7
Pekhewe' ƚek'injatstaxija qa yeqeku' pa' Jesús.
In yili'ij ekewe'en ha' Jesús qa i'nk'aƚe qa ikik'i he' witsetits ha' sehe' Galilea. Nite' yisu'un qu' neneki'kii hakha' sehe' Judea, qe hik hakha'a' hekhewe' judiol wo'taxiikii qu' nilan.* Qa in hats k'esets kekhewe' ƚeqe ƚe'sits neƚuts nekhewe' judío, ƚeqiyij tabernáculos.** Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' ƚek'injats in yit'ijets: —Hasu'uj a'mani'iju' hane'e'in. Amii ha' Judea hats'inha qa ne'wenij pa'qu' aqsiijkii he' hikna' i'ni' najayan iye.* Qe ham pa'qu' ewii'ƚe' qu' nanat'inijkii pe'qu' naqsiijkii in yisu'un qu' ninikfe'l. Qu' yijaayi'ija qu' aqsi'jijkii ekewe' wekwek, qa' yape menethinijets ha'ne week sehe' epji' qu' aqsiijkii iye.— Qe in yemjeetax in ƚek'injatstaxija qa yeqeku' iye hekhewe'en hakha'an. Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets: —Pakha' yinjeyumtshenek'ii hatse' mexente' yamets, qa ekhewelƚi'iƚ qa pakha'ƚe qu' ƚahats'i'ij qu' ami'ƚii qa hats ƚe'wisijupi'.* Ene' week sehe' epji' nite' ƚeke' qu' na'napjaxi'ƚ e'm, qa yakha'ƚe qa napjax ye'm qe ta'ƚijupi' in henfeli'mha kekhewe' yaqsiijkii in uƚ'ets.* Ami'ƚii pakha' ƚe'wis neƚu, yakha'ƚe qa' mexe nite' natsami'ii, qe pakha' yinjeyumtshenek'ii mexe nite' yafits pa' ƚahats'ij.— Aka'an in yit'ijets, qa ha' Jesús qa amani'ju' ha' sehe' Galilea.
Jesús qa ik yamii pa' ƚe'wis neƚu.
10 Qa in hatsƚe ikkii he' ƚek'injats yamii ka' ƚe'wis neƚu, ma' qa ha' Jesús qa ikek iye, qa nite'ƚe watanalitij wanat'inkii. 11 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' judiol in wo'taxiikii kakha' ƚe'wis neƚuji' qa yit'ijju': —¿Pa'n qu' na'ni'i' hakha' jukhew?— 12 Qa week in tajawehenij wetju'ƚkii yifaakateji' hakha' Jesús. Uja'x he' yit'ijju': —Hakha' teik'unei.— Qa uja'x he' yit'ijju'ek: —Nite', hakha'an yaqanƚekii ene' jukhew.—* 13 Qa ƚunye'j ji'ij in ham pakha' qu' nit'unhetijpha'm qu' niyet in yijamti'ets ha' Jesús qe nijiweyiju'ƚ hekhewe' judiol. 14 Qa in hats ƚeqewuk'uje'm yamijets ke' ƚe'sits neƚuts, ha' Jesús qa uyifi ke' qi witlijtsitjii, ma' qa i'nq'ijatshen.* 15 Ma' qa hekhewe' judiol qa qi in yitjuƚaxijpha'mkii, qa yit'ijju': —¿Pa'n ƚunye'j hane'en in qi in nikfe'lets ekewe' wekwek in nite' qu' nenq'ikataxij?—* 16 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Ekewe' k'inq'ijatshenij nite' ta'ƚ yiwets, nakha'ƚe ts'ukinju' hikna' ta'ƚets.* 17 Qu' nana'l pakha' qu' nisu'un qu' naqsiijkii pakha' yisu'un nakha'an, qa hik pakha'ye' qu' nenikfe'lets kekhewe' k'inq'ijatshenij me ta'ƚets na' Dios, me i'nƚi'i qu' yakha' ye'ƚe qu' nek'iyetƚeyitij.