek na' yiƚa'x qe ta'ƚets nakha'an. Qa hik ƚunye'j pakha' qu' netuj na' yese'n, qa' nata'ƚjiij yiwetsek ƚiƚa'xe'.* 58 Hane'en hik ha'ne pan ta'ƚetspha'm na' wa's in te'nilitju', hane'en nite' hik ƚunye'j pekhewe' tujtax ke' aqa'jteyi'ƚik'i, qa naxƚeju'. Qa pakha' qu' netuj ha'ne pan ta'ƚetspha'm na' wa's qa' pakhaaye'ƚi'ij qu' iƚa'xe'.—* 59 Ekewe'en hik ekewe' ke' yit'ij ha' Jesús ke' witlijtsitjiyifi in i'nq'ijatsheni' ha' witset Capernaum. *
Olots pe' yo'qmositij pa' Jesús.
60 Qa olotsƚe hekhewe' ƚ'ijatshenheitax in yepi'ye' ek'i kekhewe' yit'ij, ma' qa yit'ijju': —Ka' yit'ij nakha'an jutsitax qu' jint'eku'mi'. ¿Pa'n ƚii pakha' qu' ƚeke'ye' qu' net'eku'miju'ƚ kakha'an?— 61 Ha' Jesús qa nikfe'lƚi'ik'uyi' hekhewe'en in tajawehenij wetju'ƚkii in nite' yisu'un kekhewe' yit'ij, qa yit'ijji'ju': —¿Me nawakanini'ƚkii ekewe'en?* 62 ¿Qa pa'n qu' ejunyejeyi'iƚek qu' i'wentaxi'ƚ hatse' ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' napiletspha'm iye na' hayiits i'ntaxi'?* 63 Na' Espíritu Santo hik nakha' ta'ƚets nakha' witiƚa'x, ha'ne i'nese'n ham weju'ƚi'ij. Kekhewe' wekwek hit'iƚij ewets espirituƚe qa witiƚa'x iye.* 64 Qa na'lƚe ne' uja'x ekheweli'ƚ ne' yeqeku'uk'i.— Qe ha' Jesús hayiits pa'aj in nikfe'lets pekhewe' yeqeku' qa kakha' iye wotk'onijkii.* 65 Qa yit'ij iye: —Qa hik ta'ƚijupi' in hit'iƚij ewets, in ham pakha' qu' nenekƚe yiwets qu' nite' nesƚisi'ij na' Tata.—* 66 Qa aka'an qa hik aka' ta'ƚets in olots hekhewe' yak'esik'uikii yijayantax, qa hats nite' yijayan. 67 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets he' doce (12) ƚ'ijatshenhei: —Qa ekheweli'ƚ, ¿me ƚenikheyu'u'ƚ yik'ui iye?—* 68 Ha' Simón Pedro qa yeku'ƚ: —Yatsat'axyij ¿pan ƚii pa'qu' hijayani'ƚ? Ke' e'lijei ta'ƚets pa' witiƚa'x nite' yili'ij.* 69 Qa yekheweli'ƚ qa nite' heqeku'uƚik'i qa tsikfe'li'ƚets iye in hik akhaa'ija pakha' ewi'ƚƚe in ta'ƚiiha pa' Dios.—* 70 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —¿Me nite' yakha' he'yeku'mi'ƚ eiji'kii qa o'doce'eƚ? Ƚa'mek nakha' ewi'ƚ ekheweli'ƚ qa hik nakha' ewi'ƚ inwo'met.—* 71 In yit'ij aka'an ha' Jesús qete'e' kakha' Judas, ƚa's pakha' Simón Iscariote, in yekelki'sijkii. Qe kakha'an hik kakha' t'ihinij hatse' Jesús yemjeetax in i'ntaxji'teje'm hekhewe' doce (12).*
* 6:1 Mr 1:16; Jn 6:23; 21:1 * 6:5 Mr 1:45; 3:18 * 6:6 Ex 15:25 * 6:7 Ewi'ƚ denario, ƚajanye'j pa'aj pa'qu' jukhewe' in ewi'ƚ neƚu qu' net'ithayii. * 6:7 Mt 18:28 * 6:8 Mt 4:18; 10:2; 16:17; Mr 1:16,29; 3:18; 13:3; Lc 6:14; Jn 1:40,44; 12:22; Hch 1:13; 10:32 * 6:10 Mt 14:21 * 6:11 2R 4:42-44 * 6:12 Lc 15:4 * 6:14 Dt 18:15; Mt 11:3; Lc 7:19-20; Ro 5:14; He 10:37; Jn 18:37 * 6:15 Jn 19:21 * 6:17 Lc 10:15 * 6:20 Ex 3:14; Sal 45:8; Jn 8:24 * 6:22 Jn 21:8 * 6:23 Jn 6:1; 21:1 * 6:25 Jn 11:8 * 6:27 Is 55:2; Jn 6:53,62; 12:25; Hch 13:48; 1Jn 2:25; Dn 7:13; Mr 2:10; 1Co 8:6; 15:24; Ef 5:20 * 6:29 Jn 1:6; 5:36; Mr 9:37 * 6:31 Ex 16:4,15,31; Ap 12:6; Sal 78:24 * 6:32 Sal 77:20; Mt 8:4; He 3:2 * 6:35 Jn 4:14; 7:37,38; 8:24; 11:25-26; 12:44,46; 14:12; 16:9; Lc 14:26; Ap 7:16; Mt 18:6; Mr 9:42 * 6:37 Mt 24:22 * 6:38 Ex 3:8; Pr 30:4; Dn 4:13,23; Mt 28:2; Jn 1:51; 3:13; Ef 1:9; 4:10; Ap 10:1; 18:1; 20:1; 1Jn 2:17 * 6:39 Lc 18:33 * 6:40 Mt 11:27; 16:21; Jn 5:19 * 6:42 Jn 1:45 * 6:45 Mt 2:23; Hch 7:52; 1Co 2:13; 1Ts 4:9; 1Jn 2:20 * 6:46 Ex 33:20; Jn 5:47; 8:38; 14:9; 16:27; Lc 10:22 * 6:49 Ex 16:12-36; Ap 12:6 * 6:50 Jn 11:26 * 6:51 Fil 1:21; 3:3; Ap 4:9; Jn 5:26; 6:53; He 10:10 * 6:52 2Ti 2:24; Jn 9:16; 10:19 * 6:53 Mr 2:10; He 9:12 * 6:54 Mt 16:21; 26:26-29; Mr 14:22-25; Lc 22:15-20; 1Co 11:23-25 * 6:56 Jn 15:4-5; 1Jn 3:24; 4:13-16 * 6:57 Mt 25:31-46; He 10:31; Fil 1:21; 1P 1:18 * 6:58 Ap 4:9 * 6:59 Stg 2:2; Lc 10:15 * 6:61 Mr 10:32; Jn 1:47-48; 2:24-25; 4:17-18; 9:3; 11:4,11; 13:10-11,38 * 6:62 Mr 2:10; Jn 3:13; 20:17; Hch 1:9 * 6:63 Sal 51:11; Jn 1:33; Hch 2:4; Ro 8:9; Ga 5:25; Tit 3:5; Ap 3:22 * 6:64 Jn 13:21; 16:30; Hch 26:4; Mt 10:4 * 6:65 Lc 14:26 * 6:67 Mr 11:11 * 6:68 Lc 6:14 * 6:69 Mr 1:24 * 6:70 Jn 13:2,18,27; Mt 4:1,10; Hch 13:10 * 6:71 Mr 3:19; Mt 10:4; Jn 13:21