12
Ndo Jesús juako ndo xranchi kaxin xi ncheꞌa xa ixra̱ jian
(Mt. 21:33-46; Lc. 20:9-19)
Tjumeꞌe ndo Jesús ijngo beki ndo naa chijni, ko ndachro ndo:
―Bakeꞌe naa xi, kuenga xa jngiꞌe xa nta̱a̱ tu uva ko juinchéñeꞌe xa naa korra ko inge xa naa tuye no tsóñaxin xran vino. Kaxon juinchéña xa naa tjatuꞌo nui, ntiꞌa tsajinꞌin na̱ tsendáa na̱ jngiꞌe xa.
’Tjumeꞌe kuajon xa ijngi ngajin ikaxin na̱ ixi sincheꞌe na̱ ixra̱ ko sakjui xa ikjín. Ko kui̱i̱ nchakon tsaxi tsandáa na̱ itu, ko jeꞌe xa xruanꞌan xa naa sen ncheꞌe xrée xa itsji sen tsjanchia sen itu tikinixinꞌen xa. Ko ni juincheꞌe ixra̱ ijngi itsé na̱ sen tsixruaꞌan xi jngiꞌe, ko juaya na̱ ngajin sen, ko xroꞌan itu chjée na̱ sen ko bengi na̱ sen. Ko tjumeꞌe xi nunteꞌe xruanꞌan xa inaa sen ncheꞌe xrée xa ngajin na̱. Ko kuiji sen ntiꞌa ko ni chónda ijngi kuaxi na̱ sen ixro ko juincheniꞌe na̱ jaa sen ko kuyakutee na̱ sen. Ko tjumeꞌe xi nunteꞌe xruanꞌan xa inaa ngisen kuitsjeꞌe ntiꞌa. Ko sen meꞌe kuiji sen ntiꞌa ko naakóñaxón na̱ sen meꞌe. Ko íjngo xruanꞌan xa ikaxin sen ncheꞌe xrée xa, kuitsjeꞌe sen, ko juaya na̱ ngajin kaxin sen ko ikaxin sen naakóñaxón na̱ sen.
’Ko xi nunteꞌe chónda xa naakua chjenꞌen xa, tsango tjueꞌe xa xjan. Ko xruanꞌan xa chjenꞌen xa ikjui xjan kuitsjeꞌe xjan nunte ixi xraxaon xa: “Chjanꞌna, jaán ícha tsitikaon na̱ xjan.” Ko ni chónda ijngi juao kichuu na̱: “Xjan jiꞌi tsituꞌe xjan kain ngeꞌe. Naatsóñaxónna xjan, ko jai̱na tsitui̱na kain ngeꞌe.” Ko jaña itsé na̱ xjan, naakóñaxón na̱ xjan ko kuantsjexin na̱ xjan ngataon ijngi.
Ko juanchangi ndo Jesús ko ndachro ndo:
―¿Ngeꞌe sincheꞌe xi nunteꞌe? Tsi̱i̱ xa ko naatsóñaxón xa ni chónda nunteꞌe xa, tjumeꞌe tsajon xa jngiꞌe xa ngajin inaa ngisen sincheꞌe ixra̱.
10 ’¿Á juinchekuanxinꞌanta ti jitaxin xroon chijnie ndo Dio? Ndachro:
Ixro jueñaoꞌa ni juinchekonchjian tjatuꞌo,
jai xro meꞌe ikjan xro, ixro ícha tetuanꞌan.
11 Jaña juincheꞌe Ncháina ndo Dio,
ko jiꞌi tsango chaxro tikonni.
12 Ko ni tituanꞌan tjaun na̱ xrotsé na̱ ndo Jesús ixi kuienxin na̱ ixi kain ti ndachro ndo nichja ndo ixi jeꞌe na̱ meꞌe. Ko xroꞌan ngeꞌe juincheꞌe na̱ ixi xrakonꞌen na̱ ni tjajna ko kuintuꞌe na̱ ndo ko sakjui na̱.
Á chao xroxengeꞌe ꞌna̱ ni tituanꞌan
(Mt. 22:15-22; Lc. 20:20-26)
13 Tjumeꞌe xruanꞌan na̱ ikaxin ni fariseo ko ni ncheꞌe xrée xi Herodes ixi tsjanchangíꞌe na̱ ndo Jesús kaxin ngeꞌe ixi tjaun na̱ ndakoꞌa tsjatingíexin ndo ko jaña tsjankataꞌa na̱ ndo ijie̱. 14 Ko kuiji na̱ ti jii ndo ko ndachro na̱:
―Maestro, nónana ixi jaꞌa nichja ti nduaxin ko taꞌia juachjaon ixi ngeꞌe xroxraxaon chujni ixi nduaxin nchekuenꞌén na̱ chijnie ndo Dio. Méxin, ndachijiana, ¿á chao tsjengana ꞌna̱ ngajin xi tetuanꞌan, tomi tjanchia xa, o̱ naꞌi?