* 18 Pakha' qu' ƚakha' ye'ƚe qu' nata'ƚets pekhewe' qu' nit'ij wo'ƚi'ii qu' neniwqinhetji'. Qa pakha'ƚe qu' nowo'oi qu' neniwqinhetji' pakha' yukin, hik ha'ne yijat'ij pakha' iyetij yijaa'ija qa hami'm pakha' witwejtitsi' hane'en.* 19 ¿Me nite' neƚisi'ƚij ka' Moises'ik'i kekhewe' wenit'ij qu' nanaqsiijkii (leyes)? Qa ƚa'mek qa ham pa'qu' ewii'ƚe' qu' naqsi'jijkii kekhewe'en. ¿Inhats'ek in ƚenqek'uyutaxi'ƚyij?—* 20 Hekhewe' olots jukhew qa efuts iye qa yeku'ƚ, qa yit'ijju': —¡In'etji' pa' ewi'ƚ inwo'met! ¿Ƚek pakha' qu' nenqek'uyu' ej?— 21 Qa yeku'ƚ ha' Jesús qa yit'ijets: —Ewi'ƚƚe kakha' haqsiijkii qa e'weeki'ƚ in ƚenitjuƚaxiƚijpha'm.* 22 Qa kakha' Moises'ik'i in neƚisi'ƚij kakha' circuncisión, qa yemjeetax in namtaxji'ju' na'aj witwapiihijiitax qa ƚunye'j ji'ij qa ƚaqsi'ji'ƚi'mijkii kakha'an na'aj omeƚa's. Qa ka' Moises'ik'i qa nite' hik kakha'tax qu' nata'ƚets kakha' ƚunye'jkii, qe hayiits kekhewe' aqa'jteyi'ƚik'i in hik kekhewe' in ta'ƚets yijat'ij. 23 Qa qu' nite' notnotshiyi'ipji'kii kakha' ley ma' qa we'nisa'xii ƚaxpa's na'aj omeƚa's in yemjeetax qu' witwapiihijiye'tax, ¿qa hane'ej qa inhats'ek in ƚanayu'uƚij ye'm in hiƚinji' ka' ewi'ƚ neƚuji' witwapiihijii ha' ewi'ƚ jukhew qi wanqaats'etax? 24 Hasu'uj it'iƚijets qu' hik pakhaayi'ija qu' ƚunye'je' pakha' qu' nite' iweeni'iƚha, mowo' eku'ni'ƚii yijat'ij qu' enikfee'liƚetsha, ma' qa' hayitse' yijat'ij qu' it'iƚij.—*
Jesús qa nifel pa' ta'ƚji'ha.
25 Ma' qa he' uja'x hekhewe' tetseti'yi' ha' Jerusalén qa watfaakateji'ijju': —¿Me nite' hik ha'ne ha' teniwohoitaxiikii qu' natlanhetii?* 26 Jeƚ qeku'ni'ƚek, hats iyetik'ui ene' jukhew qa efuts iye, qa ham pa'qu' nit'ijets. ¿Maatsek yumti iye nekhewe' wit'alhei qu' hik nakha'ye' pa' Cristo?* 27 Inekhewel jinikfe'lets hakha' ta'ƚji' nakha'an, qa pakha'ƚe Cristo qu' nanamtax qa ham nenikfe'lets pa'qu' nata'ƚji'.—* 28 Ha' Jesús in mexe i'nq'ijatshenifi ke' qi witlijtsitjii, qa yit'unhetik'i in yit'ij: —Ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚyij qa ƚenikfe'li'ƚets iye pa'n hata'ƚji'. Yakha' nite' ta'ƚƚe yiwets in tsam, qe ts'ukin yijat'ij nakha' ewi'ƚ yijaa'ija kakha' ƚunye'j, hik nakha' nite' ƚenikfe'li'ƚets.* 29 Yakha' tsikfe'lets nakha'an, qe hikna' hata'ƚii, qa nakha'an qa hik nakha' ts'ukin.—* 30 Ma' qa yisu'untax qu' net'eku'mi', qa hamƚe pakha' qu' net'eku'mets, qe mexente' yamets pakha' ƚenjeyumtshenek. 31 Qa olotsƚe hekhewe' tek'enets nite' yeqeku', qa yit'ijju': —Qu' nanamtax pa' Cristo, ¿me qa' naqsiijkii iye pe'qu' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ qu' les nat'anipji' kekhewe' yaqsiijkii ha'ne jukhew?—
Pe' fariseol yisu'untax qu' nophe'ƚ pa' Jesús.