15 Ko ndo Jesús noꞌe ndo jian ngeꞌe stexraxaon xa, ko ndachro ndo:
―¿Sonda tjaunnta ndakuaꞌi tsjatengiaxin? Tikuunta naa tomi xrotsjaꞌa.
16 Ko jeꞌe na̱ chjée na̱ ndo naa tomi ixi xrotsjeꞌe ndo. Ko juanchangi ndo:
―¿Ngisen ikon jinito tomi jiꞌi ko ngisen jitaxin tomi?
Ko jeꞌe na̱ juatingíexin na̱:
―Xi tetuanꞌan, xi César.
17 Ko juateꞌe ndo Jesús ko ndachro ndo:
―Chje̱ꞌénta xi tetuanꞌan ngeꞌe tikinixinꞌen xa; ko chje̱ꞌénta ndo Dio ngeꞌe tikinixinꞌen ndo.
Ko xrakon xa ixi jaña juateꞌe ndo Jesús.
Juanchangi na̱ á nduaxin xroxechón chujni tsikenꞌen
(Mt. 22:23-33; Lc. 20:27-40)
18  +*Ko tjumeꞌe xi saduceo kuitsjeꞌe xa ndo Jesús ixi jeꞌe xa xraxaon xa nduaxinꞌa xroxechón ni tsikenꞌen ko jaꞌin juanchangiꞌe xa ndo Jesús:
19 ―Maestro, ndo Moisés tsikjin ndo xroon ó saꞌó ndachro siá tsenꞌen naa xi ko kuintuꞌe janchriꞌe xa, ko xroꞌan ichjan kuachóndakaꞌo xa janchriꞌe xa, xi kichuu xi kuenꞌen xrokonda tsuteꞌe xa nchri kaꞌan, ko ichjan xrochóndakaꞌo xa nchrikanꞌan xrokjan xranchi chjenꞌen xi kuenꞌen. 20 Ko bakeꞌe ya̱a̱to̱ xi kichuu xa. Ko xi saꞌó kuteꞌe xa janchriꞌe xa. Tjumeꞌe kuenꞌen xa, ko xroꞌan ichjan kuachónda xa. 21 Ko tjumeꞌe xi yuxin kuteꞌe xa nchri kaꞌan, ko kaxon kuenꞌen xa. Ko xroꞌan ichjan kuichónda xa. Ko tjumeꞌe xi nínxin kuteꞌe xa nchri kaꞌan ko jaña xrajeꞌo konꞌen. 22 Ko jaña konꞌen ngajin kain xi ya̱a̱to̱. Kain xa ndakuenꞌen xa ko xroꞌan ichjan kuintuꞌe xa. Ko kaxon jeꞌe nchra ndakuenꞌen nchra. 23 Méxin, nchakon xroxechón kain chujni tsikenꞌen, ¿ngisen kuanduá ndoxiꞌe nchra ixi kain ya̱a̱to̱ xi kuteꞌe nchra?
24 Ko juateꞌe ndo Jesús:
―Ndakoꞌa xraxaonnta ixi tienxinꞌanta ngeꞌe ndachro xroon chijnie ndo Dio ko chuxinꞌanta juachaxien ndo. 25 Nchakon xroxechón chujni tsikenꞌen, sen meꞌe tsuteꞌa sen ko tsajonꞌa sen chjenꞌen sen ixi tsuteꞌe xjan ixi chujni tsikenꞌen xranchi sen ángel tsintee sen ngajní.* 26 Ko ti xroxechón chujni tsikenꞌen, ¿á tsjeꞌanta ngeꞌe ichro xroon tsikjin ndo Moisés ti chronga xranchi nichjaxin ndo Dio ti nta̱a̱ yua yaa xroꞌi? Ko jaꞌin kuinꞌen ndo Moisés: “Janꞌan ndo Dio titikaon ndo Abraham ko ndo Isaac ko ndo Jacob.” 27 Méxin, ndo Dio jeꞌa naa ndo Dioe ni tsikenꞌen. Naꞌi. Ndo Dio meꞌe ndo Dioe sen jichón. Ko jaꞌanta tienxinꞌanta ko ndakoꞌa xraxaonnta.
Ngeꞌe ícha tjintee kuetuanꞌan ndo Dio
(Mt. 22:34-40)
28 Tjumeꞌe kui̱i̱ naa xi tjako ley ko kuinꞌen xa xranchi stetjao na̱ ndo Jesús ko kuinꞌen xa jian juateꞌe ndo. Ko juanchangi xa ko ndachro xa:
―¿Ngeꞌe ti ícha tjintee tsikituanꞌan ndo Dio?