32 He' fariseol yepi'ye' ej hekhewe' olots in tajawehenij wetju'ƚkii ekewe' wekwek t'ejuyets ha' Jesús. Ma' qa he' tenek'enhe'yij he' pa'il qa hekhewe' iye fariseol qa yukintaxii he' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qu' nophe'ƚ ha' Jesús.* 33 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ij: —Hats nite' toxik'ui qu' hats nite' ha'ni'iƚ etji'teje'm, ma' qa hapilii iye na' ts'ukinju'.* 34 Ekheweli'ƚ qa' mowotaxi'ƚyiikii, qa' nite'ƚe e'tsweni'iƚ, qa nakha' qu' ha'ni', ekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' ami'ƚii.—* 35 Ma' qa hekhewe' judiol qa watfaakateji'ijju': —¿Qetuk pa'qu' nakji' hane'en in yit'ijets qu'nte' jinte'wene'? ¿Me i'nƚi'i qu' namii pekhewep judiol i'nji'kii pe' griego ƚetsetits qa' nijatshen pe' griego? * 36 ¿Pa'n qu' nukinji'ha aka' yit'ij inwets: “Ekheweli'ƚ qa' mowotaxi'ƚyiikii, qa' nite'ƚe e'tsweni'iƚ, nakha' qu' ha'ni' ekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' ami'ƚii”?—*
Pakha' iweli' witiƚa'x.
37 In hats ewi'ƚƚe ka' neƚu aman qa' nanaxijik'i ke' ƚe'sits neƚuts, hik kakha' les in ƚe'wisija kakha' neƚu. Ha' Jesús qa niipha'm qa ts'ap'a, qa yit'unhetik'i in iyet: —Qu' nana'l pakha' qu' ne'niyayu' qa nenek yiwets qa' niya'.* 38 Pakha' qu' netk'en yiwets nite' tseqeku', qa hik ƚunye'je' kakha' yit'ij kekhewe' hats we'nika'ajji': “Pakha' les toxiiju' pa' ƚatawe'j qu' ne'niwekƚeji' pe'qu' iweliiye' haqqil witiƚa'x.”—* 39 Ha' Jesús in yit'ij aka'an, pakha'ƚe Espíritu Santo hik pakha' nifel, qu' netesti'yij hatse' pekhewe' qu' netk'enets nite' yeqeku' hakha'an, qe pakha' Espíritu Santo mexente' namju', qe ha' Jesús mente' wapiletspha'm na' wa's ma' qa' ne'nenpha'm qa' hats qiye'ji'ha.*
Pe' jukhew nite' ƚ'anyejeyij wetju'ƚ.
40 Ma' qa he' uja'x hekhewe' olots jukhew qa efuts iye, in yepi'ye' ek'i ekewe' yit'ij ha' Jesús, qa yit'ijju': —Yijaa'ija in hik ha'ne pakha' profeta t'otkaxtiitaxik'uikii.—* 41 Hekhewep qa yit'ijetsek: —Hik ha'ne pakha' Cristo.— Qa yi'tƚi'ijju' iye hekhewep iye: —Nite', ¿me ƚeke' pa' Cristo qu' nata'ƚii na' sehe' Galilea? 42 ¿Me nite' yit'ij kekhewe' we'nika'ajji' Intata ƚe'lijei pa' Cristo qu' nata'ƚets hatse' pekhewe' ta'ƚets pa' David'ik'i, qa' nata'ƚets iye na' Belén hik nakha' ƚetset pa'aj pa' David'ik'i?— * 43 Ma' qa he' olots jukhew qa efuts iye qa nite' ƚ'anyejeyij wetju'ƚ ha' Jesús. * 44 Qa he' uja'x hekhewe'en qa yisu'untax qu' net'eku'mi' qu' nophe'ƚ, qa hamƚe pa'qu' net'eku'mets.*
Pekhewe' tenek'enhei yeqeku' pa' Jesús.
45 Ma' qa hekhewe' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qa tepilii iye ha' i'ni' hekhewe' tenek'enhe'yipji' he' pa'il qa he' fariseol, qa enewe'en qa nifaakantaxij, qa yittaxijets: —¿Inhats'ek in nite' ƚenka'xi'ƚ?—* 46 Hekhewe' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qa yeku'ƚ: —¡Ham pa'qu' jukhewe' qu' niyet qu' hik ƚunye'je' hakha' jukhew in iyet!—* 47 Ma' qa he' fariseol qa yit'ijets: —¿Ye' me ekhewepi'ƚ iye nawitji'iƚ iye?* 48 ¿Me na'l pa'qu' ewii'ƚe' nekhewe' tenek'enhei qu' netk'enets hakha'an, i'nƚi'i ene' fariseol?* 49 Qa enewe'ƚe olots jukhew qa ne' efuts iye in nite' nikfe'lets kekhewe' wenit'ij (ley), hats qi in i'nipji' pa' uƚ'ax.— 50 Ha' Nicodemo, hikha' fariseo namii hik aka'aj ha' Jesús, hikha' i'nji'teje'm iye hekhewe'en, qa yit'ij:* 51 —¿Me nite' yit'ij kakha' inqe ley qu' hasu'uj jintit'ijets qu' uƚ'axe' pa'qu' naqsiijkii pa'qu' ewi'ƚ jukhewe' qu' nite' nojoye' qu' natfaakanhetiikii ma' qa jutsiqax pa'qu' naqsiijkii?—* 52 Ma' qa hekhewe'en qa yeku'ƚiju'ƚ, qa yit'ijets: —¿Me akhap iye Galilea ƚeiƚe'? Jeƚijupkii ke' Intata ƚe'lijei, qa' enikfe'lets in ham pa'qu' profetaye' qu' nata'ƚii ha' Galilea.—* 53 Ma' qa week wapiliikii pe' ƚetsil.