29 Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Ti ícha tjintee tsiketuanꞌan ndo Dio jaꞌin ndachro: “Tinꞌennta kainnta ni Israel ixi Ncháina ndo Dio naáko ndo jii ko koꞌa inaa ngisen. 30 Ko ixi nchijíi asáanta ko ti xraxaonnta xrotjuexinnta ndo Dio.” Meꞌe ti ícha tjintee tsiketuanꞌan ndo Dio. 31 Ko ti chijni yuxin tsiketuanꞌan ndo Dio jaꞌin ndachro: “Xrotjueꞌenta kichuunta xranchi tjueꞌenta asáanta.” Koꞌa inaa ngeꞌe ícha tjintee ti tsiketuanꞌan ndo Dio.
32 Tjumeꞌe juateꞌe xi tjako ley, ko ndachro xa:
―Ndako ndachrua, Maestro, nduaxin naakua ndo Dio jii ko koꞌa inaa ngisen. 33 Nóna ixi nchijíi aséenni ko ixi ti xraxaonni ko ixi nchijíi jeꞌeni xrotjuexinni ndo Dio ko xrotjueꞌeni ni kichuuni xranchi tjueꞌeni aséenni. Meꞌe ícha tjintee ixi kain iko xrokóñani xrokuayéꞌe ndo Dio.
34  +*Ko bikon ndo Jesús ixi jian juateꞌe xa, ndachro ndo:
―Jaꞌa íkjínꞌa ritjén ti jii juachaxien ndo Dio.
Ko kain na̱ xronka na̱ ko íxroꞌan ngisen juanchangiꞌe ndo ícha ngeꞌe.
¿Ngisen kuachrjenixin ndo Cristo?
(Mt. 22:41-46; Lc. 20:41-44)
35 Tjumeꞌe ndo Jesús bakeꞌe ndo niꞌngo juinchekuenꞌen ndo chujni. Ko juanchangi ndo ko ndachro ndo:
―¿Sonda ni tjako ley ndachro na̱ ixi ndo Cristo naa xjantié ndo David? 36 Ixi Espíritue ndo Dio bingijna ndo David ko ndachro ndo:
Ndo Dio ndache ndo Nchána:
“Takeꞌé ndatsjonxin jian ti no tituanꞌan janꞌan,
tsjexinja tsitjáña kain ni ningakonꞌan.”
37 ¿Xranchi ndo Cristo xrokjui xjantié ndo David?, ko ndo David ndachro ndo ixi ndo Cristo Nchée jeꞌe ndo.
Ko kain chujni juaxruxin bakeꞌe na̱ ti kuinꞌen na̱ ti beki ndo Jesús.
Ndo Jesús chronga ndo xranchi ncheꞌe ni tjako ley
(Mt. 23:1-36; Lc. 11:37-54; 20:45-47)
38 Tjumeꞌe ndo Jesús nichja ndo ko ndachro ndo:
―Tsjeꞌenta xranchi ncheꞌe ni tjako ley ixi jeꞌe na̱ ncheꞌe na̱ juaxruxin ixi steyá na̱ manta ícha jine̱ ko tjaun na̱ ixi kain ni tjajna tsajon na̱ juasie ngajin jeꞌe na̱ nchakon ichrji na̱ ngataon ndasin. 39 Jeꞌe na̱ tjée na̱ ntaxitaon ícha jian tsetaꞌa na̱ ngaxinꞌin niꞌngo. Ko kaxon nchakon itji na̱ kia tjaun na̱ tsakeꞌe na̱ ti no ícha jian. 40 Ko tantsjeꞌe na̱ nchri kaꞌan ndoꞌa nchra. Ko tjumeꞌe séen nichjeꞌe na̱ ndo Dio ixi tsinꞌen chujni ngeꞌe ndachro na̱ ko jaña xroxraxaon chujni ixi jeꞌe na̱ jian na̱. Ni meꞌe ícha tangi tsonꞌen na̱.
Tomi kuajon naa nchri kaꞌan
(Lc. 21:1-4)
41 Naa nchakon ndo Jesús bakeꞌe ndo ngaxinꞌin niꞌngo tjenka ti tingachjian tomi. Ko jitsjeꞌe ndo takeꞌe na̱ tomi ngaya nta̱a̱. Ko ni chónda itsjé tomi kuajon na̱ tsjé tomi. 42 Ko kaxon kui̱i̱ naa nchri kaꞌan nóa ko kuajon nchra yuu tomi nchínchín, tomi tjinteꞌa. 43 Ko tjumeꞌe ndo Jesús kuiyeꞌe ndo sen chrikao ndo, ko ndachro ndo:
―Nduaxin ntatjunta ixi nchri kaꞌan, nchri nóa ícha tjintee bikon ndo Dio tomi ti kuajon nchra ixi ti kuajon ikaxin na̱, 44 ixi ni kaxin jeꞌo tomi tsixeꞌe kuajon na̱. Ko jeꞌe nchri nóa kuajon nchra kain tomi chonda nchra xrojuinexin nchra.
+ 12:18 Hch. 23:8. * 12:25 ngajní cielo 12:29 Ncháina Señor Ncháina Jesús o̱ Ncháina Dio + 12:34 Lc. 10:25-28.