* 7:1 Mt 17:22; Lc 1:5; Jn 5:18; 11:36 * 7:2 “Tabernáculos” ikji', pe' judiol qa yamji'jets ekewe' ƚe'sits neƚuts qa naqsi'jju' pekhewe' ƚetsil ne'ej ƚesejetsƚe qa i'wifi yamijii in ewi'ƚ semana. Inekhewel qa inqiyij wit'atjaja'wetsits i'nƚi'i tetsiiju'. * 7:2 Ex 23:16 * 7:3 Mr 3:21,31-35; 6:3; Lc 8:19; Mr 6:28; Jn 5:36; He 3:9; Ap 15:3 * 7:6 Sal 37:39; Lc 20:10; Jn 7:8 * 7:7 Lc 6:27; 19:14 * 7:12 Gn 1:31; Ap 20:10 * 7:14 Hch 21:26 * 7:15 Mt 26:54 * 7:16 Jn 5:19,30 * 7:17 Ro 8:27; Ef 1:9 * 7:18 Fil 3:19; Lc 9:32; Jn 8:14; 17:24; 2Co 3:18; 1P 5:4; 2P 3:18; 1Jn 3:5; 5:20 * 7:19 Sal 77:20; Mt 8:4; He 3:2; Ro 2:12-29; 3:9-10,20-23,27-28 * 7:21 Jn 5:36; He 3:9; Ap 15:3 7:22 Circuncisión: Wanaqsiimijkii na'aj omeƚa's in hats yamets wetshetk'ewi'ƚ tatsai (8) ƚeqe neƚutsfik'i, ma' qa we'nisa'xii pa' ƚ'aj pa' ƚoso', yemjeetax qu' witwapiihijiye'tax. * 7:24 Lc 6:37; He 9:27 * 7:25 Mt 23:37 * 7:26 Lc 8:41; 12:58; Mt 1:17; Ef 5:2 * 7:27 Mt 13:55; 21:11; Lc 4:22; Jn 6:42 * 7:28 Hch 21:26; Jn 1:26-33; 5:13,19; 8:14,19,55; 9:29-30; 12:35; 13:7; 14:5; 15:15,21; 20:14; Ga 4:8; 1Ts 4:5; 2Ts 1:8; Tit 1:16 * 7:29 Mr 9:37; Lc 10:22; Jn 1:6; 9:16 * 7:32 Mr 7:3; Mt 2:4 * 7:33 Jn 12:35; 14:12,19; 16:5,10,16,17,28 * 7:34 Jn 8:21; 13:33 * 7:35 Jn 11:36; Stg 1:1; 1P 1:1; Ga 2:3 * 7:36 Jn 8:21 * 7:37 Lv 23:34-36; Nm 29:35; Dt 16:13-14; Neh 8:18; Jn 5:1; Lc 14:26; Is 55:1; Ap 22:17 * 7:38 Jn 4:10-14; 6:35; Mt 26:54; Ex 17:1-6; Sal 78:15-16; 105:40-41; Pr 18:4; Is 12:3; Ez 47:1-11; Zac 14:8; Ap 22:1-2 * 7:39 Sal 51:11; Jn 1:33; Hch 2:4,33; 8:15; Ro 8:9; Ga 5:25; Tit 3:5; Ap 3:22 * 7:40 Jn 6:14 * 7:42 2P 1:20; Lc 1:27; Gn 35:19 * 7:43 Jn 9:16; 1Co 1:10 * 7:44 Jn 10:39 * 7:45 Jn 18:18; Mt 2:4 * 7:46 Mt 7:28-29 * 7:47 Ap 20:10 * 7:48 Lc 8:41 * 7:50 Jn 3:1; 19:39 * 7:51 Dt 1:16; 17:6; 19:15 * 7:52 Mt 17:22; 2R 14:25